Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
- Mogu da potvrdim da smo dobili novi zahtev za isplatu. Reč je o nekoliko milijardi evra koje bi pokrile potrebe ukrajinske protivvazdušne odbrane, uključujući visokoefikasne sisteme PAC-3 Patriot - rekla je Fon der Lajen.
Države članice sada razmatraju zahtev, a predsednica Evropske komisije tvrdi da proces „ide u dobrom pravcu“.
Prema ukrajinskim medijima, Kijev za kupovinu američkih presretača traži oko dve milijarde evra. To je prvi put da je Ukrajina formalno zatražila da novac iz ovog kreditnog paketa EU iskoristi upravo za nabavku američkih PAC-3.
Problem je jednostavan – rakete su američke
Tu, međutim, počinje politički problem u samoj Evropskoj uniji.
Od ukupno 90 milijardi evra kredita namenjenog Ukrajini za 2026. i 2027. godinu, oko 60 milijardi predviđeno je za vojne potrebe, dok je 30 milijardi namenjeno budžetskoj podršci.
Ali novac za vojsku nije zamišljen kao otvoren ček za kupovinu oružja bilo gde u svetu. Pravila daju prednost ukrajinskoj i evropskoj odbrambenoj industriji, a vrednost delova i komponenti izvan EU i Evropskog ekonomskog prostora u načelu ne sme da pređe 35 odsto vrednosti proizvoda.
Američki PAC-3 taj uslov ne ispunjava, pa je za njegovu nabavku potreban poseban izuzetak.
Upravo oko takvih izuzetaka već mesecima traje spor unutar EU.
Francuska predvodi grupu koja insistira da evropski novac prvenstveno završi kod evropskih proizvođača oružja. Pariz sada pokušava i da vremenski ograniči izuzetke koji Ukrajini omogućavaju kupovinu naoružanja van Evrope.
Nemačka i Holandija zauzele su suprotnu poziciju. Njihov argument je da Evropa trenutno jednostavno ne proizvodi sve što je Ukrajini potrebno i da strogo pravilo „kupuj evropsko“ može da odloži isporuku sistema koji su Kijevu potrebni odmah. Holandija je još tokom pregovora predlagala da čak 15 milijardi evra bude dostupno za kupovinu oružja van Evrope.
Foto: EPA
Kod Patriota je taj problem posebno očigledan – odgovarajući evropski presretač koji bi mogao jednostavno da se ubaci u postojeće ukrajinske baterije Patriot ne postoji.
Kijev troši rakete brže nego što ih Amerika pravi
Iza čitavog zahteva stoji još ozbiljniji problem – fizički nedostatak raketa.
Evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus rekao je još u martu da je Ukrajina tokom samo četiri zimska meseca potrošila oko 700 presretačkih raketa Patriot.
To je približno količina koju američka industrija može da napravi za čitavu godinu. Lokid Martin je tokom 2025. proizveo 620 raketa PAC-3, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ovog leta govorio o godišnjoj proizvodnji od približno 600 komada.
Zelenski je u avgustu rekao da je pokušavao da pronađe 300 raketa za takozvani zimski paket, dok je zahtev ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva još veći – 360 presretača samo za predstojeću zimu.
„Kada se proizvodi 600 godišnje, 360 nije jednostavno pronaći“, rekao je Zelenski.
Problem je dodatno eksplodirao zbog rata na Bliskom istoku.
Sukob SAD i Irana progutao je ogromne količine američkih protivraketnih presretača. Rojters je početkom avgusta naveo da su zalihe Patriota širom sveta ozbiljno iscrpljene upravo kombinacijom rata u Ukrajini i sukoba sa Iranom, dok pojedine evropske zemlje odbijaju da se odreknu svojih raketa jer strahuju za sopstvenu protivvazdušnu odbranu.
Američki i NATO zvaničnici krajem avgusta stanje američkih zaliha Patriota u Evropi opisivali su čak kao „kritičnije od kritičnog“, dok procene Centra za strateške i međunarodne studije ukazuju da su SAD tokom sukoba sa Iranom potrošile oko dve trećine svojih predratnih zaliha Patriot presretača.
Ruske rakete dodatno pritiskaju zalihe
Istovremeno se povećava pritisak sa druge strane.
Ukrajina Patriot prvenstveno čuva za presretanje ruskih balističkih raketa, posebno Iskandera, jer znatno jeftiniji sistemi mogu da preuzmu deo borbe protiv dronova i krstarećih raketa, ali protiv brzih balističkih ciljeva Kijev ima veoma malo alternativa.
Zelenski je upozorio da je Ukrajini za presretanje jednog velikog ruskog udara sa oko 70 balističkih raketa potrebno najmanje 140 presretača Patriot. Rusija je poslednjih nedelja u pojedinim napadima lansirala i do 30 balističkih raketa tokom samo jedne noći.
Zbog toga je pitanje za Brisel sada dvostruko: ne samo da li će odobriti milijarde za američke rakete, već i gde će ih Ukrajina uopšte pronaći.
Pentagon je krajem avgusta potpisao nove višegodišnje sporazume sa Lokid Martinom i drugim kompanijama kako bi ubrzao proizvodnju PAC-3 i drugih protivraketnih sistema, ali povećavanje proizvodnih kapaciteta ne može trenutno da popuni zalihe koje se troše u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Evropske zemlje trebalo bi narednih dana da odlučuju o ukrajinskom zahtevu. Ako ga odobre, Kijev će dobiti nekoliko milijardi evra za Patriote. Time, međutim, neće automatski biti rešen mnogo teži problem – raketa trenutno nema dovoljno ni za potrebe Ukrajine, ni za američku vojsku, ni za saveznike koji žele da zadrže sopstvene zalihe.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ tokom noći napale su infrastrukturne objekte u pograničnom delu Odeske oblasti, a nakon udara na trajektni kompleks i granični prelaz „Orlovka“ potpuno je obustavljen saobraćaj na ovom pravcu ka Rumuniji.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Evropska unija povećala je uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa za čak 60 odsto u septembru u odnosu na avgust, uprkos sankcijama Moskvi i politici Brisela da prekine energetsku zavisnost od Rusije, pokazuje najnoviji izveštaj finskog Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha (CREA).
Evropska unija neće ukinuti nijednu sankciju Rusiji dok se rat u Ukrajini ne završi, poručili su danas u Briselu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košt.
Zemlje Zapadnog Balkana moraće da prihvate antirusku politiku Brisela, uključujući sankcije Moskvi i sveobuhvatnu podršku Ukrajini, ukoliko žele da postanu članice Evropske unije, upozorila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Evropska unija otvorila je dva nova pregovaračka klastera sa Ukrajinom, čime je Kijevu omogućen početak pregovora u još 17 oblasti, uključujući unutrašnje tržište, ekonomsku politiku, industriju i zapošljavanje.
Evropska unija je od 2022. godine kupila ruske energente u vrednosti od 320,7 milijardi dolara, ali istovremeno kritikuje sporazum između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o isporuci dizel goriva.
Premijer Albanije Edi Rama otvoreno je poručio da Ukrajina po postojećoj proceduri prijema neće postati članica Evropske unije i da toga, prema njegovim rečima, u Briselu svi moraju biti svesni.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov saopštio je predsedniku Vladimiru Putinu da je Aleksejevo-Družkovka zauzeta, ali su se samo nekoliko dana kasnije pojavile drugačije informacije od ruskih vojnika koji se nalaze na tom delu fronta.
Ukrajinske snage izvele su neobičnu kontraofanzivnu operaciju kod Kupjanska, u Harkovskoj oblasti, tokom koje su kroz podzemne gasovode i druge komunikacije prešle više od 15 kilometara i izbile iza položaja ruske vojske.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov saopštio je predsedniku Vladimiru Putinu da je Aleksejevo-Družkovka zauzeta, ali su se samo nekoliko dana kasnije pojavile drugačije informacije od ruskih vojnika koji se nalaze na tom delu fronta.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" jedini se odazvao debati na Radio Beogradu, dok nosilac tzv. "Studentske liste" Ilija Srdanović nije imao hrabrosti da dođe.
Lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" mogla bi da osvoji i do 49.5% glasova, dok bi blokaderima, odnosno takozvanoj "studentskoj listi" moglo da pripadne od 37.9 do 42.1% podrške, pokazalo je najnovije istraživanje agencije za ispitivanje javnog mnjenja "Ipsos Strategic Marketing" (IPSOS).
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Legendarni pevač narodne muzike Miroslav Ilić, koji u oktobru obeležava 54 godine uspešne umetničke karijere, bio je gost specijalne emisije "Vreme odluke" na televiziji Pink, gde je otvoreno, iskreno i emotivno govorio o odluci da pruži snažnu i nedvosmislenu podršku listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Aleksandar Vučić gostovao je u emisiji "Vreme odluke" na TV Pink gde je objasnio zbog čega niko od političkih protivnika nije smeo sa njim na duel i ko podržava njihove liste.
Takmičar Crvenog tima u Exatlonu Srbija Nikola Lakić otkrio je kako bi voleo da u eliminaciji vidi Mihaila Adžića koji ga u poslednje vreme jako nervira i za kog kaže da je glavni provokator.
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Mali izjavio je danas da je Srbija u prvih osam meseci ove godine zabeležila privredni rast od 3,6 odsto, svrstavajući se među četiri najbrže rastuće ekonomije u Evropi.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić, izjavio je danas da je u pregovorima o preuzimanju NIS-a postignut dogovor o jednom delu rešenja, dok će naredni dani i nedelje pokazati kako će se situacija dalje razvijati.
Aleksandar Vučić, nosilac i prvi na listi "Aleksandar Vučić-Ujedinjena Srbija", rekao je na velikom skupu u Hali sportova u Beogradu da bi prosečna plata za mandat nove vlade bila 1.500 evra, a penzija 800.
Najstarija olupina broda na svetu otkrivena je kod obale Turske, a potiče iz vremena kad su stari Egipćani gradili piramide na drugoj strani Mediterana.
Prijedorčanin D. K. sumnjiči se da je prevario banku prilikom uzimanja kredita, tako što je kao garanciju za njegovu otplatu naveo kamion koji je prethodno prodao drugoj firmi.
Zrenjaninska policija, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je L. K. (22) iz Zrenjanina, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (UKP, Odeljenje za suzbijanje imovinskih delikata) uhapsili su tri osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo prevare u saizvršilaštvu i u produženom trajanju.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Od porodičnih zavrzlama i komšijskih tajni do ljubavnih dilema, požara koji potresa čitav grad i novih špijunskih misija, biće dovoljno razloga da večeri provedemo ispred televizora.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Pevač Miki Mećava postao je otac po četvrti put u 64. godini, a sada je otkrio kako uživa sa ćerkom Mašom, a da se supruga još uvek oporavlja i da je vodi na previjanje.
Pevač Dragan Kojić Keba ne krije sreću zbog vesti da će uskoro postati deda, ali je sada rešio da stane na put spekulacijama o navodnoj velikoj svadbi svog sina Igora Kojića i njegove izabranice Nikoline.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.