Izvoz robe koja je od vitalnog značaja za moskovsku "ratnu mašinu", iz Turske u u Rusiju je, prema pisanju "Fajnenšel tajmsa", ove godine porastao, a to je dodatno pojačalo zabrinutost SAD i njenih saveznika da Ankara potkopava njihove pokušaje da "obuzdaju" sposobnost Moskve da oprema vojsku.
Turska je u prvih devet meseci 2023. prijavila da je u Rusiju i pet bivših zemalja Sovjetskog Saveza izvezla artikle u 45 kategorija ukupne vrednosti 158 miliona dolara, što je tri puta više od nivoa zabeleženog u istom periodu 2022. godine, kada je počela specijalna vojna operacija.
Da je Vašingtonu jedan od prioriteta da obuzdaju ovu trgovinu, pokazuje i najava da će podsekretar američkog ministarstva finansija za terorizam i finansijske obaveštajne službe Brajan Nelson ove nedelje posetiti Istanbul i Ankaru, gde će razgovarati o "naporima da se spreči, ometa i istražuje trgovinska i finansijska aktivnost koja ide u prilog naporima Rusije u njenom ratu protiv Ukrajine".
Nelson će tako ove godine u Tursku putovati drugi put – a kako FT piše, glavni razlog za to su "naznake" da se roba dvostruke namene (koja može imati vojnu upotrebu) transportuje direktno u Rusiju čak i kada je označeno da odlazi u drugu zemlju.
U 45 kategorija robe koje Turska izvozi Rusiji spadaju i mikročipovi, komunikaciona oprema i delovi kao što su teleskopski nišani, koji svi podležu izvoznoj kontroli SAD, EU, Japana i Velike Britanije sa ciljem da se spreči njihov ulazak u Rusiju.
Takve kontrole, međutim, mogu da zaobiđu kompanije koje koriste posrednike da prikriju svoje krajnje destinacije. Turski uvoz robe visokog prioriteta iz zemalja G7 do sada je ove godine povećan za više od 60 odsto u poređenju sa istim periodima između 2015. i 2021. na skoro 500 miliona dolara.
Foto: Reuters
Direktorka programa za energetiku, ekonomiju i bezbednost u Centru za novu američku bezbednost Emili Kilkriz kaže d trgovina cveta iskorišćavanjem regulatornih praznina između kontrole izvoza SAD i sprovođenja sankcija EU.
- Turska, zajedno sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, često služi kao posrednička destinacija za ruske subjekte koji žele da iskoriste višestepene uvozne rute kako bi zaobišli kontrolu - tvrdi jedan od evropskih zvaničnika.
Podaci Turske pokazuju porast izvoza robe visokog prioriteta u bivše sovjetske zemlje Azerbejdžan, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan, ali statističke agencije tih zemalja, međutim, ne beleže isti nivo uvoza, tvrdi FT.
Ova velika odstupanja sugerišu da su artikli za koje je Turska prijavila da su namenjeni ovim državama, umesto toga bili transportovani direktno u Rusiju, kažu analitičari.
- Očigledno je da ova roba ide u Rusiju - uverava viša naučna saradnica Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju i potpredsednica za spoljnu politiku na Kijevskoj školi ekonomije Elina Ribakova.
Vašington i njegovi evropski saveznici pozvali su već Tursku da preduzme korake za ograničavanje trgovine, kažu za FT dva zapadna zvaničnika obaveštena o ovom pitanju.
Ministarstvo finansija SAD je takođe označilo ovo pitanje u svojoj poslednjoj rundi sankcija Rusiji.
Kilkriz tako ukazuje da će, ako Ankara ne obustavi trgovinu, "SAD i njihovi partneri morati da preduzmu mere".
"Azint Elektronik", dobavljač elektronike sa sedištem u Istanbulu, ovog meseca je pogođen američkim sankcijama zbog navodne "isporuke u Rusiju robe među kojom je roba visokog prioriteta kao što su elektronska integrisana kola".
Podaci ruske carine pokazuju da je kompanija prodala opremu vrednu 1,3 miliona dolara do jula, od čega se 300.000 dolara sastoji od predmeta visokog prioriteta.
- Bili smo uvereni da su proizvodi koje smo poslali legalni. Navedeni kupac visokoprioritetne robe bila je 'IC Komponent', kompanija iz Sankt Peterburga u čijim dokumentima se navodi jedan direktor i akcionar, Elena Frolova - navode iz ove kompanije.
Početak zime i hladnog vremena čine situaciju ukrajinskim oružanim snagama izuzetno teškom, piše britansko izdanje Dejli ekspresa, pozivajući se na stručnjaka Economist Intelligence Group Marija Bicarskog.
Trojica mladića palestinskog porekla koji su u gradu Barlingtonu, u blizini Univerziteta Vermont prisustvovali skupu povodom Dana zahvalnosti, upucani su i ranjeni, jedan teško, saopštila je u nedelju lokalna policija, navodeći da je po svemu sudeći u pitanju zločin iz mržnje.
Na društvenim mrežama objavljen je snimak snažnog nevremena u ruskom gradu Sočiju, talasi visoki šest metara probili odbrambene nasipe, a voda je poplavila zgrade
SAD i EU uzalud finansiraju Ukrajinu u nadi da će poraziti ruske snage na bojnom polju i tako dovesti do političkog previranja u Moskvi, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Fabrika aviona u Kijevu u blizini aerodroma Žuljani, koja proizvodi bespilotne letelice za ukrajinske oružane snage, našla se na udaru ruskog raketnog napada, rekao je za RIA Novosti ruski aktivista Sergej Lebedev, pružajući video snimak napada.
Zapad je zabrinut da bi nakon pobede krajnje desničarske Slobodarske partije (PVV) na parlamentarnim izborima u Holandiji, ta zemlja mogla da odbije da prebaci Ukrajini borbene avione F-16 i drugu vojnu pomoć, rekao je šef Ministarstvo odbrane Holandije, Kaisa Olongren, kako citira NL Times .
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Sarajevska policija privremeno je oduzela automobil marke "seat ibiza" od Sarajke A.M. (38), nakon što su je zaustavili i kontrolisali u poznatom izletištu Babin Do na Bjelašnici.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Muškarci često greše kada su u pitanju erogene zone kod žena, pa zaboravljaju da su ušne školjke i vrat mnogo veći okidač za strast od bilo čega drugog.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.