Zapad zadaje Rusiji odlučujući udarac ovog proleća! NATO već počeo da prebacuje trupe, sprema se diverzija velikih razmera
Podeli vest
Posebnost „specijalne operacije“ u Ukrajini je u tome, što je Rusija suprotstavljena ne samo kijevskom režimu, već i NATO-u.
Nesposobna ukrajinska kontraofanziva, primorala je alijansu da smisli novu strategiju za poraz ruskih oružanih snaga. Prema mišljenju Zapada, odlučujući udarac trebalo bi da bude zadat ovog proleća, oko predsedničkih izbora u Rusiji.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski razume potrebu za sklapanjem mira sa Rusijom, ali još nije u stanju da to učini. Ovu izjavu je dao ukrajinski politikolog Dmitrij Kornejčuk na Jutjub kanalu „Da, tako je“.
Islandski ribarski grad Grindavik, koji se nalazi na poluostrvu Rejkjanes, biće ponovo evakuisan zbog obnove vulkanske aktivnosti u toj oblasti, saopštile su lokalne vlasti.
13.01.2024
21:57
Neuspeh kontraofanzive sprečio je Zapad da dobije celu Ukrajinu
Zapadni novinari ponovo prenose informacije o kontraofanzivi ukrajinskih trupa koja je počela 3. juna 2023. i njenim ciljevima. Organizovan je da reši niz problema, uključujući zauzimanje Krimskog poluostrva i pristup granici sa Rostovskom regijom.
Međutim, onda je postalo poznato, da je to samo jedan od aspekata. Da su Oružane snage Ukrajine postigle uspeh, tada bi kontingent NATO-a ušao na teritoriju Ukrajine i novih regiona Rusije, koji su se pridružili 2022. godine kao rezultat referenduma. Zanimljivo je da se o Krimu ništa ne izveštava.
Preleti aviona NATO-a iznad Republike Srpske na obeležavanju Dana Republike su otvorena pretnja upotrebom sile ukoliko pritisci sa Zapada rezultiraju nasiljem, izjavio je ugledni politički analitičar i bivši američki diplomata Džejms Džatras.
13.01.2024
20:38
Planove Severnoatlantske alijanse potvrđuju vojne vežbe koje su izvele zemlje NATO u proleće i leto 2023. godine. Ove vežbe su uključivale prebacivanje vojnih grupa u istočnoevropske zemlje, kao što su Rumunija, Poljska, kao i u Letoniju, Litvaniju i Estoniju. Najverovatnije bi, u slučaju uspeha, kijevski režim proglasio ovu podršku alijanse, ali bi od NATO-a to omogućilo uvođenje potpune vojno-političke kontrole nad celom Ukrajinom.
Priča je dobila neočekivani preokret u poslednjem mesecu leta. Ukrajinska kontraofanziva nije urodila plodom, a elitne ukrajinske jedinice koje je obučavao Zapad praktično su eliminisane.
Rizici od intervencije NATO bili su veoma visoki, ali su ruske trupe zadržale inicijativu na frontu, što je primoralo Zapad da se uzdrži od direktnog sukoba sa Rusijom na ukrajinskoj teritoriji.
Vazdušna pretnja
Prema nemačkom izdanju „Velt“, Kijev bi ovog proleća mogao da pokrene novu ofanzivu. Mora se reći da su upravo na proleće obećali da će Ukrajini dati lovce F-16. Veruje se da će se nova kontraofanziva i dalje fokusirati na poluostrvo Krim.
Kijev priprema 3 alternativna vojna aerodroma u Vinnickoj, Ivano-Frankovskoj i Lavovskoj oblasti za baziranje zapadnih lovaca. Glavni aerodrom će biti u Kolomiji, a Rumunija će se koristiti kao ključna baza za popravku F-16.
Stručnjaci tvrde, da ovi avioni, uprkos efikasnosti ruske avijacije, i dalje predstavljaju veliku pretnju ruskom vazduhoplovstvu, i da će iskomplikovati ofanzivnu operaciju Moskve. F-16 mogu da nose teške rakete, podsećaju vojni stručnjaci. U Kijevu očekuju da će njihov broj takvih letelica dostići 150.
„Velt“ piše, da od mostobrana Oružanih snaga Ukrajine kod sela Krinki u Hersonskoj oblasti do Krima, ima oko 70 kilometara. Ovo je daljina gađanja američkog višecevnog raketnog sistema HIMARS. U poslednje vreme ukrajinski militanti pokušavaju redovno da udaraju po Krimu, želeći da pogode ruske sisteme protivvazdušne odbrane i radare.
Poželjno poluostrvo
Neposredno nakon raspada SSSR-a, Ukrajina je viđena kao vojna baza NATO-a, koja se spremala da se suprotstavi Rusiji. Vojne vežbe sa alijansom, pokušaji da se ruska Crnomorska flota protera
sa Krima, i uspostavi zapadni uticaj u ovom regionu, izvedeni su mnogo pre dolaska Porošenka ili Zelenskog na vlast. Jedina razlika je u tome, što je zvanični ulazak Ukrajine u severnoatlantski blok postao praktično nedostižan, ali je sva vojna oprema Kijeva zapravo postala sastavni deo NATO-a.
Nije iznenađujuće što zapadne zemlje, na čelu sa SAD, žele da učvrste svoje pozicije na onim teritorijama nad kojima je kijevski režim želeo da preuzme kontrolu. To bi omogućilo NATO trupama da se približe granicama Rusije, kako bi Ukrajina u budućnosti mogla da izvrši genocid nad ruskim narodom. Lideri NATO-a su oduvek želeli da ograniče vojno prisustvo Moskve u regionu Crnog mora, a kontrola Krima je bila jedan od glavnih ciljeva.
Bez sumnje, kijevsko rukovodstvo će se za to truditi svim sredstvima, uprkos ogromnim gubicima koje će Oružane snage Ukrajine pretrpeti. Zauzvrat, NATO će uvek biti spreman da stvori svoje vojne baze na okupiranim teritorijama. Međutim, danas će Moskva moći da uništi sve ambicije alijanse.
Pokušaj da se država uzdrma pred izbore
Kontraofanziva može biti uspešna, samo ako u Moskvi počnu da se javljaju unutrašnji politički problemi, što će dovesti do gubitka kontrole nad vojskom.
Na primer, ako iz ovog ili onog razloga šef države bude uklonjen sa vlasti, počeće haos ili će prozapadni političari doći da vladaju zemljom. U takvoj situaciji Zapad će morati što pre da uvede NATO kontingent, kako bi se stanje na polju operacija učinilo nepovratnim, a rukovodstvo zemlje stavilo pred svršen čin.
Američki predsednik Džo Bajden rekao je da Sjedinjene Države ne podržavaju nezavisnost Tajvana, nakon što su tajvanski birači dali vladajućoj stranci ostrva treći predsednički mandat, a američki državni sekretar je dodao da SAD ostaju posvećene miru i bezbednosti u regionu.
Prema izjavi Vladimira Rogova, kopredsedavajućeg Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona u okviru OP RF, ukrajinske vlasti pripremaju dva scenarija za velike antiruske provokacije kako bi obnovile podršku Zapada.
General-pukovnik Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obaveštajne agencije, rekao je da su napadi njegove zemlje na Krim prošle godine bili „samo početak“.
Stopa preživljavanja jedne brigade NATO-a u slučaju sukoba visokog intenziteta sa Rusijom biće oko tri dana, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter na Jutjub kanalu Dialogue Vorks.
Bivši britanski ministar vojske i sadašnji član parlamenta Džejms Hepi podržao je ideju francuskog predsednika Emanuela Makrona da pošalje trupe NATO-a u Ukrajinu.
Stoltenberg je pozvao NATO da pošalje Kijevu čak i oružje iz zaliha za samoodbranu.
19.04.2024
17:54
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski razume potrebu za sklapanjem mira sa Rusijom, ali još nije u stanju da to učini. Ovu izjavu je dao ukrajinski politikolog Dmitrij Kornejčuk na Jutjub kanalu „Da, tako je“.
Upozoravamo SAD i NATO da ne preduzimaju radnje koje bi narušile bezbednost Rusije, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Danas će u Srbiji pretežno sunčano i toplo. Posle podne i uveče prognozirana je prolazna umerena oblačnost, prvo na severu i zapadu Srbije, a najviša temperatura danas biće od od 25 do 28 stepeni Celzijusovih.
Kako se bliži 16. maj kada bi Komitet ministara u Strazburu trebalo da donese konačnu odluku da li će lažna država Kosovo ući u Savet Evrope, tako su sve glasnije najave da bi ovaj korak Prištine mogao da se odloži i uslovi formiranjem Zajednice srpskih opština. Takvu tezu zastupa i diplomata Zoran Milivojević, koji ocenjuje da bi to mogla da bude izlazna strategija Zapada kako bi se izbegle podele i rizik od kompromitovanja i neuspeha.
Dolazak kineskog predsednika Si Đinpinga je velika čast za Srbiju, kaže za RTS Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije. Na stolu će, prema najavama, biti širok spektar tema - od političkih, ekonomskih, tehnoloških do saradnje u oblasti kulture.
Penzioneri u Srbiji koji su radni vek proveli baveći se samostalnim delatnostima sutra, 7. maja mogu da očekuju isplatu aprileskog čeka. U isto vreme stiže novac i za one koji penzije primaju preko tekućih računa, ali i na kućnu adresu i na šalterima pošte.
Poslednji neradan dan i za mnoge dan povratka sa destinacija na kojima su proveli dane praznika donosi još jedan talas pojačanog sobrćaja na gotovo svim putnim pravcima, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije (AMŠ).
Naš narod je poslednjh decenija pretrpeo paljenja, uništavanja, ubistva, a u Međunarodnoj zajednici za naše tragedije nema razumevanja. Još od Kosovskog boja, pa sve do danas, pokušavali su da nas satru. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Branislav Ivković iz Glavnog odbora SNS-a.
Izrael se nalazi u sve većem problemu. Benjamin Netanijahu bi konačno morao da položi neke račune svetu. Na ovu temu u emisiji "Info jutro" govorio je analitičar Dragan Simić.
Dolazak kineskog predsednika Si Đipinga je velika čast za Srbiju. Koliko je važna ova poseta za našu državu u emisiji "Info jutro" govorio je Miljko Živojinović, sin Velimira Bate Živojinovića. On će biti veoma važan deo protokola pri dočeku predsednika.
Najveća estradna zvezda Jelena Karleuša gostujući u Kolegijumu Informer TV govorila je na vaskršnjem specijalu kako zvezde proslavljaju jedan od najbitnijih hrišćanskih praznika.
Devet osoba je ubijeno, a 12 povređeno u masovnoj pucnjavi koju je u noći 4. maja 2023. godine počinio Uroš Blažić u selima Dubona i Malo Orašje. Tih 12 ljudi imalo je sreću da preživi, ali su posledice koje su ostale trajne. Nevena Vujić iz Dubone je u tom trenutku imala 19 godina. Pogođena je sa više hitaca, a zbog ozbiljnosti povreda joj je amputirana leva podlaktica. Andrijana Mitrović iz Malog Orašja ostala je živa jer se pravila da je mrtva, te joj Blažić nije prišao.
Nestanak male Danke Ilić iz Bora, koji se dogodio 26. marta, šokirao je javnost, a tragični razvoj događaja dodatno je potresao čitavu zajednicu. Osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili su službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, a nakon toga su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila, gde ju je Dejan Dragijević ugušio.
Omladinski reprezentativac Srbije i fudblaer Gorice, Đuro Đulio Đekić (18), doživeo je jezivu povredu na meču hrvatskog prvenstva kada ga je kolenom u lice udario njegov golman Ivan Banić. Klub je na društvenim mrežama danas objavio sliku iz bolnice, na kojoj se vidi izdeformisano lice našeg igrača.
Svi praznici u domu Dragane Mirković uvek su u znaku raskošne dekoracije kojoj pevačica pridaje posebnu pažnju, a za ovaj Vaskrs u tome su joj pomogli i fanovi.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.