OTREZNITE SE, RUSKA VOJSKA JE DALEKO OD POTROŠENE SILE! Britanski institut na 30 strana analizirao kako su Rusi u Ukrajini promenili taktiku i ispravili greške! Samo zbog ovog poteza Ukrajinci gube 10.000 dronova mesečno!
Podeli vest
Petnaest meseci nakon napada na Ukrajinu, ruska vojska promenila je način na koji se bori, što predstavlja značajnu pretnju dok Kijev priprema veliku protivofanzivu, navodi se u britanskoj studiji objavljenoj u subotu.
Uobičajene percepcije slabosti ruske vojske u nekim slučajevima su ili zastarele ili pogrešno shvaćene, stoji u izveštaju britanskog Royal United Services Institute (RUSI) na 30 stranica.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski priznao je na sastanku s američkim predsednikom Džozefom Bajdenom na samitu G7 u Hirošimi da ukrajinske snage više ne kontrolišu Artjomovsk (ukrajinski Bahmut), prenose mediji.
21.05.2023
08:44
Iako je izveštaj rusku vojsku opisao kao često nefunkcionalnu i previše oslonjenu na artiljeriju i da pati od lošeg morala, navodi se da fokus na te slabosti znači da se napredak Rusije na bojnom polju često zanemaruje, piše Blumberg.
Studija je nastala na osnovu terenskih intervjua od aprila do maja sa 10 ukrajinskih brigada koje su se borile protiv ruskih jedinica. Nije bilo moguće nezavisno potvrditi tvrdnje iz studije. Prema Niku Rejnoldsu, jednom od dvojice autora izveštaja, ruska vojska je daleko od potrošene sile, kako se često navodi.
"Puno toga se objavljuje na društvenim mrežama kako bi se sugerisao nedostatak kapaciteta Rusije, ali društvene mreže preplavljene su propagandom s obe strane, pa smo smatrali da je u ovoj fazi potrebna trezvenija procena", rekao je Rejnolds dodajući da su očekivanja od Ukrajine postavljena veoma visoko.
Razumevanje načina na koji je Rusija promenila svoj pristup važno je ne samo Ukrajini nego i članicama NATO-a, navodi se u izveštaju.
Rusija je u velikoj meri ispravila rane propuste u protivvazdušnoj odbrani, pravilnim povezivanjem raketnih sistema i njihovih senzora duž fronta od 1.200 kilometara. Kao rezultat toga, ruske snage uspele su u velikoj meri da otklone pretnju od ukrajinskih HARM projektila, da presretnu rakete i obore niskoleteće ukrajinske borbene avione s udaljenosti od 150 kilometara.
Ruske mogućnosti elektroničkog ratovanja, sada raspoređene od nivoa aviona do nivoa voda, neprestano se razvijaju. To Ukrajinu košta 10.000 dronova mesečno. Čini se da ruske snage mogu da dešifruju ukrajinske šifrovane komunikacione sisteme Motorola u stvarnom vremenu, navodi se u izveštaju.
Foto: tanjug/AP/Russian Defense Ministry Press Service
Ruske oklopne jedinice idu na front
Na terenu ruski vojni inženjeri bili u mogućnosti da izgrade pontonske mostove velikom brzinom čak i na početku rata, a sada stvaraju odbranu koja se sastoji od rovova i složenih minskih polja koje će svaka ofanziva morati da probije.
Ruski komandni centri, koji su se u julču prošle godine pokazali ranjivima na precizne napade američkih raketa HIMARS i čiji su komunikacijski sistemi rutinski hakovani, sada su ukopani u čvrste bunkere. Preuzeli su lokalne telefonske mreže na okupiranim područjima, izolovali ih i usmerili u ratne svrhe.
Ruska vojska učinila je svoje tenkove T-80 i T-72 manje ranjivim na ukrajinski arsenal zapadnog protivenkovskog oružja tako što je poboljšala njihovu odbranu od eksplozija i učinila ih manje vidljivima projektilima sa topliotnim navođenjem.
Rusija je uveliko ismevana na Zapadu zbog raspoređivanja zastarelih tenkova T-55 i T-62, ali oni ipak predstavljaju ozbiljnu pretnju na bojnom polju, stoji u izveštaju. To je zato što se ne koriste kao tenkovi, nego u ulozi vatrene podrđke kao borbena vozila pešafije koja imaju teži oklop i veće oružje, ocenjuju britanski vojni analitičari u svom izveštaju.
Ruske jurišne podmornice su dva puta izvele misije oko Irskog mora od početka rata u Ukrajini, izvestio je Blumberg, pozivajući se na tri osobe upoznate sa situacijom.
Velika Britanija je od početka izraelskog rata u Gazi 27. oktobra poslala više od 80 vojnih transportnih aviona u Bejrut, prenosi portal "Deklasifajd UK".
Lider britanske desničarske partije Reform UK, Najdžel Faraž, izjavio je u članku za The Telegraph da Zapad mora priznati svoje greške koje su dovele do sukoba u Ukrajini kako bi se postigao mir.
23.06.2024
11:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski priznao je na sastanku s američkim predsednikom Džozefom Bajdenom na samitu G7 u Hirošimi da ukrajinske snage više ne kontrolišu Artjomovsk (ukrajinski Bahmut), prenose mediji.
Lider levičarske koalicije Novi narodni front Žan-Lik Melanšon prisustvovao je, ne baš tako davno, maršu "Besmrtni puk" u Moskvi 9. maja 2018. godine, držeći portret francuskog pilota Morisa de Sena, pilota eskadrile Normandija-Nemen.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon sastanka sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom u Varšavi, da Kijev očekuje konkretne korake svojih zapadnih partnera da ojača svoju protivvazdušnu odbranu i zaštiti svoj energetski sektor tokom samita NATO ove nedelje. Ova vest dolazi nakon razornog udara ruskih snaga na gradove širom Ukrajine, prilikom čega je poginulo najmanje 29 ljudi.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić oglasio se putem socijalnih platformi, kako bi čestitao akademiku prof. dr Jovanu Hadži Đokiću.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je danas telegram saučešća porodici, prijateljima i kolegama povodom smrti Radisava Radeta Brajovića, dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika "Večernjih novosti" u kome je istakao da je sa tugom primio vest o njegovoj smrti, jer je, kako je rekao, sa njim otišao još jedan veliki deo časne istorije našeg novinarstva.
Ko će zaista povesti Francusku? Po svemu sudeći, niko neće moći da računa na podršku onog drugog. O izborima u Francuskoj u emisiji "Info dan" govorili su novinar iz Pariza Saša Pešić i politikolog Vladimir Kljajić. Uživo u program javio se i Milutin Ilić, izvršni direktor Instituta Geopolitikon, koji je komentarisao situaciju u Francuskoj nakon drugog kruga izbora.
Srđan Škoro je u jednoj emisiji dobar deo svog izlaganja posvetio je sinu predsednika Vučića govoreći zaista gnusne stvari. Tako nešto nije se dešavalo čak ni devedesetih. Danas se sve svelo na lični nivo. Zašto je porodica predsednika postala glavna tema opozicije? Na ovu temu u "Info danu" govorio je analitičar Boško Vasiljević.
Da li bazeni i hoteli trebaju da budu samo za odrasle i da li bi deca mogla da imaju poseban odeljak na plaži? Na to su u Info jutru odgovorili estradni filozof i voditelj TV Informer Milivoje Mili Čolić i Dušan Atanasov iz agencije "Big Blue".
Jedna klinika na društvenim mrežama nudi uslugu surogat majčinstva, iako to nije regulisano zakonom. Upravo o tome govorili su gosti Info jutra psiholog Željko Mašović, Dragana Krstić "Šansa za roditeljstvo", Sanja Jovanović "Link4med" agencija.
Emre K. koji je u vreme ubistva vođe "škaljarskog klana Jovana Vukotića (42) u Istanbulu 8. septembra 2022. bio njegov vozač, odlukom Višeg krivičnog suda u Istanbulu, danas je pušten da se brani sa slobode.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić danas je u Odredu Žandarmerije u Beogradu prisustvovao dočeku povređenog žandarma Miloša Jevremovića koji je izašao iz bolnice.
Bivši državni sekretar u Ministarstvu prosvete Nebojša Ranđelović, koji je uhapšen zbog sumnje da je trgovao uticajem u vreme dok je bio na funciji, uhapšen je tokom primopredaje novca, pišu portali.
Više od 400.000 ljudi potpisalo je peticiju u kojoj se traži od UEFA da engleskog arbitra Entonija Tejlora (45) skine sa liste sudija i da se zbog njegove greške ponovi susret četvrtfinala Evropskog prvenstva između Nemačke i Španije.
Film "Megdan: Između vode i vatre" osvojio je čak dve nagrade na prestižnom italijanskom filmskom festivalu Iskija global fest u Napulju, i to nagrada Zvezda u usponu pripala je glumcu Viktoru Saviću, dok je producent i scenarista Aleksa Balašević primio nagradu za najbolji debitantski film na festivalu.
Nakon izuzetno uspešnih samostalnih i grupnih izložbi širom Evrope i regiona mladi, ali već afirmisani, slikar Marko Kusmuk svoj novi opus predstavlja beogradskoj publici na velikoj samostalnoj izložbi "Anatomija zvuka" u Salonu Muzeja grada Beograda. Na izložbi, koja će biti otvorena do 28. jula, predstavljeno je 65 slika, a umetnik je izložio i svoju prvu skulpturu.
Glumica Eva Longorija, poznata po svojoj ulozi u seriji "Očajne domaćice", ne prestaje da oduševljava svojim izgledom i energijom. Iako je danas u 49. godini, Eva izgleda bolje nego ikad i ostavlja sve bez daha svojom savršenom linijom i zadnjicom.
U svetu mode, trendovi često prolaze kroz nevjerojatne transformacije, vraćajući stari šarm i karakter na neočekivane načine. Jedan od najupečatljivijih primera ovog fenomena su marame, koje su nekada bile poznate kao "bapske", a danas su ponovo jedan od modnih trendova.
U svetu astrologije svaki horoskopski znak ima svoje karakteristike koje utiču na različite aspekte ličnosti, uključujući i odnos prema članovima porodice.
Letnje žege, ali i bahatost građana koji na području Moravičkog okruga uprkos upozerenjima nesrazmerno troše vodu, mogli bi izazvati još veće restrikcije u vodosnabdevanju.
Kragujevčanka Danijela Cvetković je asistent na Medicinskom fakultetu. Doktorirala je 2017. godine na temu nove terapije kod pacijenata obolelih od karcinoma dojke, a samo tri godine kasnije i sama je ušla u koštac sa opakom bolešću.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.