Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
- Mogu da potvrdim da smo dobili novi zahtev za isplatu. Reč je o nekoliko milijardi evra koje bi pokrile potrebe ukrajinske protivvazdušne odbrane, uključujući visokoefikasne sisteme PAC-3 Patriot - rekla je Fon der Lajen.
Države članice sada razmatraju zahtev, a predsednica Evropske komisije tvrdi da proces „ide u dobrom pravcu“.
Prema ukrajinskim medijima, Kijev za kupovinu američkih presretača traži oko dve milijarde evra. To je prvi put da je Ukrajina formalno zatražila da novac iz ovog kreditnog paketa EU iskoristi upravo za nabavku američkih PAC-3.
Problem je jednostavan – rakete su američke
Tu, međutim, počinje politički problem u samoj Evropskoj uniji.
Od ukupno 90 milijardi evra kredita namenjenog Ukrajini za 2026. i 2027. godinu, oko 60 milijardi predviđeno je za vojne potrebe, dok je 30 milijardi namenjeno budžetskoj podršci.
Ali novac za vojsku nije zamišljen kao otvoren ček za kupovinu oružja bilo gde u svetu. Pravila daju prednost ukrajinskoj i evropskoj odbrambenoj industriji, a vrednost delova i komponenti izvan EU i Evropskog ekonomskog prostora u načelu ne sme da pređe 35 odsto vrednosti proizvoda.
Američki PAC-3 taj uslov ne ispunjava, pa je za njegovu nabavku potreban poseban izuzetak.
Upravo oko takvih izuzetaka već mesecima traje spor unutar EU.
Francuska predvodi grupu koja insistira da evropski novac prvenstveno završi kod evropskih proizvođača oružja. Pariz sada pokušava i da vremenski ograniči izuzetke koji Ukrajini omogućavaju kupovinu naoružanja van Evrope.
Nemačka i Holandija zauzele su suprotnu poziciju. Njihov argument je da Evropa trenutno jednostavno ne proizvodi sve što je Ukrajini potrebno i da strogo pravilo „kupuj evropsko“ može da odloži isporuku sistema koji su Kijevu potrebni odmah. Holandija je još tokom pregovora predlagala da čak 15 milijardi evra bude dostupno za kupovinu oružja van Evrope.
Foto: EPA
Kod Patriota je taj problem posebno očigledan – odgovarajući evropski presretač koji bi mogao jednostavno da se ubaci u postojeće ukrajinske baterije Patriot ne postoji.
Kijev troši rakete brže nego što ih Amerika pravi
Iza čitavog zahteva stoji još ozbiljniji problem – fizički nedostatak raketa.
Evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus rekao je još u martu da je Ukrajina tokom samo četiri zimska meseca potrošila oko 700 presretačkih raketa Patriot.
To je približno količina koju američka industrija može da napravi za čitavu godinu. Lokid Martin je tokom 2025. proizveo 620 raketa PAC-3, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ovog leta govorio o godišnjoj proizvodnji od približno 600 komada.
Zelenski je u avgustu rekao da je pokušavao da pronađe 300 raketa za takozvani zimski paket, dok je zahtev ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva još veći – 360 presretača samo za predstojeću zimu.
„Kada se proizvodi 600 godišnje, 360 nije jednostavno pronaći“, rekao je Zelenski.
Problem je dodatno eksplodirao zbog rata na Bliskom istoku.
Sukob SAD i Irana progutao je ogromne količine američkih protivraketnih presretača. Rojters je početkom avgusta naveo da su zalihe Patriota širom sveta ozbiljno iscrpljene upravo kombinacijom rata u Ukrajini i sukoba sa Iranom, dok pojedine evropske zemlje odbijaju da se odreknu svojih raketa jer strahuju za sopstvenu protivvazdušnu odbranu.
Američki i NATO zvaničnici krajem avgusta stanje američkih zaliha Patriota u Evropi opisivali su čak kao „kritičnije od kritičnog“, dok procene Centra za strateške i međunarodne studije ukazuju da su SAD tokom sukoba sa Iranom potrošile oko dve trećine svojih predratnih zaliha Patriot presretača.
Ruske rakete dodatno pritiskaju zalihe
Istovremeno se povećava pritisak sa druge strane.
