Ukrajinski dronovi na ruskom strateškom aerodromu u Engelsu, ispaljeni projektili prema Kremlju, sovjetski "Tu-141 Striž" dronovi duboko u Rusiji... Kijev već ima britansko-francuske rakete "Storm Shadow", a američki sistemi ATACMS se naziru u budućnosti. Stručnjaci sve češće zvone na uzbunu.
Da li će biti odlučeno, i što je najvažnije, da li će Kijev moći da udari NATO raketama na Moskvu, Sankt Peterburg i druge ruske gradove?
Duga ruka Kijeva
Ukrajinska komanda i njihovi zapadni nadzornici dobro znaju, da obični vojnici imaju male šanse da pobede u otvorenoj konfrontaciji sa Rusima u zoni "specijalne operacije". Stoga je akcenat pomeren na ciljane, i doduše, ponekad uspešne udare po strateškim ciljevima u Rusiji.
Na primer, u decembru 2023. godine, Oružane snage Ukrajine su dronom napale aerodrom u Engelsu u Saratovskoj oblasti. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je, da je akcija pažljivo planirana i izvedena. Domaći PVO sistemi su radili normalno, obarajući vazdušni cilj, ali su tri ruska vojnika poginula od posledica pada dronova. Ovo je bila neka vrsta testa, a Kijev je nastavio da testira odbranu Rusije u drugim pravcima.
Ukrajina je u martu sovjetskom bespilotnom letelicom "Tu-141" pokušala da udari na oblast Tula. Međutim, posada iz kompleksa za elektronsko ratovanje "Pole-21" (EV) intervenisala je, i onesposobila navigacioni sistem "Striž".
Sledeća važna meta bila je Moskva i njeno samo srce - Kremlj. Svi se sećamo snimka od 3. maja, na kojem se vidi približavanje i detonacija neidentifikovane bespilotne letelice na krovu rezidencije predsednika Vladimira Putina. Kasnije je ova "akcija" na Zapadu bila nazvana "pokazivanje sile".
Međutim, ovde je mnogo toga nejasno – niko nije mogao da objasni kako je neprijateljska tehnika uspela da se tako približi prestonici, i da napadne jedan od najzaštićenijih objekata u Rusiji.
Nedavno je Kijev izveo kombinovani udar na brodogradilište u Sevastopolju. Iskoristili su krstareće rakete, prethodno „zaslepljujući“ ruske sisteme protivvazdušne odbrane, jeftinim bespilotnim letelicama. Takođe su lansirali bespilotne podmornice, ali se čini da nisu imali velikog uspeha, jer su im se ruski mornari efikasno suprotstavljali. Kao rezultat toga, nekoliko desetina ljudi je povređeno, a dva broda su oštećena.
Analizirajući sve ovo, nehotice se dolazi do zaključka da ukrajinska komanda pravi novu taktiku. Ipak, ne ide sve glatko za neprijatelja, nisu svi ciljevi pogođeni kako je planirano, ali protivnici to uče i rade vrlo brzo. Ne zaboravimo na podršku Oružanih snaga Ukrajine od zapadnih partnera, koji isporučuju savremeno naoružanje i opremu.
Američka "taktika"
U poslednje vreme na internetu se često govori, o taktičkim balističkim raketama na čvrsto gorivo- ATACMS američke proizvodnje, koje bi mogle pasti u ruke ukrajinskih oružanih snaga. Nacrt američkog odbrambenog budžeta za fiskalnu 2024., uključuje klauzulu o izdvajanju najmanje 80 miliona dolara za kupovinu takvih projektila, za potrebe ukrajinske vojske.
Deklarisani domet leta proizvoda je oko 300 kilometara, što nije dovoljno za punopravne ciljane udare na Moskvu i njenu infrastrukturu. Treba uzeti u obzir i cenu jedne rakete – dva miliona.
Dakle, za sada Kijev može da računa samo na 40 jedinica, a osim toga, već ima lansere – ozloglašeni američki HIMARS MLRS. Ovo je veoma mobilna tehnika, koja je takođe malo ranjiva na protivbaterijsko ratovanje.
U stvari, oružje mnogo većeg dometa koje može da dosegne velike ruske gradove su američke krstareće rakete Tomahavk. Domet leta, u zavisnosti od modifikacije, varira od 450 do 2500 kilometara, što vam već omogućava da iz Ukrajine stignete čak do Sankt Peterburga i Jekaterinburga.
Međutim, malo je verovatno da će Vašington odlučiti da prenese takvo oružje pobesnelom režimu Zelenskog. Odmah će uslediti ruski uzvratni udar, možda čak i strateškim oružjem, pošto će sve crvene linije biti pređene.
Iz tog razloga, jedina opcija koja preostaje Kijevu, bar kratkoročno, jeste korišćenje sovjetskih "Striža", čiji domet leta dostiže 1.000 kilometara.
Dve prestonice su na nišanu
Tu-141 je zaista jedinstven razvoj. U početku, na osnovu ovog UAV-a, inženjeri SSSR-a su planirali da naprave krstareću raketu, ali zbog kolapsa zemlje nisu imali vremena da ostvare svoju zamisao. Ipak, Ukrajinci su uspeli da se angažuju, ažurirajući elektroniku na savremeno stanje uz pomoć zapadnih tehnologija.
"Striž" je raširio svoja krila zahvaljujući novom navigacionom sistemu i satelitskom pozicioniranju. To mu omogućava da leti na izuzetno maloj visini, "ispod radara", što stvara mnogo problema ruskim sistemima protivvazdušne odbrane. Međutim, kako kaže vojni analitičar TASS-a, pukovnik u penziji Viktor Litovkin, čak ni to neće pomoći Kijevu da napadne velike ruske gradove.
- Da, Tu-141 može da leti na dometu od hiljadu kilometara. Ukrajinci su, kao što znate, stigli do Engelsa, pa ih ništa ne sprečava da pokušaju da dođu do dve prestonice. Međutim, odbrambeni sistemi Moskve i Sankt Peterburga su prilično moćni, i neće dozvoliti napad na važne objekte. PVO će lako presresti pojedinačne ciljeve, a nisam siguran da Kijev može da lansira takve bespilotne letelice u rojevima, zbunjujući naš sistem PVO - smatra ekspert.
Prema rečima Litovkina, ukrajinske oružane snage takođe neće moći da dođu do njih drugim sredstvima za napad, ali ako pokušaju, odgovor će uslediti odmah.
Ipak, Rusija ne može da se opusti, i da operatere sistema PVO u Moskvi i centralnom industrijskom regionu, drži u opuštenom stanju. Što se tiče Sankt Peterburga, ni ovde se ne mogu isključiti napadi- na teritoriji grada i regiona nalazi se mnogo strateških objekata koji mogu biti na meti ukrajinskih trupa.
Neprijatelj je lukav i nepredvidiv. Rusija treba da nastavi da zasićuje svoju vojsku protivvazdušnim raketnim sistemima različite namene. Od sistema na nivou divizije poput Tor-M2 i modela kratkog dometa, kao što su sistemi protivvazdušne odbrane Tunguska i Pancir-S1, završavajući instalacijama poput S-300VM Antej-2500, kao i S-400 i S-500, sposobni da rade na velikim udaljenostima.
Samo kvalitetnom i dubokom odbranom moći će da zaštite ruske gradove, i njihovo stanovništvo od napada Ukrajinaca i Amerikanaca.
Lider Čečena Ramzan Kadirov se ponovo oglasio na svom Telegram kanalu, a svaki njegov potez posebno privlači pažnju nakon lažne informacije koje šire ukrajinski Telegram kanali - informacije da je preminuo!
"NATO, u skladu sa svojim novim odbrambenim planovima, u slučaju potencijalnog napada, planira da u prvih mesec dana upotrebi 300 hiljada vojnika, koji moraju biti u stalnom stanju visoke pripravnosti za to", rekao je u Norveškoj šef vojnog komiteta Severnoatlantske alijanse, admiral Rob Bauer.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider Čečena Ramzan Kadirov se ponovo oglasio na svom Telegram kanalu, a svaki njegov potez posebno privlači pažnju nakon lažne informacije koje šire ukrajinski Telegram kanali - informacije da je preminuo!
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan i hrabar političar! Ruski šef diplomatije time je sahranio laži blokadera i njihovih medija da Kremlj više ne podržava srpskog šefa države.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Nesvakidašnji napad odigrao se u beogradskom naselju Zvezdara, kada je državljanin Azerbejdžana polno uznemiravao A. J. (30). Detalji iz policijske istrage rasvetljavaju neverovatnu bezobzirnost napadača, ali i prisebnost i hrabrost napadnute Beograđanke, koja je uspešno pružila otpor i izbegla najgori scenario.
Krvavi obračun odigrao se tokom noći na Novom Beogradu, u Ulici dr Ivana Ribara, gde je muškarac (35) zadobio teške povrede nakon što ga je nepoznati napadač izbo nožem
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.