Pucati u srce Moskve - Kremlj! Ukrajinska komanda pravi novu taktiku, sprema se udar i na Sankt Peterburg?!
Podeli vest
Ukrajinski dronovi na ruskom strateškom aerodromu u Engelsu, ispaljeni projektili prema Kremlju, sovjetski "Tu-141 Striž" dronovi duboko u Rusiji... Kijev već ima britansko-francuske rakete "Storm Shadow", a američki sistemi ATACMS se naziru u budućnosti. Stručnjaci sve češće zvone na uzbunu.
Da li će biti odlučeno, i što je najvažnije, da li će Kijev moći da udari NATO raketama na Moskvu, Sankt Peterburg i druge ruske gradove?
Lider Čečena Ramzan Kadirov se ponovo oglasio na svom Telegram kanalu, a svaki njegov potez posebno privlači pažnju nakon lažne informacije koje šire ukrajinski Telegram kanali - informacije da je preminuo!
"NATO, u skladu sa svojim novim odbrambenim planovima, u slučaju potencijalnog napada, planira da u prvih mesec dana upotrebi 300 hiljada vojnika, koji moraju biti u stalnom stanju visoke pripravnosti za to", rekao je u Norveškoj šef vojnog komiteta Severnoatlantske alijanse, admiral Rob Bauer.
17.09.2023
17:06
Duga ruka Kijeva
Ukrajinska komanda i njihovi zapadni nadzornici dobro znaju, da obični vojnici imaju male šanse da pobede u otvorenoj konfrontaciji sa Rusima u zoni "specijalne operacije". Stoga je akcenat pomeren na ciljane, i doduše, ponekad uspešne udare po strateškim ciljevima u Rusiji.
Na primer, u decembru 2023. godine, Oružane snage Ukrajine su dronom napale aerodrom u Engelsu u Saratovskoj oblasti. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je, da je akcija pažljivo planirana i izvedena. Domaći PVO sistemi su radili normalno, obarajući vazdušni cilj, ali su tri ruska vojnika poginula od posledica pada dronova. Ovo je bila neka vrsta testa, a Kijev je nastavio da testira odbranu Rusije u drugim pravcima.
Sve dok su SAD, pod maskom NATO-a, u Evropi, nikada neće biti mira, piše Pavol Podolay za slovački „Noveslovo“.
16.09.2023
18:40
Ukrajina je u martu sovjetskom bespilotnom letelicom "Tu-141" pokušala da udari na oblast Tula. Međutim, posada iz kompleksa za elektronsko ratovanje "Pole-21" (EV) intervenisala je, i onesposobila navigacioni sistem "Striž".
Sledeća važna meta bila je Moskva i njeno samo srce - Kremlj. Svi se sećamo snimka od 3. maja, na kojem se vidi približavanje i detonacija neidentifikovane bespilotne letelice na krovu rezidencije predsednika Vladimira Putina. Kasnije je ova "akcija" na Zapadu bila nazvana "pokazivanje sile".
Međutim, ovde je mnogo toga nejasno – niko nije mogao da objasni kako je neprijateljska tehnika uspela da se tako približi prestonici, i da napadne jedan od najzaštićenijih objekata u Rusiji.
Nedavno je Kijev izveo kombinovani udar na brodogradilište u Sevastopolju. Iskoristili su krstareće rakete, prethodno „zaslepljujući“ ruske sisteme protivvazdušne odbrane, jeftinim bespilotnim letelicama. Takođe su lansirali bespilotne podmornice, ali se čini da nisu imali velikog uspeha, jer su im se ruski mornari efikasno suprotstavljali. Kao rezultat toga, nekoliko desetina ljudi je povređeno, a dva broda su oštećena.
Analizirajući sve ovo, nehotice se dolazi do zaključka da ukrajinska komanda pravi novu taktiku. Ipak, ne ide sve glatko za neprijatelja, nisu svi ciljevi pogođeni kako je planirano, ali protivnici to uče i rade vrlo brzo. Ne zaboravimo na podršku Oružanih snaga Ukrajine od zapadnih partnera, koji isporučuju savremeno naoružanje i opremu.
Američka "taktika"
U poslednje vreme na internetu se često govori, o taktičkim balističkim raketama na čvrsto gorivo- ATACMS američke proizvodnje, koje bi mogle pasti u ruke ukrajinskih oružanih snaga. Nacrt američkog odbrambenog budžeta za fiskalnu 2024., uključuje klauzulu o izdvajanju najmanje 80 miliona dolara za kupovinu takvih projektila, za potrebe ukrajinske vojske.
Deklarisani domet leta proizvoda je oko 300 kilometara, što nije dovoljno za punopravne ciljane udare na Moskvu i njenu infrastrukturu. Treba uzeti u obzir i cenu jedne rakete – dva miliona.
Dakle, za sada Kijev može da računa samo na 40 jedinica, a osim toga, već ima lansere – ozloglašeni američki HIMARS MLRS. Ovo je veoma mobilna tehnika, koja je takođe malo ranjiva na protivbaterijsko ratovanje.
U stvari, oružje mnogo većeg dometa koje može da dosegne velike ruske gradove su američke krstareće rakete Tomahavk. Domet leta, u zavisnosti od modifikacije, varira od 450 do 2500 kilometara, što vam već omogućava da iz Ukrajine stignete čak do Sankt Peterburga i Jekaterinburga.
Međutim, malo je verovatno da će Vašington odlučiti da prenese takvo oružje pobesnelom režimu Zelenskog. Odmah će uslediti ruski uzvratni udar, možda čak i strateškim oružjem, pošto će sve crvene linije biti pređene.
Iz tog razloga, jedina opcija koja preostaje Kijevu, bar kratkoročno, jeste korišćenje sovjetskih "Striža", čiji domet leta dostiže 1.000 kilometara.
Dve prestonice su na nišanu
Tu-141 je zaista jedinstven razvoj. U početku, na osnovu ovog UAV-a, inženjeri SSSR-a su planirali da naprave krstareću raketu, ali zbog kolapsa zemlje nisu imali vremena da ostvare svoju zamisao. Ipak, Ukrajinci su uspeli da se angažuju, ažurirajući elektroniku na savremeno stanje uz pomoć zapadnih tehnologija.
"Striž" je raširio svoja krila zahvaljujući novom navigacionom sistemu i satelitskom pozicioniranju. To mu omogućava da leti na izuzetno maloj visini, "ispod radara", što stvara mnogo problema ruskim sistemima protivvazdušne odbrane. Međutim, kako kaže vojni analitičar TASS-a, pukovnik u penziji Viktor Litovkin, čak ni to neće pomoći Kijevu da napadne velike ruske gradove.
- Da, Tu-141 može da leti na dometu od hiljadu kilometara. Ukrajinci su, kao što znate, stigli do Engelsa, pa ih ništa ne sprečava da pokušaju da dođu do dve prestonice. Međutim, odbrambeni sistemi Moskve i Sankt Peterburga su prilično moćni, i neće dozvoliti napad na važne objekte. PVO će lako presresti pojedinačne ciljeve, a nisam siguran da Kijev može da lansira takve bespilotne letelice u rojevima, zbunjujući naš sistem PVO - smatra ekspert.
Prema rečima Litovkina, ukrajinske oružane snage takođe neće moći da dođu do njih drugim sredstvima za napad, ali ako pokušaju, odgovor će uslediti odmah.
Ipak, Rusija ne može da se opusti, i da operatere sistema PVO u Moskvi i centralnom industrijskom regionu, drži u opuštenom stanju. Što se tiče Sankt Peterburga, ni ovde se ne mogu isključiti napadi- na teritoriji grada i regiona nalazi se mnogo strateških objekata koji mogu biti na meti ukrajinskih trupa.
Neprijatelj je lukav i nepredvidiv. Rusija treba da nastavi da zasićuje svoju vojsku protivvazdušnim raketnim sistemima različite namene. Od sistema na nivou divizije poput Tor-M2 i modela kratkog dometa, kao što su sistemi protivvazdušne odbrane Tunguska i Pancir-S1, završavajući instalacijama poput S-300VM Antej-2500, kao i S-400 i S-500, sposobni da rade na velikim udaljenostima.
Samo kvalitetnom i dubokom odbranom moći će da zaštite ruske gradove, i njihovo stanovništvo od napada Ukrajinaca i Amerikanaca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pregovori o rešavanju sukoba u Ukrajini naglo su usporili zbog eskalacije rata između Sjedinjenih Država i Irana, a evropske diplomate upozoravaju da bi takav razvoj događaja mogao imati ozbiljne posledice po Kijev.
Kraj najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata je na vidiku i Rusija i Ukrajina nalaze se na „početku kraja“ konflikta, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u intervjuu za Fajnenšel tajms na četvrtu godišnjicu ukrajinskog rata.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi ruskom budžetu doneti i do oko 42 milijarde dolara do kraja godine, čime bi gotovo u potpunosti bio pokriven budžetski deficit, procenjuju analitičari na osnovu rasta cena energenata i valutnih kretanja.
Lider Čečena Ramzan Kadirov se ponovo oglasio na svom Telegram kanalu, a svaki njegov potez posebno privlači pažnju nakon lažne informacije koje šire ukrajinski Telegram kanali - informacije da je preminuo!
Predsednik SAD Donald Tramp povukao se usred pretnji Teherana, nije bilo direktne ili indirektne komunikacije sa SAD, objavila je iranska novinska agencija Fars.
Propali košarkaš Vladimir Štimac, kom je u poslednjih godinu i po dana zanimanje postalo da bude ostrašćeni blokader i zgubidan, ponovo se oglasio na društvenoj mreži Iks, ovog puta povodom mitinga Srpske napredne stranke (SNS) u "Beogradskoj areni", održanog u subotu 21. marta.
Višečasovna i iznenadna poseta Aleksandra Vučića Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) pokazala je veliku ličnu hrabrost predsednika Srbije koji u svetu diplomatije i visoke svetske politike sigurno neće biti zaboravljen dugi niz godina i decenija.
Marko Kutijevac, student koji je voleo tuđe pare, podneo je ostavku na mestu "glavnog koordinatora" za Srem, dok je ujedno bio i vođa izbornog štaba u Kuli.
Povodom netačnih i neosnovanih tvrdnji odbornika pokreta Kreni–Promeni Željka Latasa o navodnoj nebrizi za osobe sa invaliditetom, Opštinski odbor Srpske napredne stranke Novi Beograd poručuje da građani zaslužuju istinu, a ne političke konstrukcije.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić sastala se sa delegacijom Monitoring komiteta Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PS SE), koja boravi u dvodnevnoj poseti Beogradu.
Urednik i voditelj emisije Dobro veče Srbadijo ugostiće predsednika skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, zatim novinara Sašu Borojevića, advokata Srđana Aleksića poznatog po inicijativi da građani i institucije Srbije tuže NATO, kao i njegovog italijanskog kolegu advokata Anđela Fiore Tartalju koji je u više navrata pobedio NATO na sudu, zastupajući italijanske vojnike koji su boraveći na Kosovu i Metohiji oboleli od kancera.
Srbija je danas imala samo jedan izbor i napravila ga je jasno: Informer televizija je apsolutno najgledanija u trenutku prenosa velikog narodnog skupa SNS-a!
Evdokija Anđel prva je princeza stranog porekla na dvoru Nemanjića, kao i princeza proterana iz Srbije. Nazivali su je grešnom, neposlušnom, šugavom, a njen brak imao je sraman kraj.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski danas je u Aranđelovcu prisustvovala ceremoniji svečanog uručenja boračkih spomenica ratnim vojnim invalidima, porodicama poginulih i borcima sa područja ove opštine.
Radoje Zvicer je odabrao Veljka Belivuka za saradnika ili podanika, ali se i Velja Nevolja "namestio" navodnom šefu "kavčana". A kako je i zašto sve počelo za Informer.rs objašnjava nekadašnji zamenik načelnika Uprave kriminalističke policije Dejan Radenković.
Teška saobraćajna nesreća desila se kod Sava centra kada je automobil udario u motor, a devojčica koja je bila na motoru je zadobila prelom kičme i rebara.
Ana Šeremetjeva koju u seriji "Katarina Velika" glumi Marina Mitrofanova preminula je u teškim mukama od velikih boginja i to neposredno pred svoje venčanje.
Zadrugarka Anita Stanojlović priznala je da sumnja da je ostala u drugom stanju sa Lukom Vujovićem, a uskoro će voditelj Milan Milošević doneti test za trudnoću.
Voditeljka Ivana Šopić otvoreno je govorila o najvećoj ljubavi, iznela mišljenje o Staniji Dobrojević, a potom se osvrnula i na estetske zahvate, kao i na Lunu Đogani.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar