Obrt na frontu! Napad na Garlovku - samo glupa taktika ili psihološka operacija?! Objavljena do sada najveća analiza
Podeli vest
Očajnički pokušaj Kijeva da postigne "barem neki oblik pobede" u očima javnosti doživeo je krah. Šta će se dešavati dalje?
Šest meseci nakon početka kontraofanzive Ukrajine kod Artemovska (na ukrajinskom Bahmut), operacija je potpuno propala i ruske trupe su uspele da preuzmu inicijativu na bojnom polju.
Šta god pričali u Kijevu, front u Donbasu ukrajinske vojske nastavlja da se ruši. Neprijatelj je u stanju da zadrži Avdejevku samo zahvaljujući svim utvrđenjima koja su podignuta tokom mnogo godina, ali mogućnost potpunog oslobođenja grada već se nazire na horizontu.
U blizini Avdejevke vode se žestoke borbe, a sve je očiglednije da rovovi i skloništa ne mogu spasiti ukrajinsku pešadiju od kombinovanog napada snajperista i i kamikaza dronovima.
30.11.2023
13:16
Pokrenuvši seriju napada, ruske snage su vratile neke od pozicija koje su izgubile severozapadno od grada u oblasti Berhovskog rezervoara i ponovo preuzele kontrolu nad linijom duž železničke pruge Artjomovsk-Gorlovka na južnom krilu, ocenjuje vojni analitičar Vladislav Ugloni u tekstu za RT internešenel.
Ukrajinski režiser Oleg Sencov, koji služi u 47. brigadi Oružanih snaga Ukrajine, brigadi koja se trenutno bori kod Avdejevke, smatra da se u ovom gradu ponavlja slična situacija kao sa Bahmutom, samo još gora.
Prema rečima predstavnika UN Pola Heslopa, Ukrajina danas predstavlja najveće minsko polje u istoriji, koje su stvorile ruske trupe. Neće proći ni jedna decenija pre nego što se ukrajinsko tlo smatra bezbednim i bez mina.
28.11.2023
17:15
Mapa Bahmuta i okoline
U međuvremenu, ukrajinski plan, koji je podrazumevao ofanzivu u najmanje tri operativna pravca: ka Melitopolju, Berdjansku i Artjomovsku je propao. Umesto da se fokusira na jedan po jedan zadatak, kao što su zapadni stručnjaci preporučivali, Kijev je raštrkao svoje snage i nije uspeo ni u jednom od svojih ciljeva. Sada su Oružane snage Ukrajine prinuđene da pređu sa ofanzivne na defanzivnu taktiku.
(Pre)ambiciozan plan Ukrajine
Prvobitno, ambiciozni plan Ukrajine da pokrene ofanzivu na Artjomovsk podrazumevao je akciju u najmanje četiri oblasti: od Časova Jara prema Kleščejevki i dalje duž južnog krila Artemovska; od Časova Jara do severne periferije Artemovska, južno od rezervoara Berhovski; iz Slavjanska u pravcu Artjomovska i Soledara; a od Severska prema Soledaru.
Međutim, ovaj plan nije uspeo zbog nedovoljnog brojnog stanja ukrajinskih boraca sa jedne strane i blagovremenog prebacivanja ruskih jedinica, koje su zamenile borce Vagnera uključene u finalne bitke za Artjomovsk, sa druge strane.
Napadi iz pravca Slavjanska i Severska nisu uspeli, dok je juriš na severni bok grada bio samo delimično uspešan – ukrajinska vojska je napredovala nekoliko kilometara i iscrpela svoj ofanzivni potencijal.
Ukrajinci su uspeli da preuzmu kontrolu nad dva sela duž linije Kleščejevka-Andrejevka-Kurdjumovka, tek sredinom septembra, pet meseci nakon početka njihove kontraofanzive na ukrajinska vojska je nastavila ofanzivu na istok, uspevajući da ostvari tek minimalno napredovanje.
Po svemu sudeći, sledeći cilj ukrajinske armije bio je da proširi kontrolu na istočnoj obali kanala Severski Donjec–Donbas kako bi stigla do južne periferije Artjomovska i severne periferije Gorlovke. Otprilike u to vreme, u oktobru 2023. godine, u medijima su počele da kruže glasine o predstojećem napadu.
Rusi preuzimaju inicijativu
Da bi se suprotstavila ovom planu, ruska vojska je pokrenula seriju kontranapada u blizini Berhovskog rezervoara. U svojoj analizi 25. septembra ukrajinski vojni analitičari sa vojnog portala "Dip Stejt" naveli su da na severnom frontu, gde je u početku bilo određenih uspeha, stvari nisu tako dobre, podseća Ugloni.
- Strateška greška odlaska na Berhovku, izloženu neprijateljskoj vatri u ravnici, skupo nas je koštala. Sada je neprijatelj tamo preuzeo inicijativu - navedeno je u analizi ukrajinskog vojnog portala.
Na osnovu informacija koje su ovom portalu dali izvori na frontu, "Dip Stejt" je u oktobru i novembru izvestio da se ukrajinska vojska povukla sa svojih položaja. Do 24. novembra Rusi su se praktično vratili na polazne tačke još jednom preteći da će preuzeti kontrolu nad selima Bogdanovka i Hromove.
Foto: Reuters
Ruski tenk na bojištu
Ukrajinske snage na ovom području nisu bile u stanju da savladaju ruske trupe, posebno posle aktivnih borbi oko Avdejevke, koje su zahtevale koncentraciju ukrajinske artiljerije na tom području. Kao rezultat toga, ruske trupe su uspele da preokrenu situaciju u svoju korist, uključujući i oblast gde su Ukrajinci nastavili polako da napreduju.
Glavnokomandujući ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski je 30. oktobra izvestio da ruske snage jačaju prisustvo u oblasti Artjomovska i prelaze sa defanzivne na ofanzivnu taktiku.
Ukrajinci su 18 , 19. i 24. novembra priznali da su ruske trupe napredovale kod Kleščejevke, a 22. novembra javili su da su se Rusi približili Andrejevki.
Napad na Gorlovku - glupa taktika ili psihološka operacija?
Zašto su Ukrajinci za vreme borbi tokom letnjih meseci odlučili da raštrkaju svoje snage i napreduju u tri operativna pravca?
Nekoliko ruskih eksperata je ocenilo da je strategija Kijeva bila da dobije "bitku rezervi". U tom cilju, ukrajinska vojska je pokušala da stvori nekoliko žarišta koja bi trebalo da „progutaju“ rusku živu silu. U slučaju uspeha, ukrajinska vojska bi bila u stanju da prevaziđe ćorsokak pozicionog ratovanja i zada težak udarac Rusima u jednom od pravaca.
U stvarnosti, međutim, Ukrajinci nisu bili u stanju da potuku rusku vojsku, koja je bila dovoljno jaka da ovog leta izvede lokalizovanu ofanzivu na granici Luganske Narodne Republike i Harkovske oblasti, kao i ofanzivu na Avdejevku u oktobru. Povrh toga, ruske trupe su nastavile da drže svoje odbrambene linije u oblastima Hersona i Zaporožja, kao i kod Artjomovska. Zašto su Ukrajinci odbili da koncentrišu svoje snage na jednom području, kao što su im savetovali zapadni stručnjaci?
Jedno od mogućih objašnjenja za ovo bio je moralni i medijski značaj "Tvrđave Bahmut", čija žrtva su postali ukrajinski vojni i politički vrh. "Herojska" odbrana jedne pozicije, koja je postepeno gubila svoj strateški i operativni značaj, dala je Artjomovsku ideološki značaj. U pokušaju da povrate ovaj grad, Ukrajinci su u borbu povukli svoje rezerve i najmotivisanije jedinice.
Ili je možda situacija bila još gora. Posle letnjeg poraza, trebalo je da skrenu pažnju javnosti sa negativnih vesti. Najbolji način da se to uradi bio bi probijanje linije fronta koja razdvaja Ukrajinu i republiku Donjecku Naroddnu Republiku, koja je postojala od 2015. do 24. februara 2022. U slučaju uspeha, Zelenski bi imao priliku da proglasi povratak "ukrajinske" zemlje koju su njegovi prethodnici izgubili.
Foto: Reuters
Zelenski na frontu
Jedna od oblasti u kojoj je teoretski bilo moguće realizovati ovaj plan bila je Gorlovka - veliki industrijski grad koji se nalazi južno od Artjomovska, gde je pre rata živelo oko 300.000 ljudi. Gorlovka je pod kontrolom Donjecke Narodne Republike (DNR) od kada je ova druga proglasila nezavisnost 2014. Tu su se vodile neke od najžešćih bitaka u Donbasu.
Nakon što je časopis "Tajm" objavio članak o sukobu političkog i vojnog rukovodstva Kijeva oko planova za juriš na grad (vojna komanda je odbila tu ideju), ukrajinski stručnjak Bogdan Mirošnikov je 16. novembra prokomentarisao:
- Da bismo ga oslobodili, potrebno je sprovesti stratešku ofanzivnu operaciju i uključiti najmanje 150.000-200.000 vojnika zajedno sa hiljadama jedinica opreme. Neko može reći da smo pozicionirani blizu Gorlovke. Da, jesmo. Ali taj pravac ima brojna uzvišenja. To znači da je frontalni napad neophodan. Ali to niko ne bi uradio.
Međutim, 17. novembra pojavili su se snimci ukrajinskih jurišnih trupa na vrhu jednog od uzvišenja koje je nekada bilo u sivoj zoni, ali je formalno pod ruskom kontrolom. Nakon toga borbe na ovom području su se zaoštrile. Ukrajinski mediji su, međutim, odbili da komentarišu, tvrdeći da se "situacija razjašnjava".
S obzirom na krajolik sa uzvišenjima, potencijalna ofanziva na Gorlovku nije mogla da se izvede korišćenjem nekoliko brigada. Da bi započeli ofanzivu u ovom pravcu, ukrajinska vojska je trebalo da vrati svoje položaje severno od grada, u oblasti južnog krila Artjomovska. Da li je to sve vreme bio plan ukrajinskog rukovodstva ili improvizovana promena operativne taktike ostaje nepoznato.
U svakom slučaju, inicijativu u ovom pravcu trenutno su preuzele ruske trupe, koje će pokušati da povrate svoje položaje i postave odbranu duž kanala Severski Donjec-Donbas. Time bi se obezbedila oblast oko Artjomovska, a ukrajinsku vojsku bi lišila mesta za mesto okupljanja na putu do konačnog odredišta.
Međutim, da bi to uradili, Rusi će morati da zauzmu ukrajinska uporišta u blizini, koja jedinice Vagnera nisu mogle da zauzmu tokom pokušaja da opkole Artjomovsk. U to vreme, međutim, to je bila kritično važna zona za obe strane, i ruska i ukrajinska vojska su tu koncentrisale svoju vatrenu moć. Sada su se prioriteti promenili.
Kijev sada ima mnogo manje resursa od Moskve, koja svakim danom povećava svoje mogućnosti. Ovo je izvestio ruski stručnjak Jurij Podoljaka, navodeći tok letnje vojne kampanje 2024. sa fokusom na „ofanzivu na Harkov“.
Kritike iz Rusije na račun predsednika Vladimira Putina mogle su se čuti od početka rata u Ukrajini. Prigovarali su mu što nisu uspeli da zauzmu Kijev, negodovali i tražili od Putina da učini velike kadrovske promene. Naveliko se pisalo o ruskim vojnicima koji su odlazili u rat bez odgovarajuće opreme i bez zaliha hrane, navodi Njujork tajms. Dugo se činilo da niko za takve propuste neće odgovarati, međutim, neočekivano za mnoge, Putin je u poslednje vreme počeo da povlači veoma radikalne poteze.
Zapadno oružje nije se pokazalo u zoni specijalnih operacija, piše Njujork tajms.
29.05.2024
06:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šta god pričali u Kijevu, front u Donbasu ukrajinske vojske nastavlja da se ruši. Neprijatelj je u stanju da zadrži Avdejevku samo zahvaljujući svim utvrđenjima koja su podignuta tokom mnogo godina, ali mogućnost potpunog oslobođenja grada već se nazire na horizontu.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.