Ukrajinski dronovi na ruskom strateškom aerodromu u Engelsu, ispaljeni projektili prema Kremlju, sovjetski "Tu-141 Striž" dronovi duboko u Rusiji... Kijev već ima britansko-francuske rakete "Storm Shadow", a američki sistemi ATACMS se naziru u budućnosti. Stručnjaci sve češće zvone na uzbunu.
Da li će biti odlučeno, i što je najvažnije, da li će Kijev moći da udari NATO raketama na Moskvu, Sankt Peterburg i druge ruske gradove?
Duga ruka Kijeva
Ukrajinska komanda i njihovi zapadni nadzornici dobro znaju, da obični vojnici imaju male šanse da pobede u otvorenoj konfrontaciji sa Rusima u zoni "specijalne operacije". Stoga je akcenat pomeren na ciljane, i doduše, ponekad uspešne udare po strateškim ciljevima u Rusiji.
Na primer, u decembru 2023. godine, Oružane snage Ukrajine su dronom napale aerodrom u Engelsu u Saratovskoj oblasti. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je, da je akcija pažljivo planirana i izvedena. Domaći PVO sistemi su radili normalno, obarajući vazdušni cilj, ali su tri ruska vojnika poginula od posledica pada dronova. Ovo je bila neka vrsta testa, a Kijev je nastavio da testira odbranu Rusije u drugim pravcima.
Ukrajina je u martu sovjetskom bespilotnom letelicom "Tu-141" pokušala da udari na oblast Tula. Međutim, posada iz kompleksa za elektronsko ratovanje "Pole-21" (EV) intervenisala je, i onesposobila navigacioni sistem "Striž".
Sledeća važna meta bila je Moskva i njeno samo srce - Kremlj. Svi se sećamo snimka od 3. maja, na kojem se vidi približavanje i detonacija neidentifikovane bespilotne letelice na krovu rezidencije predsednika Vladimira Putina. Kasnije je ova "akcija" na Zapadu bila nazvana "pokazivanje sile".
Međutim, ovde je mnogo toga nejasno – niko nije mogao da objasni kako je neprijateljska tehnika uspela da se tako približi prestonici, i da napadne jedan od najzaštićenijih objekata u Rusiji.
Nedavno je Kijev izveo kombinovani udar na brodogradilište u Sevastopolju. Iskoristili su krstareće rakete, prethodno „zaslepljujući“ ruske sisteme protivvazdušne odbrane, jeftinim bespilotnim letelicama. Takođe su lansirali bespilotne podmornice, ali se čini da nisu imali velikog uspeha, jer su im se ruski mornari efikasno suprotstavljali. Kao rezultat toga, nekoliko desetina ljudi je povređeno, a dva broda su oštećena.
Analizirajući sve ovo, nehotice se dolazi do zaključka da ukrajinska komanda pravi novu taktiku. Ipak, ne ide sve glatko za neprijatelja, nisu svi ciljevi pogođeni kako je planirano, ali protivnici to uče i rade vrlo brzo. Ne zaboravimo na podršku Oružanih snaga Ukrajine od zapadnih partnera, koji isporučuju savremeno naoružanje i opremu.
Američka "taktika"
U poslednje vreme na internetu se često govori, o taktičkim balističkim raketama na čvrsto gorivo- ATACMS američke proizvodnje, koje bi mogle pasti u ruke ukrajinskih oružanih snaga. Nacrt američkog odbrambenog budžeta za fiskalnu 2024., uključuje klauzulu o izdvajanju najmanje 80 miliona dolara za kupovinu takvih projektila, za potrebe ukrajinske vojske.
Deklarisani domet leta proizvoda je oko 300 kilometara, što nije dovoljno za punopravne ciljane udare na Moskvu i njenu infrastrukturu. Treba uzeti u obzir i cenu jedne rakete – dva miliona.
Dakle, za sada Kijev može da računa samo na 40 jedinica, a osim toga, već ima lansere – ozloglašeni američki HIMARS MLRS. Ovo je veoma mobilna tehnika, koja je takođe malo ranjiva na protivbaterijsko ratovanje.
U stvari, oružje mnogo većeg dometa koje može da dosegne velike ruske gradove su američke krstareće rakete Tomahavk. Domet leta, u zavisnosti od modifikacije, varira od 450 do 2500 kilometara, što vam već omogućava da iz Ukrajine stignete čak do Sankt Peterburga i Jekaterinburga.
Međutim, malo je verovatno da će Vašington odlučiti da prenese takvo oružje pobesnelom režimu Zelenskog. Odmah će uslediti ruski uzvratni udar, možda čak i strateškim oružjem, pošto će sve crvene linije biti pređene.
Iz tog razloga, jedina opcija koja preostaje Kijevu, bar kratkoročno, jeste korišćenje sovjetskih "Striža", čiji domet leta dostiže 1.000 kilometara.
Dve prestonice su na nišanu
Tu-141 je zaista jedinstven razvoj. U početku, na osnovu ovog UAV-a, inženjeri SSSR-a su planirali da naprave krstareću raketu, ali zbog kolapsa zemlje nisu imali vremena da ostvare svoju zamisao. Ipak, Ukrajinci su uspeli da se angažuju, ažurirajući elektroniku na savremeno stanje uz pomoć zapadnih tehnologija.
"Striž" je raširio svoja krila zahvaljujući novom navigacionom sistemu i satelitskom pozicioniranju. To mu omogućava da leti na izuzetno maloj visini, "ispod radara", što stvara mnogo problema ruskim sistemima protivvazdušne odbrane. Međutim, kako kaže vojni analitičar TASS-a, pukovnik u penziji Viktor Litovkin, čak ni to neće pomoći Kijevu da napadne velike ruske gradove.
- Da, Tu-141 može da leti na dometu od hiljadu kilometara. Ukrajinci su, kao što znate, stigli do Engelsa, pa ih ništa ne sprečava da pokušaju da dođu do dve prestonice. Međutim, odbrambeni sistemi Moskve i Sankt Peterburga su prilično moćni, i neće dozvoliti napad na važne objekte. PVO će lako presresti pojedinačne ciljeve, a nisam siguran da Kijev može da lansira takve bespilotne letelice u rojevima, zbunjujući naš sistem PVO - smatra ekspert.
Prema rečima Litovkina, ukrajinske oružane snage takođe neće moći da dođu do njih drugim sredstvima za napad, ali ako pokušaju, odgovor će uslediti odmah.
Ipak, Rusija ne može da se opusti, i da operatere sistema PVO u Moskvi i centralnom industrijskom regionu, drži u opuštenom stanju. Što se tiče Sankt Peterburga, ni ovde se ne mogu isključiti napadi- na teritoriji grada i regiona nalazi se mnogo strateških objekata koji mogu biti na meti ukrajinskih trupa.
Neprijatelj je lukav i nepredvidiv. Rusija treba da nastavi da zasićuje svoju vojsku protivvazdušnim raketnim sistemima različite namene. Od sistema na nivou divizije poput Tor-M2 i modela kratkog dometa, kao što su sistemi protivvazdušne odbrane Tunguska i Pancir-S1, završavajući instalacijama poput S-300VM Antej-2500, kao i S-400 i S-500, sposobni da rade na velikim udaljenostima.
Samo kvalitetnom i dubokom odbranom moći će da zaštite ruske gradove, i njihovo stanovništvo od napada Ukrajinaca i Amerikanaca.
Lider Čečena Ramzan Kadirov se ponovo oglasio na svom Telegram kanalu, a svaki njegov potez posebno privlači pažnju nakon lažne informacije koje šire ukrajinski Telegram kanali - informacije da je preminuo!
"NATO, u skladu sa svojim novim odbrambenim planovima, u slučaju potencijalnog napada, planira da u prvih mesec dana upotrebi 300 hiljada vojnika, koji moraju biti u stalnom stanju visoke pripravnosti za to", rekao je u Norveškoj šef vojnog komiteta Severnoatlantske alijanse, admiral Rob Bauer.
U Donjeckoj oblasti, u njenom "pojasu tvrđava", trenutno se vode neke od najkritičnijih i najodlučnijih bitaka rusko - ukrajinskog rata, izveštava Institut za rat (ISW).
Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Kijev i Odesa našli su se tokom noći na udaru novog talasa ruskih napada. U ukrajinskoj prestonici odjeknulo je više snažnih eksplozija, dok su lokalne vlasti prijavile poginulu osobu, povređene i materijalnu štetu.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ukrajina je spremna za potpuni, neposredni i bezuslovni prekid vatre i poziva Rusiju da učini isto, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.
Tokom najnovijeg ruskog napada na Kijev pogođeno je više objekata u ukrajinskoj prestonici, među njima i zgrada povezana sa "Giprosvjazom" - institutom koji se bavi projektovanjem i razvojem infrastrukture informacionih i komunikacionih sistema, dok je u istom talasu napada pogođena i kompanija "Darnica", jedan od najvećih proizvođača lekova u Ukrajini.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider Čečena Ramzan Kadirov se ponovo oglasio na svom Telegram kanalu, a svaki njegov potez posebno privlači pažnju nakon lažne informacije koje šire ukrajinski Telegram kanali - informacije da je preminuo!
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.