Umesto toga, blok će se opredeliti za privremeno korišćenje te imovine, otkriva američki medij
Evropska unija je ocenila da ne može legalno da konfiskuje zamrznutu rusku imovinu i umesto toga će se opredeliti za privremeno korišćenje tog kapitala, navodi se u dokumentu do kojeg je došao „Blumberg".
Mnogo novca, ali nije za...
EU se fokusira na dve opcije dok nastavlja da istražuje kako bi mogla da iskoristi više od 200 milijardi evra zamrznute imovine Centralne banke Ruske Federacije i da ih usmeri ka Ukrajini, navodi se u izveštaju.
Značajan deo tih sredstava čuva finansijski gigant specijalizovan za poravnanja „Euroklir" sa sedištem u Belgiji, gde su do prvog kvartala ostvarile kamate od skoro 750 miliona evra.
Radna grupa EU za korišćenje ruskih rezervi zamrznutih sankcijama raspravljala je o tome kako prikupiti informacije i proceniti opcije koje EU ima u odnosu na međunarodno pravo.
Kako prenosi „Blumberg", zaključak je da „nema kredibilnog pravnog puta koji bi omogućio konfiskaciju zamrznute ili imobilisane imovine samo na osnovu toga što je ta imovina pod restriktivnim merama EU."
Umesto toga, blok će se opredeliti za usmeravanje profita koje je ruska zamrznuta imovina neočekivano ostvarila u Ukrajinu.
Evropski plan zabrinuo velike banke
Nekoliko globalnih banaka zabrinuto je da bi prisvajanje ruske imovine moglo dovesti do toga da Moskva uzvrati na njihovu imovinu koja je ostala u Ruskoj Federaciji, tvrde ljudi upoznati sa ovim pitanjem.
Rusija bi mogla otežati život stranim bankama i ciljati na njihovo lokalno osoblje, rekao je izvršni direktor jedne banke. Drugi izvršni direktor rekao je da njegova banka ne lobira direktno, ali da se u principu protivi namerama EU.
Evropska centralna banka je upozorila da bi korišćenje prihoda od kamata na rusku imovinu moglo da podstakne vlasnike rezervi da odbace evro, navodi se u izveštaju. Centralna banka veruje da će međunarodna koordinacija igrati ključnu ulogu u ublažavanju rizika.
U dokumentu su identifikovane značajne pravne prepreke za jednu od dve opcije koje blok istražuje: privremeno korišćenje likvidnih sredstava ruske centralne banke - drugim rečima, ulaganje sredstava i usmeravanje prihoda u Ukrajinu.
Kako „Blumberg" prenosi, radna grupa EU za sada preferira opciju gde bi tražila od firmi koje čuvaju zamrznutu rusku imovinu i ostvaruju velike profite tako što je investiraju, da prebace znatan deo u EU.
Aktivno upravljanje imovinom
Evropski zvaničnici su u dokumentu napisali da ovaj model neće uticati na finansijsku stabilnost i da bi sačuvao poslovni model dotičnih firmi, te da bi bio fer u pogledu poreza. „To ne bi uticalo na pravnu situaciju imovine", dodali su.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u sredu na konferenciji o obnovi Ukrajine u Londonu da će blok dati predlog za korišćenje tih fondova pre letnje pauze sredinom jula.
Više od polovine sredstava je u gotovini i depozitima, dok je „značajan" deo ostale imovine čine hartije od vrednosti koje će se transformisati u gotovinu u naredne dve do tri godine.
Zvaničnici EU razmatrali su aktivno upravljanje imovinom kako bi se ostvarili prihodi koji bi se mogli koristiti za finansiranje kijevskog režima. Međutim, ono što komplikuje taj plan su imovinska prava, a postoji i rizik od negativnih prinosa, dodaje se u izveštaju.
Evropska politika diverzifikacije je doživela potpunu propast – Evropa je postala potpuno zavisna od američkih energenata, izjavio je direktor "Rosnjefta" Igor Sečin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska politika diverzifikacije je doživela potpunu propast – Evropa je postala potpuno zavisna od američkih energenata, izjavio je direktor "Rosnjefta" Igor Sečin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Zoran Panović, programski direktor Demostata, nekadašnji glavni urednik Danasa, srušio je blokaderski mit o izolovanosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Blokaderski novinar Zoran Kesić, učesnik Proglasove tribine u Frankfurtu na kojoj je zverski pretučen dugogodišnji novinar "Vesti" Zoran Vicelarević, ne prestaje sa sramotnim izjavama!
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Nemanja Milojević iz Kruševca i Dezire Portaluri iz Italije, sudbonosno "da" rekli su u Hramu Svetog Save, dok je u njemu boravio Časni Pojas Presvete Bogorodice.
Iako su stanovnici bronzanog doba svoje mrtve spaljivali, tragovi njihovih života nisu potpuno nestali. Naučnici su otkrili da se dragocene informacije mogu sačuvati u kremiranim zubima starim više od 3.000 godina.
Na putnom pravcu Topola - Rudnik u mestu Vinča nedaleko od ulaska u selo Donja Šatornja jutros je došlo do teže saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovali kamion i automobil.
Lazar Knežević (21) i Nikolina Pešić (21) iz Šipova poginuli su, dok je Mladen Marković (27) poveđen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila, 9. juna 2024. godine kod Šipova.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
Popularna horor misterija "Sreda" (Wednesday), u kojoj glumica Džena Ortega igra čuvenu ćerku iz porodice Adams, zvanično je postala najgledanija serija svih vremena na Netfliksu.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Ruže leti zahtevaju posebnu pažnju, a pravilno zalivanje ključno je za njihovo zdravlje i cvetanje. I premalo i previše vode može da im nanese štetu, pa je važno pronaći pravu meru.
Nataša Bekvalac nije krila kakav tip muškarca je privlači, ističući da prednost daje krupnijim i mlađim muškarcima, kao i da pristaje na vezu na jednu noć!
Odnos Jelisavete Orašanin i Pavla Mensura prerastao je prijateljskog u ljubavni nakon što mu se ona žalila da je nesrećna u braku s Milošem Teodosićem.
Voditeljka Pinka Maša Mihailović je pokazala obline u kupaćem kostimu zbog kojih muškarci ostaju bez daha, a žene se pitaju u čemu je tajna njenog izgleda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.