Vreme je da Vašington definiše svoju viziju kako treba da se završi rat u Ukrajini, piše Semjuel Čarap, viši saradnik u poznatom američkom istraživačkom centru RAND Corporation.
U članku koji je napisao za Foreign Affairs, naveo je dani jedna strana u ukrajinskom ratu neće uspeti da u narednim godinama ostvari potpunu pobedu i kontrolu nad željenim teritorijama, ali će istovremeno obe vojske moći da nastave sa udarima po teritoriji koja nije pod njenom kontrolom.
Ocenio je da tako rat može postati „razorni višegodišnji sukob koji neće dovesti do konačnog rezultata".
Zbog toga Čarap poziva SAD i Zapad da utvrde dugoročnu strategiju koja bi uključivala model okončanja rata već sada ili godinama kasnije.
U ovom drugom slučaju će, po njegovom mišljenju, temelji sukoba će ostati isti, ali će mnogi resursi i ljudi biti izgubljeni.
Čarap smatra da će kontraofanziva Oružanih snaga Ukrajine „doneti značajne uspehe". Ali upozorava da čak ni to neće dovesti do „vojno odlučujućeg rezultata", pa čak ni „veliko pomeranje linija fronta neće nužno okončati sukob".
Upozorava da čak ni potpuno proterivanje ruskih trupa iz Ukrajine ne bi dovelo do okončanja rata. Naprotiv, Vladimir Putin bi mogao organizovati još jednu rundu mobilizacije, pojačati raketne napade na ukrajinske gradove ili čak držati front, uveren da je vreme na njegovoj strani a protiv Ukrajine.
Rusiji, procenjuje Čarap, čak ni upotreba nuklearnog oružja neće doneti pobedu. Kao ni mogućnost zauzimanja željene teritorije vojnim putem, u šta Čarap ne veruje.
Stoga, on sugeriše da postoji rizik da se konflikt oduži godinama, što će dovesti do budžetskih problema u zapadnim zemljama i imati globalne ekonomske posledice. Rusija će takođe biti oslabljena, ali za Zapad „korist od toga neće biti veća od troškova".
Istovremeno, Ukrajini će biti teško da obnovi ekonomiju - u uslovima blokiranih luka, zatvorenog vazdušnog prostora, granatiranja gradova, mobilizacije i izbeglica.
- Pošto će biti potrebni pregovori a konačno rešenje zasad ne dolazi u obzir, najverovatniji ishod je sporazum o primirju. Primirje - u suštini dugoročni prekid vatre koji ne eliminiše političke razlike - okončaće vrući rat između Rusije i Ukrajine, ali ne i njihov širi sukob - predviđa analitičar.
Kao primer navodi - Korejski sporazum iz 1953. godine.
Čarap procenjuje da pripreme za pregovore mogu da počnu bez čekanja na završetak neprijateljstava i bez prekida vojne pomoći Kijevu. Odnosno: sugeriše da se paralelno sa ukrajinskim vojnim udarima na Moskvu vrši diplomatski pritisak.
On smatra da će Ukrajini i Zapadu možda trebati meseci da razviju diplomatsku strategiju, ali poziva na uspostavljanje diplomatskog kanala već sada.
Čarap navodi da će Ukrajina morati da dobije neke bezbednosne garancije od Zapada kako Ruska Federacija ne bi ponovo izvršila invaziju. Ali ulazak u NATO, po njegovom mišljenju, učiniće sklapanje mira neprivlačnim za Rusiju i ona će nastaviti rat.
On za odnose SAD i Ukrajine preporučuje „izraelski model", kada SAD obezbeđuju maksimalnu saradnju u oblasti bezbednosti i snabdevanja oružjem bez formalnih obaveza učešća u ratu.
Čarap naglašava da će Ukrajini biti potrebna stalna pomoć i rekonstrukcija, a Rusiji nudi mogućnost da kroz ublažavanje sankcija pod određenim uslovima dobije „atraktivniju verziju sveta".
Zalaže se i za pokretanje rasprave o širem modelu evropske bezbednosti.
Oslobađanje Bahmuta (Artjomovska) od strane Vagnerovih jurišnih odreda, kao i svakodnevni raketni napadi na skladišta sa vojnom opremom i municijom, izgleda da su ozbiljno zbunili neprijateljske planove za ofanzivu. Moguće je da će sledeća „vruća tačka" na frontu posle Bahmuta biti kupjanski pravac, a očekuje se bitka za Harkov.
Sjedinjene Države više ne produžavaju izuzeće koje je ruskoj nafti privremeno otvorilo prostor za prodaju, i to baš u trenutku kada rat sa Iranom već udara po cenama goriva i nervira američke vozače.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Ruska vojna jedinica objavila je snimak napada FPV dronom na jasno obeleženo vozilo Ujedinjenih nacija u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta, dok je misija UN pružala pomoć civilima.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Više od 22.000 korisnika ostalo je bez električne energije nakon ruskog napada dronovima tokom noći na južni deo Odeske oblasti, saopštile su lokalne vlasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Nikola
pre 2 godine
2 Koreje za Ruse nije prihvatljiv koncept. Uostalom koje 2 celine? 4 regije i Krim su se prisajedinile Rusiji i o njima nema razgovora. Da li to Englezi cepaju i ostatak Ukrajine? Uostalom, princip 2 koreje kao i u Korejskom slučaju znači totalno naoružavanje 1 dela a Rusija je zbog toga i ušla u sukob. Mir mora biti pod uslovima Rusije ili je to gubitak za Rusiju sada ili u budućnosti
Oslobađanje Bahmuta (Artjomovska) od strane Vagnerovih jurišnih odreda, kao i svakodnevni raketni napadi na skladišta sa vojnom opremom i municijom, izgleda da su ozbiljno zbunili neprijateljske planove za ofanzivu. Moguće je da će sledeća „vruća tačka" na frontu posle Bahmuta biti kupjanski pravac, a očekuje se bitka za Harkov.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar