Čini mi se da su teritorije ono što je Zapad pre svega spreman da ustupi, a sigurno će ustupiti čim shvati da se ne mogu povratiti vojnom silom. Ali, ne kao deo „konačnog mirovnog rešenja", već u funkciji primirja, proizvoljno dugog, ali nikoga ni za šta ne obavezujućeg! Poruka Rusije je jasna, pokupite po Ukrajini svoje oružje koje je još celo i odlazite. Plus, prestanite i da pričate o njenom prijemu u NATO.
Ukrajinska kontraofanziva već dva meseca udara „glavom" o ruski odbrambeni zid i uništava rezerve koje Kijevu priprema NATO To je već izazvalo određeno uznemirenje u vladama zemalja alijanse‚piše moskvski analitičar i pubvlicista Igor Karaulov! Njegovuanalizi prenosimo u celini!!!
Tako je italijanski ministar odbrane, Gvido Krozeto, sa dubokim uzdahom, priznao da bi se uz takve „uspehe" neprijateljstva mogla preterano odužiti i da bi, možda, bilo neophodno pribeći političkom, a ne vojnom rešenju sukoba.
Italija jeste lepa zemlja, ali ni o čemu ne odlučuje u svetskim poslovima. Uprkos tome, zanimljiva je izjava ministra - kao simptom procesa koji se odvijaju.
„Vojno rešenje" je prva linija odbrane Zapada, a političko - druga. Lideri NATO, SAD, EU, sve vreme govore: samo „pobeda na bojnom polju" i ništa drugo.
Ali, čak i ako se Zapad pomiri sa neizbežnošću okončanja rata - da li ćemo se složiti u razumevanju značenja „političke odluke"?
Alarmantno je što Krozeto veruje da bi političko rešenje bilo na štetu slobode i demokratije.
Nije baš uputno prečesto citirati Orvela, ali šta da se radi? Krozerto se faktički zalaže da rešenje za Ukrajinu ne povredi njenu slobodu da veliča Banderu i obezbedi demokratiju za njene naciste?
Ko je mogao da zamisli da će za Zapad, uključujući i navodno kulturnu zemlju Italiju, ovo postati vrednost?
Danas je minimalni zadatak NATO da trajno otrgne Ukrajinu od Rusije. U „granicama iz 1991. godine". A najvažniji mu je da povuče nepremostivu liniju između naroda koji su donedavno činili jednu državu. Da obezbedi aneksiju Ukrajine od strane Zapada.
To je za njih „prva linija odbrane", to je ono što bi tamo nazvali čistom pobedom - barem u prvoj fazi konfrontacije sa Rusijom.
Ako se ipak napravi nepoželjni i „nedemokratski" kompromis: šta će tačno biti predmet tog kompromisa - status cele Ukrajine ili sudbina pojedinih teritorija?
Čini mi se da su teritorije ono što je Zapad pre svega spreman da ustupi, a sigurno će ustupiti čim shvati da se ne mogu povratiti vojnom silom. Ali, ne kao deo „konačnog mirovnog rešenja", već u funkciji primirja, proizvoljno dugog, ali nikoga ni za šta ne obavezujućeg.
Zapad će se, naravno, do kraja protiviti neutralnosti ostatka Ukrajine.
Pristalice ruske „partije mira" ovo odavno reklamiraju kao „korejsku opciju", navodno neizbežnu i svima prihvatljivu. Međutim, vredi se podsetiti da „korejska opcija" podrazumeva - 70 godina redovnih oružanih provokacija, iako niko nije pokušao da Korejce sa obe strane linije razdvajanja za to vreme pretvori u Kineze ili Japance.
Situacija u Ukrajini je sasvim drugačija. Osim toga, za nas je mnogo poučnije iskustvo Minskih sporazuma, za koje ni Ukrajina ni evropske zemlje-garanti nisu ni pomišljali da ih ispune.
Novi sporazum te vrste značio bi, uzimajući u obzir zasićenost Ukrajine oružjem, stalne provokacije raketama dugog dometa i dronovima, pri čemu bi stradali ne samo Donjeck ili Nova Kahovka, već i Moskva - upravo ovako kako se se to dešava sada.
Šta je primirje na koje bi Zapad teoretski mogao da pristane, negde do kraja ove godine? Značilo bi: žrtvovanje dela teritorija, NATO bi dalo mogućnost da ostatak Ukrajine nasecka, skuva po NATO receptu i posluži.
Možemo biti sigurni da bi u ovom slučaju gradovi Sumi i Černigov bili odskočna daska NATO za napad na Rusiju. A, upravo je to opasnost zbog koje je Rusija i pokrenula specijalnu operaciju.
Sve u svemu, principi kompromisa za Rusiju su dijametralno suprotni. Jer, svaki razgovor o teritorijama za Moskvu je sporedan u odnosu na status Ukrajine u celini.
Poruka Rusije je: pokupite po Ukrajini svoje oružje koje je još celo i odlazite. Plus: prestanite i da pričate o njenom prijemu u NATO.
Zapad uopšte ne želi da čuje da je za Rusiju fundamentalni interes da vojna pretnja po nju nikad ne dolazi sa teritorija koje su bile deo njene države. Odnosno: da je za nju već i takva pretnja već - agresija.A i da se to ne odnosi samo na Ukrajinu.
Zapad, kada su u pitanju države njegovog kluba - dobro razume ovaj koncept. S
Evo, svežeg primera.
Tek što je došlo do puča u Nigeru, Emanuel Makron je već bio spreman da svim sredstvima, sve do vojne sile, zaštiti francuske građane u toj zemlji prvo, a drugo - francuske interese.
Dobro, građani su svetinja. Ali, šta su u toj zemlji francuski interesi?
Niger je tek 1884. godine, na konferenciji kolonijalnih predatora, bio uključen u francusku zonu uticaja. Zatim ga je Francuska osvojila i držala neko vreme - da bi ga 1960. navodno pustila u samostalno plivvanje.
Od tada je prošlo više od 60 godina, a Francuska, ispostavilo se, ima neke interese u Nigeru koji opravdavaju čak i vojnu intervenciju. Francuska ima interese u nizu zemalja koje sa njom nisu ni na koji način nisu povezane ni etnički ni geografski.
Britanija, koja više nije gospodarica mora, ima interese na dalekim i nepotrebnim Foklandskim ostrvima.
Interesi Sjedinjenih Država zahtevaju da poslušne vlade sede na Kubi i u Venecueli, a za neposlušnost slede sankcije i pretnje. Istovremeno, Rusiji se uskraćuju bilo kakvi interesi van njene teritorije.
Dakle, izdržati ukrajinsko-NATO juriš na frontu do kraja - to je tek polovina bitke. Ništa manje teško neće biti ni kada budu želeli da nam nametnu „političko rešenje" u formi trampe teritorija za odbacivanje naših fundamentalnih interesa. A i značajnog dela našeg subjektiviteta.
Pritisak u prilog takvog „političkog rešenja" biće jak - pred Moskvom biće dosta iskušenja da se jeftino proda i jedan cilj zameni drugim.
Ipak, verujem da će Rusija u predstojećoj diplomatskoj borbi biti u stanju da insistira na svome.
Više od 20 hiljada stanovnika grada ostalo je bez snabdevanja gasom, rekao je saopštio je vršilac dužnosti gubernatora Hersonske oblasti Vladimir Saldo
Konferenciji o završetku rata i mirnom rešenju ukrajinskog problema prisustvuju predstavnici više od 30 zemalja, uključujući SAD, UK, Indiju, ali ne Rusije.
Obaveštajno saopštenje Ministarstva odbrane Velike Britanije o grmlju i travi koji sprečavaju ukrajinsku vojsku da napreduje nije podložna nikakvoj kritici, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal "Dialogue Works."
Američka vojna intervencija u Nigeru je moguća, to će postati presedan za slanje američkih vojnika u Ukrajinu, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Vasiljev, glavni analitičar Instituta za američke i kanadske studije Ruske akademije nauka.
Ukrajinske vlasti potcenjuju moć ruske vojske, što može da dovede do ozbiljnih posledica, izjavio je penzionisani general-major Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos za TV kanal „Ravno“.
Estonija je donela odluku da od 1. decembra zatvori sve drumske i pešačke granične prelaze sa Rusijom na najmanje šest meseci, čime će praktično obustaviti neposredno putovanje građana između dve zemlje.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas najavila je pozivanje ruskog predstavnika pri EU na razgovor zbog oštećenja nekoliko stranih ambasada u Kijevu, izazvanih ruskim napadima na ukrajinsku prestonicu 19. novembra.
Dve ruske rakete i jedna bespilotna letelica pale su na teritoriju Poljske tokom masovnog ruskog napada na Ukrajinu, potvrdio je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Rusiji bi mogle da budu potrebne najmanje dve godine da obnovi drumski deo Krimskog mosta, koji je teško oštećen tokom ukrajinskih napada, a taj rok važi samo pod uslovom da noseći stubovi nisu ozbiljno oštećeni i da ne bude novih udara.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ostao je bez reči kada su ga novinari u Berlinu upitali šta misli o tome što je američki predsednik Donald Tramp ruskog lidera Vladimira Putina nazvao svojim prijateljem tokom istorijskog sastanka u kineskom Šendženu.
Glavni kopneni koridor kojim Rusija snabdeva Krim pretvoren je u jednu od najopasnijih saobraćajnica u zoni sukoba, a novi snimci prikazuju zapaljene kamione, uništene cisterne i ostatke vozila duž puta kojim svakodnevno prolaze ruski vojni i civilni konvoji.
Američki predsednik Donald Tramp bio bi spreman da se odrekne prihoda od prodaje oružja Ukrajini ukoliko bi to omogućilo okončanje rata, izjavio je njegov zet i specijalni izaslanik Džared Kušner.
Snažna eksplozija odjeknula je jutros, 20. novembra, na istoku Poljske, nedaleko od granice sa Ukrajinom, dok poljska vojska istražuje mogućnost da je ruska krstareća raketa H-101 pala na teritoriju članice NATO-a tokom masovnog ruskog napada na Ukrajinu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 20 hiljada stanovnika grada ostalo je bez snabdevanja gasom, rekao je saopštio je vršilac dužnosti gubernatora Hersonske oblasti Vladimir Saldo
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
U srpskom parlamentu dogodio se novi skandal tokom kojeg su, kako je navela lider Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski u objavi na svom Instagram nalogu, pojedini poslanici i predstavnici Studentske liste aplaudirali i upućivali čestitke povodom, kako je rečeno, "Dana Sandžaka".
Kako nezvanično saznajemo, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je 10. novembra podneo glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Okružno javno tužilaštvo Prijedor, podiglo je optužnicu protiv Prijedorčanina čiji su inicijali B.B., zbog pokušaja polne zloupotrebe deteta starijeg od petnaest godina, za šta je propisana kazna zatvora od dve do osam godina, objavilo je danas ovo tužilaštvo.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje državljaninu Bosne i Hercegovine Nikoli Đokiću (25) optuženom da je 26. oktobra prošle godine na Novom Beogradu pod uticajem alkohola i droge izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula tročlana porodica.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Elegancija Francuskinja ne zavisi od skupih komada, već od pažljivo odabranih, klasičnih odevnih stvari, prirodnog izgleda i samopouzdanja koje nose sa sobom.
Pevačica Nada Obrić otkrila je gde će biti sahranjena nakon smrti, ali i da je odlučila da počiva u istoj grobnici sa bivšim suprugom, iako su se razveli pre 18 godina.
Pevač Zdravko Čolić, iako je rođen u Sarajevu i mnogi ga smatraju Bosancem, zapravo vodi poreklo iz Hercegovine, budući da su mu i otac i majka poreklom iz ove regije.
Pevačica Sanja Vučić našalila se sa koleginicom Darom Bubamarom tako što joj je otpevala njenu pesmu "Izađi sam", predstavljajući je kao svoju novu numeru koju planira da objavi.
Na današnji dan, 20. novembra 2021. godine, preminula je legendarna pevačica narodne muzike Merima Njegomir, u 69. godini života, nakon borbe sa teškom bolešću.
Pevačice Sandra Čaprić i Mina Arizanović pojavile su se sinoć na jednom prestoničkom događaju, a naša ekipa ih je uhvatila u zajedničkom trenutku dok su se zabavljale.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.