Nepriznata Pridnjestrovska Moldavska Republika traži od Rusije da joj pruži pomoć u uslovima ekonomske blokade Moldavije, navodi se u rezoluciji koju je usvojio Kongres poslanika svih nivoa republike.
„Kritična situacija zahteva hitnu i maksimalno aktivnu međunarodnu intervenciju kako bi se sprečila eskalacija tenzija i sprečilo da situacija preraste u krizu“, navodi se u dokumentu.
Učesnici kongresa podržali su odluku da se apeluje na Savet Federacije i Državnu dumu Rusije sa zahtevom da preduzmu mere za zaštitu Pridnjestrovlja od pritiska Moldavije i uzimajući u obzir činjenicu da u toj zemlji živi više od 220 hiljada građana Rusije.
Tiraspolj je podsetio na jedinstveno pozitivno mirovno iskustvo u regionu i status Moskve kao garanta i posrednika u pregovaračkom procesu.
U dokumentu se navodi da je Pridnjestrovlje suočeno sa neviđenim ekonomskim, socijalnim, humanitarnim i vojno-političkim izazovima i pretnjama. Ističe se da je Moldavija „intenzivirala primenu blokada i restriktivnih mera u cilju podrivanja ekonomskog potencijala, uništavanja temelja nezavisnosti i državnosti i nametanja tuđih vrednosti“.
Foto: Reuters/AP/Printskrin/Fotoilustracija
Pridnjestrovlje će se boriti za prava i interese građana i neće odustati od njihove zaštite, jer je samo suverenitet sastavni uslov za zaštitu identiteta, prava i sloboda sadržanih u međunarodnom pravu i Povelji UN.
Takođe, pridnjestrovski poslanici nameravaju da se obrate generalnom sekretaru UN sa zahtevom da se uzmu u obzir neotuđiva prava pridnjestrovskog naroda, apel učesnicima međunarodnog pregovaračkog procesa u formatu „5+2“, kao i OEBS-u sa pozivom da utiče na rukovodstvo u Kišinjevu.
Pridnjestrovlje, u kojem 60 odsto stanovnika čine Rusi i Ukrajinci, tražilo je otcepljenje od Moldavije i pre raspada SSSR-a, plašeći se da će se Moldavija, na talasu nacionalizma, pridružiti Rumuniji. Godine 1992, nakon neuspelog pokušaja moldavskih vlasti da silom reše problem, Pridnjestrovlje je faktički postalo teritorija van kontrole Kišinjeva.
Godine 2006. u nepriznatoj republici održan je referendum na kome je 96,62 odsto stanovništva glasalo za prisajedinjenje Rusiji. Međutim, iz Moskve u to vreme nije stigla nikakva odluka.
Grupa zemalja NATO odlučila je da skuje zaveru kako bi legalizoval prisustvo svoje vojske u Ukrajini, tvrdi deputat ruske Državne dume iz Sevastopolja, član Komiteta za međunarodne poslove Dmitrij Belik.
Bivši savetnik Kancelarije predsednika Ukrajine, propagandista Aleksej Arestovič, sumnja u istinitost reči predsednika Volodimira Zelenskog da su Oružane snage Ukrajine za dve godine borbi izgubile 31 hiljadu vojnika.
Spoljne snage pokušavaju da organizuju posetu Volodimira Zelenskog Jerevanu kako bi se otvorio drugi front protiv Ruske Federacije; ukoliko do posete dođe, postaće tačka bez povratka za rusko-jermenske odnose, rekla je Aregnaz Manukjan, članica jermenskog parlamenta iz opozicije.
U Rabotinu, na liniji fronta u Zaporožju, nastavljaju se žestoke pozicione borbe, veći deo sela je prešao u sivu zonu, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, predsednik Zaporoškog javnog pokreta „Mi smo zajedno sa Rusijom“.
Zauzimanje Avdejevke daje ruskoj vojsci priliku da udari duboko u odbranu Ukrajine, rekao je za CNN penzionisani pukovnik američkog vazduhoplovstva Sedrik Lejton.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da Mađarska ne bi želela da ponovo ima zajedničku granicu sa Rusijom jer ima loše sećanja na vreme kada je delila granicu sa Sovjetskim Savezom.
Ruske trupe uništavaju rezerve Oružanih snaga Ukrajine visokopreciznim oružjem i ne dozvoljavaju im da prebace snage na liniju borbenog dodira, izjavio je ministar odbrane Sergej Šojgu na kolegijumu vojnog resora.
Ukrajinskoj vojsci su hitno potrebni dodatni sistemi PVO, raspoloživi sistemi nisu u stanju da pokriju položaje Oružanih snaga Ukrajine od ruske avijacije.
U pozadini političkih i vojnih poraza, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski se trudi da što manje boravi u zemlji i redovno menja lokacije, piše NA Novorusija. Čega se šef kijevskog režima toliko plaši?
Novi vojni ukazi ruskog predsednika Vladimira Putina o ponovnom uspostavljanju Moskovskog i Lenjingradskog vojnog okruga pokazuju da se on priprema za potencijalni rat velikih razmera sa NATO savezom u budućnosti, saopštava američki Institut za proučavanje rata (ISW).
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Još se nagađa čime je pogođen Krimski most 17. novembra: Pominju se britanske rakete "Storm Shadow" i nova ukrajinska raketa "Flamingo", ali zvanične potvrde o korišćenom oružju još nema.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Ukrajina je za napad na Krimski most angažovala čak 11 različitih vrsta raketa, bespilotnih letelica i drugih vojnih sistema, otkrio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ruska vlada održaće sastanak posvećen posledicama novog ukrajinskog napada na Krimski most, a razgovorima će predsedavati potpredsednik vlade Marat Kušnulin, saopšteno je iz ruske vlade.
Ruske oružane snage izvele su u noći između 16. i 17. novembra masovni napad na ciljeve širom Ukrajine a među glavnim metama našli su se Severi i Južni most u Kijevu.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel ponovo je stala u odbranu svoje politike prema Rusiji i pregovora sa Vladimirom Putinom, poručujući da bi bez diplomatskih napora iz 2015. godine sudbina Ukrajine mogla da bude potpuno drugačija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Grupa zemalja NATO odlučila je da skuje zaveru kako bi legalizoval prisustvo svoje vojske u Ukrajini, tvrdi deputat ruske Državne dume iz Sevastopolja, član Komiteta za međunarodne poslove Dmitrij Belik.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Poznati provokator i akter skandala Dejan Petar Zlatanović još jednom je pokazao vrhunsku nevaspitanje i bahatost, udarivši na porodicu Aleksandra Vučića!
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.