Jedanaestog avgusta 2023. godine u 2.10 po moskovskom vremenu planirano je lansiranje automatske međuplanetarne stanice „Luna 25" sa kosmodroma „Vostočni" u Amurskoj oblasti Rusije pomoću rakete-nosača „Sojuz 2.1b" i gornjeg stepena rakete „Fregat".
"Luna 25" će biti prva svemirska letelica u savremenoj Rusiji poslata na prirodni Zemljin satelit.
Let će trajati četiri i po dana
Ovo je prva misija na Mesec u istoriji savremene Rusije. Prethodna, sovjetska stanica „Luna 24", poslata je 1976. godine. Tada je na Zemlju doneto oko 170 grama lunarnog tla.
Let svemirske stanice do Meseca trajaće oko četiri i po dana. Posle nekoliko dana u orbiti očekuje se sletanje na Južni pol Meseca i to će biti prvo sletanje u istoriji na tu teritoriju.
Pre toga, sve sovjetske i američke misije spuštale su se u pogodnijoj zoni, sa stanovišta podletne trajektorije ekvatorijalne zone, gde je lakše pronaći ravan teren. Međutim, glavne rezerve vode u obliku leda na Mesecu nalaze se blizu polova.
Cilj ovog projekta je da se pošalje automatska sonda za istraživanje u rejonu Južnog pola Zemljinog satelita. Prema planu „Roskosmosa", modul će biti spušten u blizini kratera Boguslavski.
Tri faze lunarnog programa
Rusija je lunarni program utvrdila 2018. godine i on ima tri faze: „Izlaz", „Predstraža" i „Baza".
Prva faza podrazumeva izgradnju osnovnog modula stanice blizu Meseca, testiranje perspektivnog broda „Orao" sa posadom i bespilotne letelice. U isto vreme, planirano je istraživanje satelita automatskim stanicama serije „Luna" od 2025. do 2028. godine, kao i početak izgradnje super teške rakete „Jenisej" za letove sa posadom do Meseca, koji su planirani u drugoj fazi.
„Predstraža" podrazumeva uvežbavanje sredstava za pristup Mesečevoj površini i sletanje kosmonauta na dve nedelje kako bi se rasporedili prvi elementi baze.
Druga faza je predviđena za period od 2025. do 2035. godine.
Treća faza - „Baza", koja je planirana za period posle 2035. godine, trebalo bi da bude konačna. Do tada bi trebalo da se završi izgradnja baze na Mesecu i formira naučna infrastruktura u vidu dve opservatorije. Tokom perioda od 2036. do 2040. godine će biti raspoređeni navigacioni aparati oko orbite Meseca kako bi se postavile maršrute tehnike koja je aktivna na površini Meseca.
Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin je 12. aprila 2022. godine izjavio da Rusija planira da obnovi lunarni program i lansira interplanetarnu automatsku stanicu „Luna 25", koja se ranije zvala „Luna glob".
Neuspela kontraofanziva Oružanih snaga Ukrajine pokazala je i realne sposobnosti NATO u borbi protiv ravnopravnog protivnika - ocenio je američki magazin Newsweek. Ukrajinci se žale na obuku u zemljama NATO i na zapadnu opremu jer nije pogodna za rat protiv Rusije, otkriva New York Times.
Nedavno je na Zapadu izazvalo veliku pažnju sletanje ruskog vojnog aviona "Il-62M" u Severnu Koreju. Šta se tačno nalazilo u tom avionu nije poznato sa sigurnošću, ali u Sjedinjenim Američkim Državama veruju da odnosi između Moskve i Pjongjanga ulaze u novu fazu.
Rusija završava testiranja svog teškog jurišnog drona „Ohotnjik" („Lovac"). Za mesec-dva počinje masovna (serijska) proizvodnja u Novosibirskom avio-zavodu „Čkalov". Ohotnjik" je klasični dron, ali se pretpostavlja da se njegoviom letom i dejstvima, po pravilu, neće upravljati sa zemlje već iz vazduha, tačnije iz ruskog lovca pete generacije Su-57, sa kojim je u tandemu bio više puta testiran i pokazao se brutalnim.
Kompanije koje su u sastavu „Rosteha“ rade na modernizaciji samohodnog artiljerijskog oružja kalibra 152 milimetara „Malva“ sa povećanim dometom za borbu protiv NATO haubica, rekao je za Sputnjik prvi zamenik generalnog direktora državne korporacije „Rosteh“ Vladimir Artjakov uoči međunarodnog vojno-tehničkog foruma „Armija-2023“.
Ruski satelitski sistemi za izviđanje i navođenje ne dozvoljavaju Oružanim snagama da se sakriju od vazdušnih udara, rekao je pukovnik Daglas Mekgregor, bivši savetnik šefa Pentagona u intervjuu novinaru Džeksonu Hinklu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Neuspela kontraofanziva Oružanih snaga Ukrajine pokazala je i realne sposobnosti NATO u borbi protiv ravnopravnog protivnika - ocenio je američki magazin Newsweek. Ukrajinci se žale na obuku u zemljama NATO i na zapadnu opremu jer nije pogodna za rat protiv Rusije, otkriva New York Times.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Evo naše dece – tako je narod dočekao prebilovačke mučenike kada su 1990. godine, posle skoro pola veka, njihove kosti iznete iz hercegovačkih jama. Istina nije ostala pod zemljom. Zajedno sa mučenicima, posle decenija tišine, na svetlost dana izašlo je i svedočanstvo o njihovom stradanju, poručila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Dok se srpski narod na Kosovu i Metohiji svakodnevno suočava sa neviđenim pritiscima Prištine, opstrukcijama, rušenjem i sistematskim proterivanjem sa vekovnih ognjišta, Telekom Srbija odgovara gradnjom, novim investicijama i otvaranjem radnih mesta.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.