Prošlonedeljni samit Rusije i Afrike u Sankt Peterburgu bio je značajan događaj u spoljnopolitičkom konceptu i praksi Moskve. Ne toliko zato što je u zemlju doveo veliki broj afričkih lidera i visokih zvaničnika. Na prvom samitu, pre četiri godine u Sočiju, učestvovalo je još više afričkih šefova država. Takođe, nije samo zato što se njegov plan proširio izvan ekonomije i uključio humanitarnu dimenziju: ovo je važno, ali ovo nije sve.
U suštini, sastanak, sa birokratskom pripremom i širokom javnošću koju je dobio u Rusiji, svedoči o morskoj promeni pogleda na svet i međunarodnog pozicioniranja Moskve prema rastućoj nezapadnoj većini u svetu, kao što je navedeno u nedavno usvojenom Konceptu spoljne politike, analizira Dmitrij Trenin vodeći naučni saradnik na Institutu za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose i član Ruskog saveta za međunarodne poslove.
Evrocentrizam je, naravno, još uvek duboko usađen u razmišljanje i težnje ruske elite. Ipak, neuspeh ruskih dugih muka u zapadnoj integraciji nakon raspada Sovjetskog Saveza sada je eksplodirao u zastupnički rat protiv Sjedinjenih Država i NATO-a u Ukrajini. Ovo je proizvelo istorijsku promenu u politici Moskve, uporedivu sa vremenom Petra Velikog po svom značaju, iako u potpuno drugom pravcu. U doglednoj budućnosti, univerzum ruske spoljne politike će ostati podeljen na dva velika dela: kuću neprijatelja uključujući Evropu, Severnu Ameriku i ostatak Anglosfere i kuću prijateljadrugde. Linija podele između njih je pozicija jedne zemlje u odnosu na režim sankcija Rusiji.
Afrika je, u tom pogledu, uglavnom na desnoj strani te podele. U Sankt Peterburgu je bilo predstavljeno 49 nacija od 54 na kontinentu. Istina, samo njih 17 je učestvovalo na vrhunskom nivou. Nije više radoznao i skeptičan posmatrač, kao tokom samita u Sočiju pre četiri godine, Zapad je ovoga puta uložio odlučan napor, savetujući, nagovarajući ili preteći afričkim liderima da ne idu u Rusiju i da se direktno bave predsednikom Putinom. U stvari, zapadni pritisak je doneo neke poene (broj najviših lidera u Sankt Peterburgu bio je otprilike upola manji od onog u Sočiju), ali nije uspeo da potkopa događaj. Ono što je izgubljeno u statusu reprezentacije nadoknađeno je intenzitetom interakcije. Vreme koje je Vladimir Putin lično uložio u događaj - koji je zapravo trajao tri dana, a ne dva - bilo je impresivno i primetno.
Potreba da se suprotstave zapadnim optužbama o odgovornosti Rusije za skok cena hrane nakon povlačenja Moskve iz sporazuma o žitu u Crnom moru (isto zgodno ignorišući činjenicu da obećanja Moskvi da će prekinuti zapadnu blokadu ruskog izvoza poljoprivrednih proizvoda nikada nisu održana) naterala je Kremlj prevazići uobičajeno verbalno pobijanje. Putin je na samitu ne samo obećao da će besplatno isporučiti žito pet najsiromašnijih afričkih zemalja, već je najavio planove za proširenje komercijalnog brodarstva i izgradnju logistike pomorskim i vazdušnim putem koja povezuje Rusiju sa Afrikom, stvaranje čvorišta u Africi za rusku trgovinu, i proširiti udeo Rusije u uvozu afričke hrane. Što se tiče suočavanja sa zapadnom propagandom, Moskva predviđa veliko proširenje prisustva ruskih medija na kontinentu.
Foto: Reuters/AP/Google Earth/Fotomontaža
SAD i Bajden su se opasno preeigrali u Ukrajini, Rusija sada ide do kraja
Rusija svakako ima svoj posao. Pošto je početkom 1990-ih napustila bogato nasleđe Sovjetskog Saveza u Africi, Moskva se tamo suočava sa jakom konkurencijom. U poređenju sa kineskom trgovinom Afrikom (280 milijardi dolara) ili američkom (60 milijardi dolara), ruska je slabih 18 milijardi dolara. Međutim, Moskva može mnogo bolje. Samit u Sankt Peterburgu bio je fokusiran na niz oblasti, od bezbednosti hrane preko zdravstvene zaštite i farmacije do nuklearne energije i bezbednosne pomoći. Od posebnog značaja su obrazovanje i IT. Od ranih 1960-ih, moskovski Univerzitet Lumumba je bio vodeći za obuku afričkih profesionalaca u Rusiji. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, škola je izgubila veliki deo svog sjaja. Ali ovo se sada menja i broj stipendija za Afrikance za studiranje u Rusiji se utrostručuje,
Nedavno je Rusija postigla ogroman napredak u pogledu stavljanja interneta na raspolaganje širom svoje ogromne teritorije i pretvaranja Moskve u jednu od najnaprednijih svetskih metropola u pogledu javnog Vi-Fi pristupa. Ovo iskustvo je svakako nešto za podeliti.
Oživljeni interes Rusije za Afriku je pre strateški nego taktički. To prevazilazi važna, ali svakodnevna pitanja ekonomske, bezbednosne i tehnološke saradnje. Takođe seže i dalje od rata u Ukrajini - koji je neizbežno bio predmet diskusije u Sankt Peterburgu - omogućavajući Putinu da objasni svoje obrazloženje za postupanje na način na koji on radi i izloži svoje stavove o modalitetima mira. Što se više strateškog aspekta tiče, ruski kreatori politike sve više vide Afriku - zajedno sa Azijom i Latinskom Amerikom - kao deo rastućeg talasa koji će pomoći da se trenutni svetski poredak kojim dominira Zapad zameni raznovrsnijom konstrukcijom izgrađenom oko brojnih civilizacija.
Neki Rusi tvrde da imaju kontinent prijatelja u Africi. Ovo je u velikoj meri tačno što se popularnih osećanja tiče. Zaista, Rusija je - za razliku od zapadnih zemalja - neokaljana kolonijalnom i neokolonijalnom eksploatacijom kontinenta. U 20. veku je zapravo pružala vojnu pomoć brojnim pokretima nacionalnog oslobođenja i ekonomski podržavala mnoge afričke nove nezavisne države kroz infrastrukturne projekte. Obučavao je hiljade lekara, inženjera i nastavnika, ali politička realnost je složenija od toga. SAD i bivše kolonijalne sile Francuska, Britanija i drugi - da ne zaboravimo Nemačku - vide kontinent u suštini kao svoje tržište i bazu resursa, i nastojaće da zaštite svoju ekonomsku dominaciju i politički uticaj.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Rusija može da ucenjuje Zapad jer ima energije i na izvoz
Suočena sa tim protivljenjem, Moskva treba da izbegne da padne u iskušenje da se takmiči sa spoljnim silama za sfere uticaja. Treba da se rukovodi svojim nacionalnim interesom, koji leži u širenju svestrane saradnje sa afričkim partnerima, kao i težnjom ka novom, pravednijem svetskom poretku kojim ne dominira Zapad. Drugi rusko-afrički samit, uprkos svim složenostima i komplikacijama na koje je naišao na putu za Sankt Peterburg, bio je uspešan. Međutim, važnija je promena paradigme u ruskom razmišljanju i delovanju ka Africi, koja nekadašnje „ egzotične" države pretvara u normalne i vredne partnere.
Poslanik i lider Liberalno-demokratske partije Rusije Leonid Slucki traži odmazdu Rusije posle napada dronovima na Moskvu. Un tvrdi da su dronovi su lansirani sa ruske teritorije.
Pre samo dve nedelje Ketrin Kolon, francuska ministarka spoljnih poslova u prestonici Nigera Nijameju obećala predsedniku Mohamedu Bazumu finansijsku pomoć, ističući značaj ove zemlje kao ključnog partnera Francuske.
Pored podmoskovskog Serpuhova, stotinak klimoetara od Moskve, može se uskoro pojaviti „američko selo". Selo-gradić čiji stanovnici će biti Amerikanci i Kanađani koji su se preselili ili će se uskoro preseliti u Rusiju.
Odnos Afrike prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i učešće predstavnika kontinenta na samitu Rusija - Afrika u Sankt Peterburgu za Zapad su bili neprijatno iznenađenje, piše kineski Global Times.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik i lider Liberalno-demokratske partije Rusije Leonid Slucki traži odmazdu Rusije posle napada dronovima na Moskvu. Un tvrdi da su dronovi su lansirani sa ruske teritorije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Ispred zgrade Regulatornog tela za elektronske medije (REM), danas je napadnut i povređen Goran Tošić, koji je nakon incidenta zbrinut u Urgentnom centru, a potom je dao izjavu u policijskoj stanici Stari grad.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Stručnjaci za sajber-bezbednost su upozorili na pokušaje krađe novca, podataka o platnim karticama i pristupnih podataka korisnika, preko lažnih internet prodavnica koje navodno nude ekskluzivne verznije popularne video-igre GTA6.
Zbog završnih radova na asfaltiranju državnog puta IIa reda broj 170, na deonici Sedlari - Debelo brdo - Rogačica, vozače u narednim danima očekuje izmena režima saobraćaja i potpuna obustava prolaska za sve vrste vozila.
Gotovo sve velike zaplene kokaina dogodile su se na brodovima koji su legalno prevozili banane. Informera otkriva zašto narko-klanovi, uprkos čestim zaplenama, ne odustaje od krijumčarenja ove droge u tovarima ovog tropskog voća!
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u Bosni i Hercegovini uhapsili su 14. novembra M. O. iz Laktaša zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela "nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici" te "nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Nekoliko sekundi nepažnje na hiljadama metara visine može da pretvori običan let u katastrofu. Dok mnogi putnici ignorisanje znaka za pojas smatraju bezazlenim buntom, iskusni članovi posade znaju da to može biti kobna greška.
Najnovije pojavljivanje Šarliz Teron na 17. dodeli Guvernors nagrada u Los Anđelesu prevazišlo je standardne okvire elegancije, izazvavši pravu lavinu komentara širom sveta. Oskarovka se prošetala u kreaciji koja spaja beskompromisan glamur i avangardnu provokaciju sa potpisanom etiketom Tom Ford.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana otvoreno je govorila o bračnim iskustvima, otkrivši detalje rastanka od prvog supruga, ali i recept za skladan i dugovečan odnos u drugom braku, u kojem uživa već 30 godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.