Gde god je američka čizma kročila poslednjih decenija - nastao je haos. Umesto da u Kandaharu i Basri iskorene radikalni islam i poseju seme liberalne demokratije, kao što je to umislio Džordž Buš Mlađi, američki vojnici su za sobom ostavili zastrašujuće "knjigovodstvo smrti".
Ratovi protiv terorizma, koje su posle napada Al Kaide 11. septembra 2001. godine na njujorške kule bliznakinje povele SAD u znak odmazde, odneli su oko 4,6 miliona života, kaže se u najnovijem izveštaju Votson instituta Univerziteta Braun.
Prema proceni tima od 50 naučnika, pravnih stručnjaka, lekara i i zastupnika ljudskih prava, koji je od 2010. uključen u projekat "Troškovi rata" Univerziteta iz države Roud Ajlend, više od 906.000 ljudi, uključujući 387.00 civila, poginulo je u direktnim sukobima posle 11. septembra, a 38 miliona se vodi kao raseljeno ili izbeglo.
Foto: AP/Photo
U periodu od 20 godina, do povlačenja iz Avganistana, američka vlada je potrošila više od osam biliona dolara na vođenje ratova.
Uprkos naporima da utvrde razmere stradanja u sukobima u Avganistanu, Pakistanu, Iraku, Siriji, Libiji, Somaliji i Jemenu, istraživači sa američkog Univerziteta Braun ipak se ograđuju navodeći da tačan broj smrtnih slučajeva nije moguće utvrditi.
Neke ubili, druge ostavili da umru od gladi
Oslanjajući se na podatke UN i razne ekspertske analize, stručnjaci iz Roud Ajlenda došli su do računice da je od ovog zastrašujućeg broja od oko pet miliona žrtava, između 3,6 i 3,7 miliona njih umrlo "indirektno" - zbog pogoršanih ekonomskih, ekoloških, psiholoških i zdravstvenih uslova života, izazvanih ratnim sukobima.
Samo u Iraku i Avganistanu tokom dve decenije ubijeno je više od 7.000 američkih vojnika i oko 8.000 kontraktora. Ipak, velika većina poginulih u borbama bili su pripadnici lokalnih vojski: više od 177.000 uniformisanih Avganistanaca, Pakistanaca i Iračana i sirijskih saveznika stradalo je do 2019. godine.
Foto: AP/Photo
- O razmerama ljudskih gubitaka koji su direktna posledica ovih ratova građani SAD uglavnom nisu dovoljno obavešteni ili o tome ne razmišljaju. Izveštaj pokazuje da ljudi koji žive u nekadašnjim borbenim zonama i dalje trpe strašne posledice rata - kaže za "Vašington post" Stefani Savel, kodirektorka projekta "Troškovi rata" Univerziteta Braun.
Mada je istraživanje zasnovano na nepotpunim podacima, utvrđeno je da je američki rat protiv islamskog terorizma ostavio katastrofalne posledice po ljude na Bliskom istoku, severnoj Africi i centralnoj Aziji.
Vašington krije tačan broj žrtava
Tokom pravljenja procena direktnih civilnih žrtava u ovim ratovima stručnjaci su nailazili i na političke prepreke. Procene broja smrtnih slučajeva kojima barataju Vašington i njegovi saveznici u ovim ratovima daleko su niže nego što pokazuju realni izveštaji sa terena.
Tako procena broja žrtava u borbama koje su vođene u Iraku varira od 151.000 do 300.000. A prema najnovijim računicama broj onih koji su ovde poginuli u ratnim dejstvima penje se čak na 600.000.
"Vašington post" i još neki mediji dokumentovano su ukazali na ozbiljne "rupe" u zvaničnim procenama broja poginulih u vazdušnim i artiljerijskim udarima na položaje Islamske države u Iraku i Siriji, koje je vodila zapadna koalicija predvođena SAD.
Foto: AP/Photo
Istraga o isplatama porodicama žrtava u Avganistanu otkrila je da je američka vojska imala "neravnomerno i tipično netransparentno rukovanje civilnim troškovima operacija na bojnom polju".
Budući da je istraživačima bila nedostupna dokumentacija iz ratom razorenih zemalja, poput izvoda iz matičnih knjiga rođenih i umrlih, oni su se koristili proračunima Ženevske deklaracije, inicijative koju UN podržavaju za rešavanje oružanog nasilja i razvoja. Kako objašnjava Stefani Savel, procenjuje se da na svaku osobu direktno ubijenu u ratu dolaze još četiri žrtve, koje su izgubile život zbog indirektnih posledica, kao što su ekonomski kolaps, glad ili bolest.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da nije pozivao na bojkot Hvara i Brača, kao što navode mediji u Hrvatskoj, već da je rekao da mu je lepši Kokin Brod.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najnovije jezive poruke i izjave agresivnih blokadera koji su bez trunke srama poručili "biće mrtvih, pobedićemo", poslavši im jasnu, nepokolebljivu i dostojanstvenu poruku.
Dok su blokaderi danima pozivali građane na bojkot manifestacije „Dani piva“ u Zrenjaninu, njihov politički saborac Miloš Jovanović očigledno nije imao nameru da ih posluša.
Dežurni Đilasov poslanik Peđa Mitrović istrčao je pred medije u nameri da po svaku cenu popljuje najveći razvojni projekat u istoriji Srbije, napadajući Ekspo i lupajući izmišljotine od kojih pamet staje.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa delegacijom Svetske banke o narednim koracima u pripremi novog gasnog programa koji obuhvata razvoj unutrašnje gasne infrastrukture, uključujući izgradnju prve deonice gasovoda Niš-Velika Plana.
Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić i direktor preduzeća „Trans-jug“ DOO, iz Obrenovca, Dejan Petković sastali su se danas, u Kabinetu gradonačelnika u Gradskoj kući, povodom ispunjenja drugog dela ugovorne obaveze koja se odnosi na obnovu i unapređenje voznog parka javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika na teritoriji Subotice.
Holivudski glamurozna supruga predsednika Jugoslavije Tita, Jovanka Broz, dominirala je na fotografiji tog 11. avgusta 1954. godine na naslovnoj strani Večernjih Novosti. Snimljena je zajedno sa mužem na prijemu u slovenačkom ekskluzivnom letovalištu Bledu, dok oboje razgovaraju sa grčkim ministrom spoljnih poslova.
Saobraćajni policajci u Šapcu su za dva dana proteklog vikenda u kontrolama na putevima Mačvanskog okruga otkrili i isključili iz soabraćaja 86 pijanih i trojicu vozača koji su vozili pod dejstvom narkotika.
Pripadnici policije u Zrenjaninu, tokom manifestacije „Dani piva“, koja je održana od 5. do 9. avgusta, otkrili su ukupno 1.501 prekršaj, a iz saobraćaja je isključeno 110 vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola i sedam pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Sve više putnika tokom leta dobija upozorenja da power bankove, elektronske cigarete i druge uređaje koji koriste litijum-jonske baterije ne odlažu u predati prtljag. Razlog za to nije samo strogo pravilo avio-kompanija, već stvaran bezbednosni rizik.
Zorana Jovanović Zorannah našla se na meti korisnika društvenih mreža zbog najnovijeg snimka koji je objavila, a zamerili su joj na higijeni u njenom automobilu.
Starleta Maji Marinković pukao je silikon u zadnjici tokom boravka u "Eliti 9", te je svojevremeno morala da napusti rijaliti, a sada se oglasio doktor Dragan Milivojević koji joj je u istu ugradio 840 kubika.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.