Izvoz robe koja je od vitalnog značaja za moskovsku "ratnu mašinu", iz Turske u u Rusiju je, prema pisanju "Fajnenšel tajmsa", ove godine porastao, a to je dodatno pojačalo zabrinutost SAD i njenih saveznika da Ankara potkopava njihove pokušaje da "obuzdaju" sposobnost Moskve da oprema vojsku.
Turska je u prvih devet meseci 2023. prijavila da je u Rusiju i pet bivših zemalja Sovjetskog Saveza izvezla artikle u 45 kategorija ukupne vrednosti 158 miliona dolara, što je tri puta više od nivoa zabeleženog u istom periodu 2022. godine, kada je počela specijalna vojna operacija.
Da je Vašingtonu jedan od prioriteta da obuzdaju ovu trgovinu, pokazuje i najava da će podsekretar američkog ministarstva finansija za terorizam i finansijske obaveštajne službe Brajan Nelson ove nedelje posetiti Istanbul i Ankaru, gde će razgovarati o "naporima da se spreči, ometa i istražuje trgovinska i finansijska aktivnost koja ide u prilog naporima Rusije u njenom ratu protiv Ukrajine".
Nelson će tako ove godine u Tursku putovati drugi put – a kako FT piše, glavni razlog za to su "naznake" da se roba dvostruke namene (koja može imati vojnu upotrebu) transportuje direktno u Rusiju čak i kada je označeno da odlazi u drugu zemlju.
U 45 kategorija robe koje Turska izvozi Rusiji spadaju i mikročipovi, komunikaciona oprema i delovi kao što su teleskopski nišani, koji svi podležu izvoznoj kontroli SAD, EU, Japana i Velike Britanije sa ciljem da se spreči njihov ulazak u Rusiju.
Takve kontrole, međutim, mogu da zaobiđu kompanije koje koriste posrednike da prikriju svoje krajnje destinacije. Turski uvoz robe visokog prioriteta iz zemalja G7 do sada je ove godine povećan za više od 60 odsto u poređenju sa istim periodima između 2015. i 2021. na skoro 500 miliona dolara.
Foto: Reuters
Direktorka programa za energetiku, ekonomiju i bezbednost u Centru za novu američku bezbednost Emili Kilkriz kaže d trgovina cveta iskorišćavanjem regulatornih praznina između kontrole izvoza SAD i sprovođenja sankcija EU.
- Turska, zajedno sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, često služi kao posrednička destinacija za ruske subjekte koji žele da iskoriste višestepene uvozne rute kako bi zaobišli kontrolu - tvrdi jedan od evropskih zvaničnika.
Podaci Turske pokazuju porast izvoza robe visokog prioriteta u bivše sovjetske zemlje Azerbejdžan, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan, ali statističke agencije tih zemalja, međutim, ne beleže isti nivo uvoza, tvrdi FT.
Ova velika odstupanja sugerišu da su artikli za koje je Turska prijavila da su namenjeni ovim državama, umesto toga bili transportovani direktno u Rusiju, kažu analitičari.
- Očigledno je da ova roba ide u Rusiju - uverava viša naučna saradnica Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju i potpredsednica za spoljnu politiku na Kijevskoj školi ekonomije Elina Ribakova.
Vašington i njegovi evropski saveznici pozvali su već Tursku da preduzme korake za ograničavanje trgovine, kažu za FT dva zapadna zvaničnika obaveštena o ovom pitanju.
Ministarstvo finansija SAD je takođe označilo ovo pitanje u svojoj poslednjoj rundi sankcija Rusiji.
Kilkriz tako ukazuje da će, ako Ankara ne obustavi trgovinu, "SAD i njihovi partneri morati da preduzmu mere".
"Azint Elektronik", dobavljač elektronike sa sedištem u Istanbulu, ovog meseca je pogođen američkim sankcijama zbog navodne "isporuke u Rusiju robe među kojom je roba visokog prioriteta kao što su elektronska integrisana kola".
Podaci ruske carine pokazuju da je kompanija prodala opremu vrednu 1,3 miliona dolara do jula, od čega se 300.000 dolara sastoji od predmeta visokog prioriteta.
- Bili smo uvereni da su proizvodi koje smo poslali legalni. Navedeni kupac visokoprioritetne robe bila je 'IC Komponent', kompanija iz Sankt Peterburga u čijim dokumentima se navodi jedan direktor i akcionar, Elena Frolova - navode iz ove kompanije.
Početak zime i hladnog vremena čine situaciju ukrajinskim oružanim snagama izuzetno teškom, piše britansko izdanje Dejli ekspresa, pozivajući se na stručnjaka Economist Intelligence Group Marija Bicarskog.
Trojica mladića palestinskog porekla koji su u gradu Barlingtonu, u blizini Univerziteta Vermont prisustvovali skupu povodom Dana zahvalnosti, upucani su i ranjeni, jedan teško, saopštila je u nedelju lokalna policija, navodeći da je po svemu sudeći u pitanju zločin iz mržnje.
Na društvenim mrežama objavljen je snimak snažnog nevremena u ruskom gradu Sočiju, talasi visoki šest metara probili odbrambene nasipe, a voda je poplavila zgrade
SAD i EU uzalud finansiraju Ukrajinu u nadi da će poraziti ruske snage na bojnom polju i tako dovesti do političkog previranja u Moskvi, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Fabrika aviona u Kijevu u blizini aerodroma Žuljani, koja proizvodi bespilotne letelice za ukrajinske oružane snage, našla se na udaru ruskog raketnog napada, rekao je za RIA Novosti ruski aktivista Sergej Lebedev, pružajući video snimak napada.
Zapad je zabrinut da bi nakon pobede krajnje desničarske Slobodarske partije (PVV) na parlamentarnim izborima u Holandiji, ta zemlja mogla da odbije da prebaci Ukrajini borbene avione F-16 i drugu vojnu pomoć, rekao je šef Ministarstvo odbrane Holandije, Kaisa Olongren, kako citira NL Times .
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je na sramno ćutanje Evrope na veličanje ustaštva, istakavši da se u jednom njenom delu nacizam ponovo normalizuje, dok se prema različitim državama primenjuju dvostruki aršini.
Na društvenoj mreži Iks osvanuo je nov snimak siledžije i blokadera Nikole Đorđioskog (33) iz Užica, koji je u sramnom napadu ogromnom kamenicom pogodio i teško povredio snimatelja Radio-televizije Srbije!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je na sramno ćutanje Evrope na veličanje ustaštva, istakavši da se u jednom njenom delu nacizam ponovo normalizuje, dok se prema različitim državama primenjuju dvostruki aršini.
Mlada Nina Trnavac iz Užica, čiji je jučerašnji govor iz srca ovog grada dirnuo čitavu Srbiju, govorila je ekskluzivno za Informer i otkrila nove detalje terora koji je preživljavala u poslednje dve godine zbog blokadera i to samo zato što otvoreno podržava SNS i politiku predsednika Aleksandra Vučića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da su na delu dvostruki aršini u Evropi i regionu kada je reč o predstojećoj sahrani Ratka Mladića i podsetio da je general Rasim Delić, čiji su vojnici odsecali glave Srbima, sahranjen u BiH uz sve državne počasti i da se tome niko nije protivio.
Učesnici prve sezone Exatlona Srbija Radojica Lazić i Anabela Zonai trenutno se nalaze u Dominikani, a javnost najviše zanima da li je njihov odlazak povezan sa drugom sezonom takmičenja.
Reper Gazda Paja pokazaće svoje veštine u najvećem sportskom rijalitiju Exatlonu, a njegova žena Vesna je takođe u sjajnoj formi, pa je suprugu komotno mogla da se pridruži u takmičenju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas prisustvuje svečanom puštanju u saobraćaj novih 28 kilometara Dunavskog koridora, saobraćajnice koja će doprineti boljoj povezanosti istočne Srbije sa Beogradom.
Požar koji je zahvatio deo opštine Lebane je ugašen, požari na Stolovima i kod Lukova kod Vranja i dalje nisu lokalizovani, ali je situacija bolja nego prethodnih dana, dok je u Deliblatskoj peščari mirno.
Ubistvo koje je potreslo Veliko Gradište i čitavu okolinu, sva je prilika da je bilo inicirano podelom imovine. U Velikom Gradištu kažu da su se B. K. i njegova sestra A. Č. posvađali oko podele imovine nakon očeve smrti u aprili mesecu ove godine.
Sinoć je u Zaječaru počeo tradicionalni rok spektakl, 59.Gitarijada koja se održava u podnožju Kraljevice uz rokere koji su pristigli iz svih gradova Srbije, ali i iz inostranstva.
Kada pas stavi šapu na svog vlasnika, to najčešće znači da želi da pokaže ljubav i privrženost. Ipak, ovaj gest nije samo znak nežnosti, već i važan način na koji pas komunicira sa čovekom.
Septembar je pravo vreme za nekoliko važnih poslova u bašti, a orezivanje biljaka spada među njih. Ipak, ne treba uzimati makaze i skraćivati sve redom.
nstagram je spremio novitet koji bi mogao da obraduje sve koji često objavljuju Reels. Umesto dugog sređivanja snimaka, nova opcija omogućava da se početna verzija videa napravi za svega nekoliko sekundi.
Bivša rijaliti zvezda Dalila Dragojević progovorila je o sukobu sa Vesnom Rivas i poručila da pevačica ne govori istinu kada kaže da je dobila na sudu.
Pevačica Jovana Nikolić Mišković prisetila se davnog susreta sa slavnim holivudskim glumcem Bred Pitom, koji je igrao u filmu njenog oca reditelja Božidara Nikolića.
Jelena Karleuša sinoć je u okviru manifestacije "Dani šljive" održala koncert u Blacu, a više od 50.000 ljudi dočekalo je pop divu uz gromoglasne ovacije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.