Čini mi se da su teritorije ono što je Zapad pre svega spreman da ustupi, a sigurno će ustupiti čim shvati da se ne mogu povratiti vojnom silom. Ali, ne kao deo „konačnog mirovnog rešenja", već u funkciji primirja, proizvoljno dugog, ali nikoga ni za šta ne obavezujućeg! Poruka Rusije je jasna, pokupite po Ukrajini svoje oružje koje je još celo i odlazite. Plus, prestanite i da pričate o njenom prijemu u NATO.
Ukrajinska kontraofanziva već dva meseca udara „glavom" o ruski odbrambeni zid i uništava rezerve koje Kijevu priprema NATO To je već izazvalo određeno uznemirenje u vladama zemalja alijanse‚piše moskvski analitičar i pubvlicista Igor Karaulov! Njegovuanalizi prenosimo u celini!!!
Tako je italijanski ministar odbrane, Gvido Krozeto, sa dubokim uzdahom, priznao da bi se uz takve „uspehe" neprijateljstva mogla preterano odužiti i da bi, možda, bilo neophodno pribeći političkom, a ne vojnom rešenju sukoba.
Italija jeste lepa zemlja, ali ni o čemu ne odlučuje u svetskim poslovima. Uprkos tome, zanimljiva je izjava ministra - kao simptom procesa koji se odvijaju.
„Vojno rešenje" je prva linija odbrane Zapada, a političko - druga. Lideri NATO, SAD, EU, sve vreme govore: samo „pobeda na bojnom polju" i ništa drugo.
Ali, čak i ako se Zapad pomiri sa neizbežnošću okončanja rata - da li ćemo se složiti u razumevanju značenja „političke odluke"?
Alarmantno je što Krozeto veruje da bi političko rešenje bilo na štetu slobode i demokratije.
Nije baš uputno prečesto citirati Orvela, ali šta da se radi? Krozerto se faktički zalaže da rešenje za Ukrajinu ne povredi njenu slobodu da veliča Banderu i obezbedi demokratiju za njene naciste?
Ko je mogao da zamisli da će za Zapad, uključujući i navodno kulturnu zemlju Italiju, ovo postati vrednost?
Danas je minimalni zadatak NATO da trajno otrgne Ukrajinu od Rusije. U „granicama iz 1991. godine". A najvažniji mu je da povuče nepremostivu liniju između naroda koji su donedavno činili jednu državu. Da obezbedi aneksiju Ukrajine od strane Zapada.
To je za njih „prva linija odbrane", to je ono što bi tamo nazvali čistom pobedom - barem u prvoj fazi konfrontacije sa Rusijom.
Ako se ipak napravi nepoželjni i „nedemokratski" kompromis: šta će tačno biti predmet tog kompromisa - status cele Ukrajine ili sudbina pojedinih teritorija?
Čini mi se da su teritorije ono što je Zapad pre svega spreman da ustupi, a sigurno će ustupiti čim shvati da se ne mogu povratiti vojnom silom. Ali, ne kao deo „konačnog mirovnog rešenja", već u funkciji primirja, proizvoljno dugog, ali nikoga ni za šta ne obavezujućeg.
Zapad će se, naravno, do kraja protiviti neutralnosti ostatka Ukrajine.
Pristalice ruske „partije mira" ovo odavno reklamiraju kao „korejsku opciju", navodno neizbežnu i svima prihvatljivu. Međutim, vredi se podsetiti da „korejska opcija" podrazumeva - 70 godina redovnih oružanih provokacija, iako niko nije pokušao da Korejce sa obe strane linije razdvajanja za to vreme pretvori u Kineze ili Japance.
Situacija u Ukrajini je sasvim drugačija. Osim toga, za nas je mnogo poučnije iskustvo Minskih sporazuma, za koje ni Ukrajina ni evropske zemlje-garanti nisu ni pomišljali da ih ispune.
Novi sporazum te vrste značio bi, uzimajući u obzir zasićenost Ukrajine oružjem, stalne provokacije raketama dugog dometa i dronovima, pri čemu bi stradali ne samo Donjeck ili Nova Kahovka, već i Moskva - upravo ovako kako se se to dešava sada.
Šta je primirje na koje bi Zapad teoretski mogao da pristane, negde do kraja ove godine? Značilo bi: žrtvovanje dela teritorija, NATO bi dalo mogućnost da ostatak Ukrajine nasecka, skuva po NATO receptu i posluži.
Možemo biti sigurni da bi u ovom slučaju gradovi Sumi i Černigov bili odskočna daska NATO za napad na Rusiju. A, upravo je to opasnost zbog koje je Rusija i pokrenula specijalnu operaciju.
Sve u svemu, principi kompromisa za Rusiju su dijametralno suprotni. Jer, svaki razgovor o teritorijama za Moskvu je sporedan u odnosu na status Ukrajine u celini.
Poruka Rusije je: pokupite po Ukrajini svoje oružje koje je još celo i odlazite. Plus: prestanite i da pričate o njenom prijemu u NATO.
Zapad uopšte ne želi da čuje da je za Rusiju fundamentalni interes da vojna pretnja po nju nikad ne dolazi sa teritorija koje su bile deo njene države. Odnosno: da je za nju već i takva pretnja već - agresija.A i da se to ne odnosi samo na Ukrajinu.
Zapad, kada su u pitanju države njegovog kluba - dobro razume ovaj koncept. S
Evo, svežeg primera.
Tek što je došlo do puča u Nigeru, Emanuel Makron je već bio spreman da svim sredstvima, sve do vojne sile, zaštiti francuske građane u toj zemlji prvo, a drugo - francuske interese.
Dobro, građani su svetinja. Ali, šta su u toj zemlji francuski interesi?
Niger je tek 1884. godine, na konferenciji kolonijalnih predatora, bio uključen u francusku zonu uticaja. Zatim ga je Francuska osvojila i držala neko vreme - da bi ga 1960. navodno pustila u samostalno plivvanje.
Od tada je prošlo više od 60 godina, a Francuska, ispostavilo se, ima neke interese u Nigeru koji opravdavaju čak i vojnu intervenciju. Francuska ima interese u nizu zemalja koje sa njom nisu ni na koji način nisu povezane ni etnički ni geografski.
Britanija, koja više nije gospodarica mora, ima interese na dalekim i nepotrebnim Foklandskim ostrvima.
Interesi Sjedinjenih Država zahtevaju da poslušne vlade sede na Kubi i u Venecueli, a za neposlušnost slede sankcije i pretnje. Istovremeno, Rusiji se uskraćuju bilo kakvi interesi van njene teritorije.
Dakle, izdržati ukrajinsko-NATO juriš na frontu do kraja - to je tek polovina bitke. Ništa manje teško neće biti ni kada budu želeli da nam nametnu „političko rešenje" u formi trampe teritorija za odbacivanje naših fundamentalnih interesa. A i značajnog dela našeg subjektiviteta.
Pritisak u prilog takvog „političkog rešenja" biće jak - pred Moskvom biće dosta iskušenja da se jeftino proda i jedan cilj zameni drugim.
Ipak, verujem da će Rusija u predstojećoj diplomatskoj borbi biti u stanju da insistira na svome.
Više od 20 hiljada stanovnika grada ostalo je bez snabdevanja gasom, rekao je saopštio je vršilac dužnosti gubernatora Hersonske oblasti Vladimir Saldo
Konferenciji o završetku rata i mirnom rešenju ukrajinskog problema prisustvuju predstavnici više od 30 zemalja, uključujući SAD, UK, Indiju, ali ne Rusije.
Obaveštajno saopštenje Ministarstva odbrane Velike Britanije o grmlju i travi koji sprečavaju ukrajinsku vojsku da napreduje nije podložna nikakvoj kritici, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal "Dialogue Works."
Američka vojna intervencija u Nigeru je moguća, to će postati presedan za slanje američkih vojnika u Ukrajinu, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Vasiljev, glavni analitičar Instituta za američke i kanadske studije Ruske akademije nauka.
Ukrajinske vlasti potcenjuju moć ruske vojske, što može da dovede do ozbiljnih posledica, izjavio je penzionisani general-major Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos za TV kanal „Ravno“.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je da bi raskid odnosa Jermenije sa Moskvom imao teške posledice po obične građane Jermenije, dok Evropsku uniju, kako tvrdi, za to uopšte nije briga.
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Komandant jedne od najvećih ukrajinskih jurišnih jedinica suspendovan je posle medijske istrage u kojoj se navodi da su regruti u toj jedinici bili prebijani, zatvarani, vezivani lepljivom trakom i lisicama.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 20 hiljada stanovnika grada ostalo je bez snabdevanja gasom, rekao je saopštio je vršilac dužnosti gubernatora Hersonske oblasti Vladimir Saldo
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Let iz Varšave za Tel Aviv preusmeren je nakon što je iz aviona prema kontroli leta poslat takozvani hijacking signal, odnosno oznaka koja ukazuje na moguću otmicu ili neovlašćeno preuzimanje kontrole nad letelicom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković zaratili su po ko zna koji put, a povod je (ne)prisustvo hrvatskih vojnika na vojnoj vežbi u Francuskoj.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Povod za najnoviju partijsku tuču jeste pitanje podrške studentskoj listi, koje je na površinu izbacilo podele, neslaganja i apsolutni izostanak koordinacije među najvišim funkcionerima ove organizacije.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Veliki proizvođači hrane u Nemačkoj planiraju da uvedu dobrovoljan sistem povratne kaucije za staklene tegle i flaše koje se koriste za proizvode poput senfa, džemova, kiselih krastavaca, ulja, sirćeta i sirupa
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski poručila je tokom posete Ljuboviji da su socijalna zaštita i socijalna sigurnost temelj odgovorne državne politike i da predstavljaju obavezu države prema svojim građanima.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Uz nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe moguće je postići savršen spoj udobnosti i stila, a da se pritom osećate lagano i rashlađeno čak i na najvećim vrućinama.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Svetlost dana ovog utorka je konačno ugledala pesma "Janje" u kojoj su glasove ukrstili Hari Mata Hari i Mirza Selimović, jedni od najmoćnijih vokala regiona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.