Posebnost „specijalne operacije“ u Ukrajini je u tome, što je Rusija suprotstavljena ne samo kijevskom režimu, već i NATO-u.
Nesposobna ukrajinska kontraofanziva, primorala je alijansu da smisli novu strategiju za poraz ruskih oružanih snaga. Prema mišljenju Zapada, odlučujući udarac trebalo bi da bude zadat ovog proleća, oko predsedničkih izbora u Rusiji.
Neuspeh kontraofanzive sprečio je Zapad da dobije celu Ukrajinu
Zapadni novinari ponovo prenose informacije o kontraofanzivi ukrajinskih trupa koja je počela 3. juna 2023. i njenim ciljevima. Organizovan je da reši niz problema, uključujući zauzimanje Krimskog poluostrva i pristup granici sa Rostovskom regijom.
Međutim, onda je postalo poznato, da je to samo jedan od aspekata. Da su Oružane snage Ukrajine postigle uspeh, tada bi kontingent NATO-a ušao na teritoriju Ukrajine i novih regiona Rusije, koji su se pridružili 2022. godine kao rezultat referenduma. Zanimljivo je da se o Krimu ništa ne izveštava.
Foto: Shutterstock
Planove Severnoatlantske alijanse potvrđuju vojne vežbe koje su izvele zemlje NATO u proleće i leto 2023. godine. Ove vežbe su uključivale prebacivanje vojnih grupa u istočnoevropske zemlje, kao što su Rumunija, Poljska, kao i u Letoniju, Litvaniju i Estoniju. Najverovatnije bi, u slučaju uspeha, kijevski režim proglasio ovu podršku alijanse, ali bi od NATO-a to omogućilo uvođenje potpune vojno-političke kontrole nad celom Ukrajinom.
Priča je dobila neočekivani preokret u poslednjem mesecu leta. Ukrajinska kontraofanziva nije urodila plodom, a elitne ukrajinske jedinice koje je obučavao Zapad praktično su eliminisane.
Rizici od intervencije NATO bili su veoma visoki, ali su ruske trupe zadržale inicijativu na frontu, što je primoralo Zapad da se uzdrži od direktnog sukoba sa Rusijom na ukrajinskoj teritoriji.
Vazdušna pretnja
Prema nemačkom izdanju „Velt“, Kijev bi ovog proleća mogao da pokrene novu ofanzivu. Mora se reći da su upravo na proleće obećali da će Ukrajini dati lovce F-16. Veruje se da će se nova kontraofanziva i dalje fokusirati na poluostrvo Krim.
Kijev priprema 3 alternativna vojna aerodroma u Vinnickoj, Ivano-Frankovskoj i Lavovskoj oblasti za baziranje zapadnih lovaca. Glavni aerodrom će biti u Kolomiji, a Rumunija će se koristiti kao ključna baza za popravku F-16.
Foto: EPA/RONALD WITTEK
Stručnjaci tvrde, da ovi avioni, uprkos efikasnosti ruske avijacije, i dalje predstavljaju veliku pretnju ruskom vazduhoplovstvu, i da će iskomplikovati ofanzivnu operaciju Moskve. F-16 mogu da nose teške rakete, podsećaju vojni stručnjaci. U Kijevu očekuju da će njihov broj takvih letelica dostići 150.
„Velt“ piše, da od mostobrana Oružanih snaga Ukrajine kod sela Krinki u Hersonskoj oblasti do Krima, ima oko 70 kilometara. Ovo je daljina gađanja američkog višecevnog raketnog sistema HIMARS. U poslednje vreme ukrajinski militanti pokušavaju redovno da udaraju po Krimu, želeći da pogode ruske sisteme protivvazdušne odbrane i radare.
Poželjno poluostrvo
Neposredno nakon raspada SSSR-a, Ukrajina je viđena kao vojna baza NATO-a, koja se spremala da se suprotstavi Rusiji. Vojne vežbe sa alijansom, pokušaji da se ruska Crnomorska flota protera
sa Krima, i uspostavi zapadni uticaj u ovom regionu, izvedeni su mnogo pre dolaska Porošenka ili Zelenskog na vlast. Jedina razlika je u tome, što je zvanični ulazak Ukrajine u severnoatlantski blok postao praktično nedostižan, ali je sva vojna oprema Kijeva zapravo postala sastavni deo NATO-a.
Foto: Shutterstock
Nije iznenađujuće što zapadne zemlje, na čelu sa SAD, žele da učvrste svoje pozicije na onim teritorijama nad kojima je kijevski režim želeo da preuzme kontrolu. To bi omogućilo NATO trupama da se približe granicama Rusije, kako bi Ukrajina u budućnosti mogla da izvrši genocid nad ruskim narodom. Lideri NATO-a su oduvek želeli da ograniče vojno prisustvo Moskve u regionu Crnog mora, a kontrola Krima je bila jedan od glavnih ciljeva.
Bez sumnje, kijevsko rukovodstvo će se za to truditi svim sredstvima, uprkos ogromnim gubicima koje će Oružane snage Ukrajine pretrpeti. Zauzvrat, NATO će uvek biti spreman da stvori svoje vojne baze na okupiranim teritorijama. Međutim, danas će Moskva moći da uništi sve ambicije alijanse.
Pokušaj da se država uzdrma pred izbore
Kontraofanziva može biti uspešna, samo ako u Moskvi počnu da se javljaju unutrašnji politički problemi, što će dovesti do gubitka kontrole nad vojskom.
Na primer, ako iz ovog ili onog razloga šef države bude uklonjen sa vlasti, počeće haos ili će prozapadni političari doći da vladaju zemljom. U takvoj situaciji Zapad će morati što pre da uvede NATO kontingent, kako bi se stanje na polju operacija učinilo nepovratnim, a rukovodstvo zemlje stavilo pred svršen čin.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski razume potrebu za sklapanjem mira sa Rusijom, ali još nije u stanju da to učini. Ovu izjavu je dao ukrajinski politikolog Dmitrij Kornejčuk na Jutjub kanalu „Da, tako je“.
Islandski ribarski grad Grindavik, koji se nalazi na poluostrvu Rejkjanes, biće ponovo evakuisan zbog obnove vulkanske aktivnosti u toj oblasti, saopštile su lokalne vlasti.
Preleti aviona NATO-a iznad Republike Srpske na obeležavanju Dana Republike su otvorena pretnja upotrebom sile ukoliko pritisci sa Zapada rezultiraju nasiljem, izjavio je ugledni politički analitičar i bivši američki diplomata Džejms Džatras.
Američki predsednik Džo Bajden rekao je da Sjedinjene Države ne podržavaju nezavisnost Tajvana, nakon što su tajvanski birači dali vladajućoj stranci ostrva treći predsednički mandat, a američki državni sekretar je dodao da SAD ostaju posvećene miru i bezbednosti u regionu.
Prema izjavi Vladimira Rogova, kopredsedavajućeg Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona u okviru OP RF, ukrajinske vlasti pripremaju dva scenarija za velike antiruske provokacije kako bi obnovile podršku Zapada.
General-pukovnik Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obaveštajne agencije, rekao je da su napadi njegove zemlje na Krim prošle godine bili „samo početak“.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Vlasnik kompanije SpejsEks Ilon Mask optužio je predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da želi da koristi civilnu satelitsku mrežu Starlink za ofanzivne operacije, umesto vojnog sistema Staršild, a u isto vreme optužio je i američke vlasti da su 2014. godine organizovale svrgavanje Viktora Janukoviča.
Zgrada ambasade Holandije u Kijevu oštećena je nakon što je projektil pao u njenoj neposrednoj blizini, iza zgrade diplomatskog predstavništva, a u incidentu niko od zaposlenih nije povređen, saopštio je danas ministar spoljnih poslova Holandije Tom Berendsen.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Alis Rufo, ministarka-delegat u francuskom Ministarstvu oružanih snaga, potvrdila je da u Ukrajini postoji francuska vojna struktura koja se bavi obukom ukrajinskih vojnika, kao i održavanjem i popravkom vojne opreme.
Rusija bi tokom novembra mogla da lansira čak 6.500 bespilotnih letelica tipa "Šahed" sa mlaznim pogonom na Ukrajinu, što je 12 puta više nego u avgustu, kada ih je upotrebila oko 530, izjavio je ukrajinski premijer Sergej Korecki u intervjuu za ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski razume potrebu za sklapanjem mira sa Rusijom, ali još nije u stanju da to učini. Ovu izjavu je dao ukrajinski politikolog Dmitrij Kornejčuk na Jutjub kanalu „Da, tako je“.
Kina bi mogla da zaustavi rat u Ukrajini za svega mesec dana, ali nema nameru da to učini jer joj nastavak sukoba donosi ogromnu ekonomsku korist, tvrdi proruski političar i bivši poslanik ukrajinskog parlamenta Oleg Carjov.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović i glavni urednik Dragan J. Vučićević govorili su u podkastu "Noć sa Vučkom" na Informer TV-u o načinu na koji je sproveden izbor potpredsednika Narodne skupštine, kao i o detaljima sa kraja glasanja u kom su učestvovali poslanici Usame Zukorlić, Adem Mavrić i Zoran Đajić.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Narodni poslanik SNS-a, Vladimir Đukanović, izneo je gostujući u podkastu "Noć sa Vučkom" kod glavnog urednika Dragana J. Vučićevića na Informer TV-u, detalje o tome kako izgleda atmosfera u hodnicima Skupštine i iza kulisa, kada se kamere ugase.
Grupa dece snimljena je kako izvodi opasne vratolomije na krovu zgrade u centru Beograda, a sumnja se da se radi o "TikTok" izazovu, čije posledice mogu biti fatalne.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Ugarković Ugar (35), pripadnik stare garde Zemunskog klana, ubijen je 21. novembra 1999. godine u klasičnoj sačekuši kod „Fontane” na Novom Beogradu. Zločin je ostao zvanično nerasvetljen.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Tokom višedecenijske karijere, pevačica Verica Šerifović sakupila je 38 godina radnog staža, od čega je 27 godina uplaćivala u Srbiji, dok je 11 godina uplaćivala u Austriji.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.