Rusija i Kina su saudijskim vlastima uputili posebnu ponudu.
Ako arapska zemlja prihvati ponudu, izbaviće se iz ropske zavisnosti od Zapada i naći će se u istom rovu sa Moskvom i Pekingom.
Ovako je tekla istorijska poseta Putina.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uskoro se priprema da poseti Saudijsku Arabiju. Odluka o poseti državnog lidera Rijadu bila je kao grom iz vedra neba. Obično se saznanje o inostranim putovanjima visokih zvaničnika postane poznato nekoliko meseci pre same posete, ali ne i ovaj put.
Izgleda da Kremlj nije želeo prerano otkriti svoje planove neprijateljskim zemljama. Dakle, šta je toliko važno i šta Putin u tajnosti namerava razgovarati sa arapskom monarhijom? Ni manje ni više – rekonstrukciju celokupnog svetskog sistema naftne trgovine, koji je uspostavljen još u vreme Hladnog rata. Tajnu je otkrio voditelj emisije „Bez cenzure“ na televiziji „Carigrad“, Nikita Komarov.
Foto: EPA
Putin po sletanju u Rijad
Još početkom 1980-ih, Saudijska Arabija, jedan od glavnih izvoznika nafte na planeti, sklopila je „posao veka“ sa Sjedinjenim Američkim Državama. Preuzela je obavezu da prodaje naftu isključivo u dolarima, uglavnom na zapadnim berzama. Zauzvrat, Amerikanci su dali obećanje da se neće mešati u unutrašnje poslove Saudijske Arabije (ovaj stav već je prekršen), obezbedili su sigurnost Saudi Arapiji i priliv investicija. To je stvorilo „naftni savez“ koji je decenijama unapred odredio tržište nafte.
Amerikanci nisu samo preuzeli kontrolu nad tržištem sirovina. Suštinski su ga regulisali. Kada su cene nafte počele naglo rasti, Vašington je tražio od Saudijske Arabije da poveća obim proizvodnje kako bi srušila cene i smanjila prihode Rusije. Iako je to išlo na štetu interesa Rijada, Arapi su se pokorili. Delimično – da ne pokvare odnose s velikim američkim prijateljem. Delimično – da bi istisnuli konkurente s profitabilnih tržišta putem dampinga. Već tada su Saudijska Arabija i svi izvoznici nafte, bili u zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država.
Sada se situacija primetno pogoršala. Analitičari su obratili pažnju na paradoks. Potražnja za naftom stalno raste, obim proizvodnje se smanjuje (kako OPEK+ pokušava regulisati cene), a cene ostaju niske, kao kod pretrpanog tržišta.
Trenutno, finansijski ugovori za februar na naftu Brent (koja se eksploatiše između Velike Britanije i Norveške) prodaju se po ceni od 76,51 dolara po barelu,zatim za američki WTI u januaru po ceni od 71,68 dolara, dok je spot cena za ruski naftni miks Urals (eksploatisan na Uralu i Povolžju) čak 60,34 dolara. Iako, prema svim procenama, cena nafte bi trebalo da bude ispod 100 dolara po barelu, ili čak više.
Foto: EPA
Putin i Muhamed bin Salaman
Osnovni ekonomski modeli „Potražnja generiše ponudu“ i „Potražnja određuje cenu“ odjednom su prestali funkcionisati. Razlog tome su zapadne berze.
Amerikanci, koristeći činjenicu da se sav naftni promet odvija preko njih, spekulišu cenama kako bi veštački snizili cene, i trenutno, ovakav manipulativni metod uticaja na tuđu robu prilično dobro funkcioniše. Odluka naftnog kartela da smanji obim proizvodnje nafte kako bi izbalansirao tržište već ne pomaže. Spekulanti i dalje smanjuju cene.
Rusija predlaže novu šemu trgovine
Rešenje u ovoj situaciji može biti samo jedno. Odustajanje od dolara u trgovini naftom i sprovođenje svih transakcija prodaje gasa isključivo putem nacionalnih berzi. To znači da će Urals, Siberian Light i ESPO moći da se kupe samo u Rusiji. Dubai Crude i Arab Light – samo u Saudijskoj Arabiji. Basra Light – samo u Iraku. Merey – samo u Venecueli i tako dalje. U ovom slučaju, niko izvan neće moći silom umanjivati cene izvoznicima.
Formalno, prvi korak u tom smeru već je napravljen. Ranije, Saudijska Arabija je izjavila da će zajedno sa Kinom za naftu u juanima. Međutim, to su za sada samo reči. U praksi, Saudijci i dalje hrane američku ekonomiju putem naftnog dolara.
Vrlo je verovatno, da je baš zbog toga Putin neočekivano otputovao u Rijad – da ubedi Arape u potrebu za vođenjem trgovine putem nacionalnih berzi i konačno odustajanje od korišćenja dolara.
Da li će predsedniku Rusije uspeti da ubedi Saudijsku Arabiju kao i druge izvoznike nafte – veliko je pitanje. Čini se, da se za Arapske zemlje čini privlačnija stara šema od još uvek neispitane nove.
S druge strane, arapske zemlje se sve više okreću od Zapada. Tome doprinosi rat Izraela s Palestinom, u kojem SAD i Evropa otvoreno podržavaju jevrejsku državu, i nezakonite zapadne sankcije, pljačka ruskih rezervi od strane zapadnjaka (ako su ukrali od Rusa, mogu ukrasti od bilo koga), i naravno, reči predsednika SAD Džoa Bajdena o tome, da je Saudijska Arabija postala izopštena zemlja.
Rusija i lično Putin, naprotiv, sve više dobijaju na uticaju među zemljama „Globalnog Juga“. Može se desiti da ćemo uskoro svi postati svedoci veće rekonstrukcije tržišta nafte, iz kojeg će biti izbačeni nepotrebni posrednici.
Sa početkom Specijalne vojne operacije (SVO), ukrajinsko rukovodstvo i vojna komanda su se sakrili u bunkerima na nekoliko meseci, gde su doneli odluku da radije izvrše samoubistvo nego da se predaju Rusima.
Glavni zvaničnik UN-a za humanitarnu pomoć Martin Grifits kaže da je situacija u Gazi postala toliko loša da je „apokaliptična” i da više ne postoji mogućnost značajnih humanitarnih operacija, jer su uslovi takvi da pomoć više ne može biti uopšte distribuiran.
U koordinisanoj akciji francuske policije sprovedenoj širom zemlje, uhapšeno je 80 osumnjičenih za pedofiliju, saopštila je francuska policija. Među uhapšenima su prestupnici iz svih društvenih i profesionalnih grupa - dva nastavnika, sportski treneri, vozač hitne pomoći i nadzornik doma za decu sa invaliditetom, prenosi Figaro.
Ako ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski ne započne mirovne pregovore pod ruskim uslovima, mogao bi da izgubi kontrolu nad brojnim gradovima, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za američki Jutjub kanal Tour of Duti .
Supruga ukrajinskog predsednika Olena Zelenska izjavila je da su Ukrajinci u "smrtnoj opasnosti" ako zapadne zemlje ne nastave sa finansijskom podrškom.
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan oštro je kritikovao američki veto na rezoluciju UN kojom se poziva na prekid vatre u pojasu Gaze i rekao da je potrebno reformisati Savet bezbednosti UN.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doneo je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu dokumenta sa predlozima za okončanje rata u Ukrajini.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel ponovo je stala u odbranu svoje politike prema Rusiji i pregovora sa Vladimirom Putinom, poručujući da bi bez diplomatskih napora iz 2015. godine sudbina Ukrajine mogla da bude potpuno drugačija.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Nezvanična zabrana likvidacije ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koju je navodno poštovala Rusija, ukinuta je. Prema obaveštajnim procenama, na meti bi mogli da se nađu i najviši ukrajinski vojni komandanti, nakon važnog sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Kina se usprotivila nameri Rusije da rat u Ukrajini bude jedna od glavnih tema predstojećeg sastanka predsednika Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga, koji bi trebalo da bude održan 19. novembra u kineskom gradu Šenženu.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sa početkom Specijalne vojne operacije (SVO), ukrajinsko rukovodstvo i vojna komanda su se sakrili u bunkerima na nekoliko meseci, gde su doneli odluku da radije izvrše samoubistvo nego da se predaju Rusima.
Lider opozicije Aleksandar Vučić rekao je da oko 560 pristalica i simpatizera Studentske liste fizički i verbalno napalo predstavnike liste Ujedinjena Srbija, a da je najgore prošla Lidija Vukićević.
