Ukrajinski dronovi na ruskom strateškom aerodromu u Engelsu, ispaljeni projektili prema Kremlju, sovjetski "Tu-141 Striž" dronovi duboko u Rusiji... Kijev već ima britansko-francuske rakete "Storm Shadow", a američki sistemi ATACMS se naziru u budućnosti. Stručnjaci sve češće zvone na uzbunu.
Da li će biti odlučeno, i što je najvažnije, da li će Kijev moći da udari NATO raketama na Moskvu, Sankt Peterburg i druge ruske gradove?
Duga ruka Kijeva
Ukrajinska komanda i njihovi zapadni nadzornici dobro znaju, da obični vojnici imaju male šanse da pobede u otvorenoj konfrontaciji sa Rusima u zoni "specijalne operacije". Stoga je akcenat pomeren na ciljane, i doduše, ponekad uspešne udare po strateškim ciljevima u Rusiji.
Na primer, u decembru 2023. godine, Oružane snage Ukrajine su dronom napale aerodrom u Engelsu u Saratovskoj oblasti. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je, da je akcija pažljivo planirana i izvedena. Domaći PVO sistemi su radili normalno, obarajući vazdušni cilj, ali su tri ruska vojnika poginula od posledica pada dronova. Ovo je bila neka vrsta testa, a Kijev je nastavio da testira odbranu Rusije u drugim pravcima.
Ukrajina je u martu sovjetskom bespilotnom letelicom "Tu-141" pokušala da udari na oblast Tula. Međutim, posada iz kompleksa za elektronsko ratovanje "Pole-21" (EV) intervenisala je, i onesposobila navigacioni sistem "Striž".
Sledeća važna meta bila je Moskva i njeno samo srce - Kremlj. Svi se sećamo snimka od 3. maja, na kojem se vidi približavanje i detonacija neidentifikovane bespilotne letelice na krovu rezidencije predsednika Vladimira Putina. Kasnije je ova "akcija" na Zapadu bila nazvana "pokazivanje sile".
Međutim, ovde je mnogo toga nejasno – niko nije mogao da objasni kako je neprijateljska tehnika uspela da se tako približi prestonici, i da napadne jedan od najzaštićenijih objekata u Rusiji.
Nedavno je Kijev izveo kombinovani udar na brodogradilište u Sevastopolju. Iskoristili su krstareće rakete, prethodno „zaslepljujući“ ruske sisteme protivvazdušne odbrane, jeftinim bespilotnim letelicama. Takođe su lansirali bespilotne podmornice, ali se čini da nisu imali velikog uspeha, jer su im se ruski mornari efikasno suprotstavljali. Kao rezultat toga, nekoliko desetina ljudi je povređeno, a dva broda su oštećena.
Analizirajući sve ovo, nehotice se dolazi do zaključka da ukrajinska komanda pravi novu taktiku. Ipak, ne ide sve glatko za neprijatelja, nisu svi ciljevi pogođeni kako je planirano, ali protivnici to uče i rade vrlo brzo. Ne zaboravimo na podršku Oružanih snaga Ukrajine od zapadnih partnera, koji isporučuju savremeno naoružanje i opremu.
Američka "taktika"
U poslednje vreme na internetu se često govori, o taktičkim balističkim raketama na čvrsto gorivo- ATACMS američke proizvodnje, koje bi mogle pasti u ruke ukrajinskih oružanih snaga. Nacrt američkog odbrambenog budžeta za fiskalnu 2024., uključuje klauzulu o izdvajanju najmanje 80 miliona dolara za kupovinu takvih projektila, za potrebe ukrajinske vojske.
Deklarisani domet leta proizvoda je oko 300 kilometara, što nije dovoljno za punopravne ciljane udare na Moskvu i njenu infrastrukturu. Treba uzeti u obzir i cenu jedne rakete – dva miliona.
Dakle, za sada Kijev može da računa samo na 40 jedinica, a osim toga, već ima lansere – ozloglašeni američki HIMARS MLRS. Ovo je veoma mobilna tehnika, koja je takođe malo ranjiva na protivbaterijsko ratovanje.
U stvari, oružje mnogo većeg dometa koje može da dosegne velike ruske gradove su američke krstareće rakete Tomahavk. Domet leta, u zavisnosti od modifikacije, varira od 450 do 2500 kilometara, što vam već omogućava da iz Ukrajine stignete čak do Sankt Peterburga i Jekaterinburga.
Međutim, malo je verovatno da će Vašington odlučiti da prenese takvo oružje pobesnelom režimu Zelenskog. Odmah će uslediti ruski uzvratni udar, možda čak i strateškim oružjem, pošto će sve crvene linije biti pređene.
Iz tog razloga, jedina opcija koja preostaje Kijevu, bar kratkoročno, jeste korišćenje sovjetskih "Striža", čiji domet leta dostiže 1.000 kilometara.
Dve prestonice su na nišanu
Tu-141 je zaista jedinstven razvoj. U početku, na osnovu ovog UAV-a, inženjeri SSSR-a su planirali da naprave krstareću raketu, ali zbog kolapsa zemlje nisu imali vremena da ostvare svoju zamisao. Ipak, Ukrajinci su uspeli da se angažuju, ažurirajući elektroniku na savremeno stanje uz pomoć zapadnih tehnologija.
"Striž" je raširio svoja krila zahvaljujući novom navigacionom sistemu i satelitskom pozicioniranju. To mu omogućava da leti na izuzetno maloj visini, "ispod radara", što stvara mnogo problema ruskim sistemima protivvazdušne odbrane. Međutim, kako kaže vojni analitičar TASS-a, pukovnik u penziji Viktor Litovkin, čak ni to neće pomoći Kijevu da napadne velike ruske gradove.
- Da, Tu-141 može da leti na dometu od hiljadu kilometara. Ukrajinci su, kao što znate, stigli do Engelsa, pa ih ništa ne sprečava da pokušaju da dođu do dve prestonice. Međutim, odbrambeni sistemi Moskve i Sankt Peterburga su prilično moćni, i neće dozvoliti napad na važne objekte. PVO će lako presresti pojedinačne ciljeve, a nisam siguran da Kijev može da lansira takve bespilotne letelice u rojevima, zbunjujući naš sistem PVO - smatra ekspert.
Prema rečima Litovkina, ukrajinske oružane snage takođe neće moći da dođu do njih drugim sredstvima za napad, ali ako pokušaju, odgovor će uslediti odmah.
Ipak, Rusija ne može da se opusti, i da operatere sistema PVO u Moskvi i centralnom industrijskom regionu, drži u opuštenom stanju. Što se tiče Sankt Peterburga, ni ovde se ne mogu isključiti napadi- na teritoriji grada i regiona nalazi se mnogo strateških objekata koji mogu biti na meti ukrajinskih trupa.
Neprijatelj je lukav i nepredvidiv. Rusija treba da nastavi da zasićuje svoju vojsku protivvazdušnim raketnim sistemima različite namene. Od sistema na nivou divizije poput Tor-M2 i modela kratkog dometa, kao što su sistemi protivvazdušne odbrane Tunguska i Pancir-S1, završavajući instalacijama poput S-300VM Antej-2500, kao i S-400 i S-500, sposobni da rade na velikim udaljenostima.
Samo kvalitetnom i dubokom odbranom moći će da zaštite ruske gradove, i njihovo stanovništvo od napada Ukrajinaca i Amerikanaca.
Lider Čečena Ramzan Kadirov se ponovo oglasio na svom Telegram kanalu, a svaki njegov potez posebno privlači pažnju nakon lažne informacije koje šire ukrajinski Telegram kanali - informacije da je preminuo!
"NATO, u skladu sa svojim novim odbrambenim planovima, u slučaju potencijalnog napada, planira da u prvih mesec dana upotrebi 300 hiljada vojnika, koji moraju biti u stalnom stanju visoke pripravnosti za to", rekao je u Norveškoj šef vojnog komiteta Severnoatlantske alijanse, admiral Rob Bauer.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
NATO avion za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Boing E-3A Sentri primećen je iznad Rumunije, nedaleko od Crnog mora i ukrajinske granice, objavila je RIA Novosti pozivajući se na podatke servisa Flajtradar24.
Lider poljske opozicione partije Pravo i pravda i bivši premijer Poljske Jaroslav Kačinjski poručio je da Ukrajina ne može biti primljena u Evropsku uniju dok ne odbaci politiku veličanja Stepana Bandere, Ukrajinske ustaničke armije i Organizacije ukrajinskih nacionalista.
Na Krimu su tokom noći, prema navodima monitoring kanala i podacima iz otvorenih izvora, napadnuti elektroenergetski objekti, među njima trafostanica „Bahčisaraj“ od 220 kilovolti u Bahčisaraju i trafostanica „Zimino“ 10/35/10 kilovolti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider Čečena Ramzan Kadirov se ponovo oglasio na svom Telegram kanalu, a svaki njegov potez posebno privlači pažnju nakon lažne informacije koje šire ukrajinski Telegram kanali - informacije da je preminuo!
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.