Ukrajina Patriot prvenstveno čuva za presretanje ruskih balističkih raketa, posebno Iskandera, jer znatno jeftiniji sistemi mogu da preuzmu deo borbe protiv dronova i krstarećih raketa, ali protiv brzih balističkih ciljeva Kijev ima veoma malo alternativa.
Zelenski je upozorio da je Ukrajini za presretanje jednog velikog ruskog udara sa oko 70 balističkih raketa potrebno najmanje 140 presretača Patriot. Rusija je poslednjih nedelja u pojedinim napadima lansirala i do 30 balističkih raketa tokom samo jedne noći.
Zbog toga je pitanje za Brisel sada dvostruko: ne samo da li će odobriti milijarde za američke rakete, već i gde će ih Ukrajina uopšte pronaći.
Pentagon je krajem avgusta potpisao nove višegodišnje sporazume sa Lokid Martinom i drugim kompanijama kako bi ubrzao proizvodnju PAC-3 i drugih protivraketnih sistema, ali povećavanje proizvodnih kapaciteta ne može trenutno da popuni zalihe koje se troše u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Evropske zemlje trebalo bi narednih dana da odlučuju o ukrajinskom zahtevu. Ako ga odobre, Kijev će dobiti nekoliko milijardi evra za Patriote. Time, međutim, neće automatski biti rešen mnogo teži problem – raketa trenutno nema dovoljno ni za potrebe Ukrajine, ni za američku vojsku, ni za saveznike koji žele da zadrže sopstvene zalihe.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ tokom noći napale su infrastrukturne objekte u pograničnom delu Odeske oblasti, a nakon udara na trajektni kompleks i granični prelaz „Orlovka“ potpuno je obustavljen saobraćaj na ovom pravcu ka Rumuniji.
Letonija je blokirala dogovor kojim bi Evropska unija skinula sankcije sa milijardera Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana, a zauzvrat produžila mere protiv gotovo 3.000 drugih ruskih pojedinaca i kompanija na naredne tri godine.
Evropska unija ponovo traži način da zamrznutu rusku imovinu upotrebi za finansiranje Ukrajine, koja se suočava sa rupom od oko 27 milijardi dolara u vojnom budžetu, dok Kijev istovremeno traži da mu deo evropskog novca planiranog za 2027. godinu bude isplaćen unapred.
Litvanija je napravila veliki korak ka ukidanju ustavne zabrane razmeštanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, a iz Moskve su odmah stigla upozorenja da bi eventualni nuklearni objekti u toj baltičkoj državi mogli da postanu mete ruskog dalekometnog naoružanja, uključujući „Orešnik“.
Izraelski analitičar Jakov Kedmi tvrdi da pravi problem za Zapad počinje tek posle rata u Ukrajini, kada bi Rusija, ako izađe kao pobednik, mogla da vrati na sto zahtev da se NATO vojno vrati na stanje iz 1997. godine.
Ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov tvrdi da se iza sve otvorenijeg sukoba unutar ukrajinskog bezbednosnog aparata nalazi mnogo veća borba američke CIA i britanskog MI6 za kontrolu nad političkim i obaveštajnim strukturama u Kijevu.
Ruski vojni stručnjak i pukovnik u penziji Mihail Hodarenok upozorio je da bi organizovano britansko ometanje ruskih satelitskih sistema moglo da se smatra početkom vojnih dejstava.
Bitka kod Slavjanska, Kramatorska i Orehova odlučujuća je za oslobađanje Donbasa od Oružanih snaga Ukrajine, rekao je lider Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin.
Rusija je značajno proširila zaštitu svojih podmornica u strateškoj bazi Ribačje na Kamčatki, gde novi satelitski snimci pokazuju da su mrežaste konstrukcije protiv dronova sada postavljene iznad više plovila, uključujući strateške atomske podmornice klase „Borej“ i „Borej-A“.
General armije Sergej Surovikin navodno je završio službu u Africi, vratio se u Rusiju i trenutno u Moskvi prolazi vojno-lekarsku komisiju, a vest je odmah pokrenula spekulacije da bi nekadašnji komandant ruske grupacije u zoni specijalne vojne operacije mogao da dobije novu funkciju.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Bivši sef žutog kartela i nezvanični vođa blokaderske liste Bojan Pajtić proletos je bio umešan u skandal, kada je tokom žurke koju je pravio u Senti završio u bolnici jer mu je pozlilo nakon što je preterao sa drogom i alkoholom, piše Kurir!
Osuđenica na smrt Krista Pajk (50) izjavila je neposredno pred ubrizgavanje injekcije koja je trebalo da bude smrtonosna, da će napustiti ovaj svet kao što je i živela - voleći i da je ovo srećan dan za nju.
Blokaderi su svesno i namerno plasirali laž da ne bi uvodili sankcije Ruskoj Federaciji ako kojim nesrećnim slučajem dođu na vlast, sa ciljem da pridobiju glasove desno opredeljenih birača.
Da blokaderima podrška dolazi isključivo od osvedočenih srbomrzaca i otvorenih secesionista, svedoči i najnovije saopštenje koje su 28.09.2026. godine u javnost na zvaničnoj stranici stranke plasirali predsednik Demokratskog saveza Bugara Bojča Dimitrov i njegov najbliži saradnik Ivan Nikolov!
Sudija Specijalizovanih veća u Hagu odredio je produženje pritvora jednom od bivših vođa zločinačke UČK Hašimu Tačiju u postupku koji se vodi protiv njega i četvorice bivših pripadnika UČK za ometanje pravde i pokušaj uticaja na svedoke.
Crveni tim u Exatlonu Srbija bio je oduševljen igrom Anđele Pešikan na poligonu kada je osvojila individualnu medalju, pa su svi zajedno komentarisali njen učinak.
Kraljevina Jordan se priprema za veliki jubilej krštenja Isusa Hrista, a na Svetoj zemlji već niče veliki religijski kompleks, u okviru kog će biti podignuta i jedna srpska pravoslavna crkva.
Gradska autobuska linija 708 menja trasu i od danas, 1. oktobra, saobraća do Zemun polja preko naselja Školsko dobro, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Obrazovanje će proći kroz veliku reformu, najavio je ministar prosvete u tehničkom mandatu Dejan Vuk Stanković. Obnova i izgradnja škola, obuke nastavnika, digitalizacija - samo su neke od stvari koje nas čekaju u narednom periodu.
Hrvatska kompanija Jadranski naftovod (JANAF) objavila je danas da je dobila novu licencu američke Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAK), koja joj omogućava nastavak saradnje sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) do 30. oktobra.
Službenici NCB Interpol Podgorica izručili SAD-u visokoprofilnu metu – lice koje potražuje SAD zbog organizovanih hakerskih napada i krađe identiteta koje je od 2013. godine uzrokovalo štetu ovoj državi od 3.4 milijarde američkih dolara.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Mihajla V. (19) zbog postojanja opravdane sumnje da je 5. maja 2026. godine na teritoriji GO Rakovica na podmukao način ubio oštećenog Nemanje F.
Vozač teretnog vozila, makedonski državljanin M.J., poginuo je noćas u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu u blizini Leskovca, rečeno u PU Leskovac.
Nišlijka T. Đ. (27) koju je, kako se sumnja, pokušao da ubije partner B. Đ. (31) iz Niša, nakon ukazane pomoći u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu nalazi se u stabilnom stanju. Prema proceni lekara nije bilo nužno njeno zadržavanje u bolnici na lečenju.
Slavni holivudski glumac Džim Keri (64) tajno se venčao sa svojom višegodišnjom partnerkom, umetnicom Min Ha (32), u intimnoj atmosferi u Los Anđelesu.
Izraelski glumac, pilot i instruktor letenja Gaj Kapulnik (46) poginuo je u teškoj avionskoj nesreći u Kaliforniji, kada se mali jednomotorni avion, kojim je upravljao, srušio u polje nedaleko od aerodroma.
Opremljen minijaturnim naočarima, taktičkim prslukom po meri, pa čak i kamerom na glavi, čivava Komando postao je najmanji član Nacionalne garde Meksika.
Vojin Ražnatović, sin Željka Ražnatovića Arkana, u svojoj knjizi "Priče o mom ocu" posebno se osvrće na strast oca prema umetnosti i antikvitetima, kao i na susrete koje je imao sa poznatim beogradskim antikvarom Mišom Grofom.
Bivša rijaliti učesnica Jelena Batoš otkrila je da se bori sa tumorom štitne žlezde, ali da bolest nije opasna po život i da će problem rešiti operacijom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.