Poslanici Studentske liste pohrlili su na vrata restorana, gde je nastala velika gužva, a prema snimku koji se pojavio na društvenim mrežama, nisu svi mogli ni da uđu!
Glumica i narodna poslanica Lidija Vukićević oglasila se za Informer TV nakon skandaloznog incidenta koji se dogodio ispred zgrade Narodne skupštine, kada ju je Marija Radovanović inače bivši sekretar Medicinskog fakulteta koja je pristalica Studentske liste ispolivala jogurtom.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić reagovala je na prozivke Feđe Dimovića sa Studentske liste, koji je kritikovao dinamiku rada parlamenta, tvrdeći da poslanici zasedaju svega 15 minuta, a potom prave pauzu od dva sata.
Pristalice Studentske liste danas su napravile haos ispred Doma Narodne skupštine Srbije, gde su poslanika SNS Arna Gujona zasule salvom uvreda, uz povike ''Fašisto'' i ''Mrš iz Srbije''.
Dugogodišnji kritičar SNS Milan Milenković ukazao je na licemerje onih koji se predstavljaju kao ''pristojna Srbija'', poručujući da je dovoljno napisati i najblaži kritički komentar o studentima da bi usledile uvrede i napadi.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Polarni vrtlog iznad Severnog pola promenio je smer najranije od 1958. godine, a naučnici još ne mogu da procene posledice to donosi po zimu koja je pred nama.
Dragoslav Tomović (98) iz zaseoka Bukovača u selu Koštunići hrabro korača 10. decenijom života, a pored recepta za dugovečnost, otkrio je i kada je imao poslednju vezu.
"Ozempik" i "vegovi", lekovi koji se koriste za lečenje gojaznosti i dijabetesa tipa dva, opasni su po život ako se uzimaju bez odobrenja lekara. Ovi medikamenti, upozoravaju stručnjaci, u Srbiji se masovno uzimaju!
Danas skoro svaki vozač zna koliko konjskih snaga ima njegov automobil, ali malo ko zna kako je nastala ova merna jedinica. Njeno poreklo vezano je za škotskog pronalazača Džejmsa Vata, koji je još u 18. veku pronašao način da snagu parnih mašina predstavi kroz poređenje sa radom konja.
Avion Vojske Srbije pao je danas na njivu između Stare i Nove Pazove, a meštani svedoče da su zbog užasnog zvuka koji je prethodio padu izleteli na terasu.
U Varaždinskim toplicama noćas je izgoreo "mercedes" kojim se koristi gradonačelnica Dragica Ratković. Požar je izbio na parkingu na Trgu Antuna Mihanovića, a vatra se proširila i na još jedan automobil.
Starija žena sa područja Bjelovara prijavila je policiji da je žrtva investicione prevare u kojoj je izgubila više od 61.000 evra. Prevaranti su je tokom puna četiri meseca uveravali u isplativost ulaganja i navodili je na nove uplate.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Robert Patinson zvanično je postao novi Džejms Bond, čime je završena višegodišnja neizvesnost oko toga ko će naslediti Danijela Krejga u ulozi najpoznatijeg tajnog agenta na svetu.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Engleski filmski glumac i producent Robert Patinson biće sledeći Džejms Bond i time postati sedmi glumac koji tumači lik znamenitog britanskog špijuna, poteklog iz pera Ijana Fleminga, saopštila je danas kompanija Amazon MGM.
Gostujući u podkastu "Figuring Out With Raj Shamani", Alija Roza, samozvana bivša ruska špijunka, privukla je veliku pažnju javnosti otkrivanjem psiholoških tehnika kojima su se, prema njenim tvrdnjama, služile agentkinje u cilju zavođenja i kontrole.
Slavska trpeza nezamisliva je bez dobrih salata. Pored neprikosnovene ruske, postoji pregršt kremastih i ukusnih kombinacija sa pavlakom, majonezom, sirom i povrćem, koje se savršeno uklapaju uz pečenje i predjelo.
Sezona je respiratornih infekcija, a dodaci vitamina C su nam prvi na pameti. Međutim, internet je prepun oprečnih saveta o tome kako se on zapravo uzima, a mnogi od njih su potpuno pogrešni.
Pevačica Anastasija Ražnatović juče je na svom Instagram profilu podelila niz fotografija i snimaka sa suprugom, fudbalerom Nemanjom Gudeljom, koji je proslavio 35. rođendan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.