Južna Koreja će Ukrajini obezbediti dva nesmrtonosna tenka K600 KCEV, saznaje BulgarianMilitary.com, pozivajući se na izvore. Ovi korejski tenkovi se koriste kao oklopne mašine za čišćenje mina.
Ukrajinske oružane snage imaju velike probleme od početka letnje kontraofanzive zbog ogromnih minskih polja koje je postavila ruska vojska. Jedna od najnepristupačnijih predela u Ukrajini su minska polja koja se nalaze u južnom pravcu, koja su deo takozvane "Surovikinove linije", kako na Zapadu nazivaju niz odbrambenih položaja koje su Rusi gradili tokom prethodnih meseci.
K600 KCEV je jedan od najnovijih južnokorejskih razvoja u deminiranju bojnog polja. Namenjen je za rad tokom borbenih dejstava. Model je nov i južnokorejska vojska je prve jedinice počela da dobija tek 2020. godine. Vojska Ukrajine planira da ovim vozilom da otkloni veliki broj mina u južnom pravcu, i da nakon toga konačno probije Surovikinovu liniju, kako bi stigla do Krima, što je više puta označeno kao glavni cilj kontraofanzive.
Osnova
Hjundai Rotem je predvodio razvoj modela K600, koji je prvi put javno predstavljen 2018. Ugovor o proizvodnji je naknadno dodeljen godinu dana kasnije 2019 godine. Do 2020. godine, počele su isporuke za južnokorejske vojne snage.
K600 je dizajniran na poboljšanoj i preuređenoj šasiji glavnog borbenog tenka južnokorejske vojske K1.
Osnovna svrha K600 uključuje razbijanje blokada puteva unutar minskih polja i probijanje kroz neprijateljske prepreke. Koncept dizajna je izrađivan paralelno sa američkim vozilom "Grizli bričer" iz 1990-ih, uprkos tome što ovo drugo nije napredovalo u proizvodnji.
Oprema
Ova sofisticirana mašina opremljena je ekspanzivnim rudarskim plugom, koji je proizveden u Velikoj Britaniji. K600 može da pregazi minska polja do značajne dubine od 0,3 m i može da neutrališe mine koje imaju napredne fitilje putem emisije magnetnog polja.
Na bojnom polju, K600 utire sigurne koridore unutar minskih polja za brz prolaz trupa i kretanje vozila. Ova taktika olakšava napredovanje jurišnih jedinica pre nego što se uspostavi odbrambena struktura neprijateljskih snaga. Integrisan u K600 je sistem obeležavanja puta koji postavlja šipke kako mašina napreduje, prikazujući deminiranu rutu do pratećih trupa i vozila.
Ruka bagera sa kašikom je svestran alat za različite operacije, uključujući kopanje protivtenkovskih rovova i jama, čišćenje prepreka i podizanje različitih objekata.
Zaštita i naoružanje
Zaštita K600 je paralelna onoj kod konvencionalnih glavnih borbenih tenkova, koji poseduju težak oklop koji može da se odupre oštećenju od mina. Opremljen NBC zaštitom i automatizovanim mehanizmima za gašenje požara, ovim inženjerskim aparatom se može daljinski upravljati u radijusu do 5 km za poboljšanu bezbednost posade.
Teški mitraljez kalibra 12,7 mm na krovu služi kao odbrambeni mehanizam, kojim upravlja posada od dve osobe koju čine komandir i vozač. Prema izveštajima, mišićnu snagu K600 održava dizel motor od 1.200 KS.
Postoje snažni dokazi da je raketni udar na Kostjantinovku, u istočnoj Ukrajini, kada je poginulo 15 civila, bio greška ukrajinske protivvazdušne odbrane, a ne ruski napad, tvrdi Njujork Tajms.
Sjedinjene Države bi mogle da izgube rat velikih razmera zbog nedostatka municije i oružja, koji bi mogli da traju samo nekoliko nedelja, piše kolumnista „Atlantika“, Kori Šeik.
Ruske oružane snage u zaporoškom pravcu su tokom nedelju dana odbile 18 napada Oružanih snaga Ukrajine u oblastima Rabotino i Verbovoj Zaporoškoj oblasti.
Administracija Džoa Bajdena nije bila u stanju da spreči sukob u Ukrajini ili natera Rusiju da ga izgubi a danas nije u stanju da ponudi bilo šta kao argument za mirovne pregovore. Ali, ovo je samo mali deo problema. O tome piše Volter Mid, stručnjak sa Instituta Hadson koji je radio kao asistent Henriju Kisindžeru.
Ruske snage prebacuju pešadiju i vojnu tehniku ka zaporoškom pravcu, a prema navodima ukrajinskih izvora, svakog dana ka Berdjansku odlazi do 40 jedinica opreme.
Noć u Odesi protekla je pod eksplozijama, požarima i crvenim odsjajem iz pravca luke, nakon što su ruske snage izvele masovan udar dronovima „Geranj“ i raketama na više ukrajinskih oblasti.
Ruska vojska sve otvorenije gađa mesta na kojima se, prema tvrdnjama Moskve, nalaze strani borci u Ukrajini, a poslednji talas udara ponovo je otvorio neprijatno pitanje za Zapad: koliko su zaista duboko državljani NATO zemalja uvučeni u rat koji njihove vlade zvanično ne vode.
Građani Ukrajine najčešće su od početka 2026. godine tražili azil u Rusiji, pokazuju podaci iz istraživanja agencije TASS, prema kojima je upravo na Ukrajince otpala polovina svih zahteva podnetih u prva tri meseca godine.
Sjedinjene Države više ne produžavaju izuzeće koje je ruskoj nafti privremeno otvorilo prostor za prodaju, i to baš u trenutku kada rat sa Iranom već udara po cenama goriva i nervira američke vozače.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Postoje snažni dokazi da je raketni udar na Kostjantinovku, u istočnoj Ukrajini, kada je poginulo 15 civila, bio greška ukrajinske protivvazdušne odbrane, a ne ruski napad, tvrdi Njujork Tajms.
Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće danas u Bakuu na 13. Svetskom urbanom forumu (WUF13) koji će, prema očekivanjima organizatora, okupiti više od 41.000 učesnika iz oko 180 zemalja.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Zvanični srednji kurs dinara za evro u ponedeljak će biti 117,3945 dinara, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
U Srbiji će ujutru iznad većeg dela zemlje biti pretežno vedro, samo na istoku i jugu očekuje se mestimično niska oblačnost, navodi se u današnjoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar