Rusija i Kina su saudijskim vlastima uputili posebnu ponudu.
Ako arapska zemlja prihvati ponudu, izbaviće se iz ropske zavisnosti od Zapada i naći će se u istom rovu sa Moskvom i Pekingom.
Ovako je tekla istorijska poseta Putina.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uskoro se priprema da poseti Saudijsku Arabiju. Odluka o poseti državnog lidera Rijadu bila je kao grom iz vedra neba. Obično se saznanje o inostranim putovanjima visokih zvaničnika postane poznato nekoliko meseci pre same posete, ali ne i ovaj put.
Izgleda da Kremlj nije želeo prerano otkriti svoje planove neprijateljskim zemljama. Dakle, šta je toliko važno i šta Putin u tajnosti namerava razgovarati sa arapskom monarhijom? Ni manje ni više – rekonstrukciju celokupnog svetskog sistema naftne trgovine, koji je uspostavljen još u vreme Hladnog rata. Tajnu je otkrio voditelj emisije „Bez cenzure“ na televiziji „Carigrad“, Nikita Komarov.
Foto: EPA
Putin po sletanju u Rijad
Još početkom 1980-ih, Saudijska Arabija, jedan od glavnih izvoznika nafte na planeti, sklopila je „posao veka“ sa Sjedinjenim Američkim Državama. Preuzela je obavezu da prodaje naftu isključivo u dolarima, uglavnom na zapadnim berzama. Zauzvrat, Amerikanci su dali obećanje da se neće mešati u unutrašnje poslove Saudijske Arabije (ovaj stav već je prekršen), obezbedili su sigurnost Saudi Arapiji i priliv investicija. To je stvorilo „naftni savez“ koji je decenijama unapred odredio tržište nafte.
Amerikanci nisu samo preuzeli kontrolu nad tržištem sirovina. Suštinski su ga regulisali. Kada su cene nafte počele naglo rasti, Vašington je tražio od Saudijske Arabije da poveća obim proizvodnje kako bi srušila cene i smanjila prihode Rusije. Iako je to išlo na štetu interesa Rijada, Arapi su se pokorili. Delimično – da ne pokvare odnose s velikim američkim prijateljem. Delimično – da bi istisnuli konkurente s profitabilnih tržišta putem dampinga. Već tada su Saudijska Arabija i svi izvoznici nafte, bili u zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država.
Sada se situacija primetno pogoršala. Analitičari su obratili pažnju na paradoks. Potražnja za naftom stalno raste, obim proizvodnje se smanjuje (kako OPEK+ pokušava regulisati cene), a cene ostaju niske, kao kod pretrpanog tržišta.
Trenutno, finansijski ugovori za februar na naftu Brent (koja se eksploatiše između Velike Britanije i Norveške) prodaju se po ceni od 76,51 dolara po barelu,zatim za američki WTI u januaru po ceni od 71,68 dolara, dok je spot cena za ruski naftni miks Urals (eksploatisan na Uralu i Povolžju) čak 60,34 dolara. Iako, prema svim procenama, cena nafte bi trebalo da bude ispod 100 dolara po barelu, ili čak više.
Foto: EPA
Putin i Muhamed bin Salaman
Osnovni ekonomski modeli „Potražnja generiše ponudu“ i „Potražnja određuje cenu“ odjednom su prestali funkcionisati. Razlog tome su zapadne berze.
Amerikanci, koristeći činjenicu da se sav naftni promet odvija preko njih, spekulišu cenama kako bi veštački snizili cene, i trenutno, ovakav manipulativni metod uticaja na tuđu robu prilično dobro funkcioniše. Odluka naftnog kartela da smanji obim proizvodnje nafte kako bi izbalansirao tržište već ne pomaže. Spekulanti i dalje smanjuju cene.
Rusija predlaže novu šemu trgovine
Rešenje u ovoj situaciji može biti samo jedno. Odustajanje od dolara u trgovini naftom i sprovođenje svih transakcija prodaje gasa isključivo putem nacionalnih berzi. To znači da će Urals, Siberian Light i ESPO moći da se kupe samo u Rusiji. Dubai Crude i Arab Light – samo u Saudijskoj Arabiji. Basra Light – samo u Iraku. Merey – samo u Venecueli i tako dalje. U ovom slučaju, niko izvan neće moći silom umanjivati cene izvoznicima.
Formalno, prvi korak u tom smeru već je napravljen. Ranije, Saudijska Arabija je izjavila da će zajedno sa Kinom za naftu u juanima. Međutim, to su za sada samo reči. U praksi, Saudijci i dalje hrane američku ekonomiju putem naftnog dolara.
Vrlo je verovatno, da je baš zbog toga Putin neočekivano otputovao u Rijad – da ubedi Arape u potrebu za vođenjem trgovine putem nacionalnih berzi i konačno odustajanje od korišćenja dolara.
Da li će predsedniku Rusije uspeti da ubedi Saudijsku Arabiju kao i druge izvoznike nafte – veliko je pitanje. Čini se, da se za Arapske zemlje čini privlačnija stara šema od još uvek neispitane nove.
S druge strane, arapske zemlje se sve više okreću od Zapada. Tome doprinosi rat Izraela s Palestinom, u kojem SAD i Evropa otvoreno podržavaju jevrejsku državu, i nezakonite zapadne sankcije, pljačka ruskih rezervi od strane zapadnjaka (ako su ukrali od Rusa, mogu ukrasti od bilo koga), i naravno, reči predsednika SAD Džoa Bajdena o tome, da je Saudijska Arabija postala izopštena zemlja.
Rusija i lično Putin, naprotiv, sve više dobijaju na uticaju među zemljama „Globalnog Juga“. Može se desiti da ćemo uskoro svi postati svedoci veće rekonstrukcije tržišta nafte, iz kojeg će biti izbačeni nepotrebni posrednici.
Sa početkom Specijalne vojne operacije (SVO), ukrajinsko rukovodstvo i vojna komanda su se sakrili u bunkerima na nekoliko meseci, gde su doneli odluku da radije izvrše samoubistvo nego da se predaju Rusima.
Glavni zvaničnik UN-a za humanitarnu pomoć Martin Grifits kaže da je situacija u Gazi postala toliko loša da je „apokaliptična” i da više ne postoji mogućnost značajnih humanitarnih operacija, jer su uslovi takvi da pomoć više ne može biti uopšte distribuiran.
U koordinisanoj akciji francuske policije sprovedenoj širom zemlje, uhapšeno je 80 osumnjičenih za pedofiliju, saopštila je francuska policija. Među uhapšenima su prestupnici iz svih društvenih i profesionalnih grupa - dva nastavnika, sportski treneri, vozač hitne pomoći i nadzornik doma za decu sa invaliditetom, prenosi Figaro.
Ako ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski ne započne mirovne pregovore pod ruskim uslovima, mogao bi da izgubi kontrolu nad brojnim gradovima, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za američki Jutjub kanal Tour of Duti .
Supruga ukrajinskog predsednika Olena Zelenska izjavila je da su Ukrajinci u "smrtnoj opasnosti" ako zapadne zemlje ne nastave sa finansijskom podrškom.
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan oštro je kritikovao američki veto na rezoluciju UN kojom se poziva na prekid vatre u pojasu Gaze i rekao da je potrebno reformisati Savet bezbednosti UN.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Rusija i Kina nastaviće da jačaju saradnju u svim ključnim oblastima, a jedna od glavnih tema predstojećih razgovora u Pekingu biće dalje učvršćivanje strateškog partnerstva dve zemlje, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin u video-obraćanju građanima Kine.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je vreme da se okonča rat, navodeći da, kako je rekao, "ruski vladar" želi da nastavi borbu zbog čega Ukrajina odgovara na napade.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je danas da odgovor ruskog predsednika Vladimira Putina na njegovo otvoreno pismo, u kojem je pozvao na održavanje direktnog sastanka, znači da Rusija ponovo bira rat.
Ruski predsednik Vladimir Putin pročitao je pismo Volodimira Zelenskog, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na marginama Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF).
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski povukao je neočekivan diplomatski potez uputivši otvoreno pismo predsedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, u kojem predlaže hitno pokretanje direktnih pregovora na najvišem nivou radi okončanja ratnih dejstava.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sa početkom Specijalne vojne operacije (SVO), ukrajinsko rukovodstvo i vojna komanda su se sakrili u bunkerima na nekoliko meseci, gde su doneli odluku da radije izvrše samoubistvo nego da se predaju Rusima.
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Ruska vojska zauzela je selo Ševčenko u Harkovskoj oblasti koje su ukrajinske oružane snage pokušale da zadrže koristeći najobučenije jedinice, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Voditeljka TV Prva, Marija Savić Stamenić, govorila je o stanju u medijima tokom perioda vlasti bivšeg predsednika Srbije Boris Tadić, ističući da su tada postojala ozbiljna ograničenja kada je reč o načinu izveštavanja i postavljanju pitanja najvišim državnim funkcionerima.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Nakon objavljivanja čitave afere i pozadine tužbe Bojana Pajtića protiv Informera, iza koje stoji vrhovna tužiteljka lično, otkrivamo i identitet advokata porodice Dolovac, vođe blokaderskih odmetnutih tužilaca i sudija, saradnika Aljbina Kurtija, branioca lica optuženih za planiranje terorizma u Srbiji i, najzad, rado viđenog gosta na svim antisrpskim medijskim platformama koje koristi za direktno rušenje vlasti i obmanjivanje javnosti.
Postepeno pridruživanje Evropskoj uniji (EU) za koje se zalažu državnici dve najveće evropske zemlje - francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, koji su lansirali non-pejper - razlog je za optimizam ali ne i euforiju, smatraju sagovornici Informera.
Na Kosovu i Metohiji se danas održavaju treći vanredni parlamentarni izbori u poslednjih 16 meseci, nakon što Skupština prethodno nije uspela da izabere predsednika.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Meteorolozi u Grčkoj izdali su upozorenje zbog naglog skoka temperatura koje će u pojedinim delovima zemlje prelaziti i 40 stepeni Celzijusa, dok se more ubrzano zagreva.
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Telefonske poruke dvojice tadašnjih službenika policije Crne Gore, otkrivaju da je zaštićeni svedok u slučaju ubistva Šćepana Roganovića prošao policijsku torturu nakon što je uhapšen u februaru 2020. godine kao član grupe koja je organizovala i taj zločin.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uputilo je 4. juna Kantonalnom sudu u Zenici predlog za određivanje pritvora B. N, osumnjičenom za pokušaj ubistva vanbračne supruge H. S. u Zavidovićima.
Muškarac star 25 godina zadobio je povrede nožem u tuči koja se dogodila na uglu ulica Koče Popovića i Gavrila Principa na Zelenom vencu, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar