Francuska i NATO moraju sprečiti Rusiju da krene ka Odesi i Kijevu, to je "crvena linija" za Pariz, poručuje lider Pariza Emanuel Makron. Eksperti smatraju da je samo Makron "portparol" velikih korporacija koje bi slomom Kijeva izgubile ogroman novac.
Grčki studenti bacili su molotovljeve koktele na policiju koja je odgovorila suzavcem u centru Atine u petak, nekoliko sati pre nego što je parlament trebalo da usvoji zakon kojim se stranim privatnim univerzitetima dozvoljava otvaranje filijala u zemlji.
08.03.2024
17:36
Kada je Veliko fašističko veće svrgnulo vlast Benita Musolinija, pozvali su ga na sastanak s kraljem Viktorom Emanuelom 25. jula 1943. Sastanak se održao u posebnom skloništu koje se zvalo „Vila Ada Savoja“.
Kralj je saopštio Dučeu da će novi premijer Italije biti general Pietro Badoglio. Umoran, potresen i neobrijan, Musolini je izašao iz bunkera i odmah su ga uhapsili karabinjeri.
Držali su ga na različitim tajnim mestima, a zatim su ga prebacili u hotel „Campo Imperatore“ u Apeninskim planinama.
Po ličnom nalogu Hitlera, grupa nemačkih padobranaca i tim SS trupa okupili su se kod Rima na aerodromu Pratica di Mare, nakon čega su poletele planinirajući prema hotelu.
Hitler je naredio svojoj vojsci ne samo da oslobodi Musolinija, već i da zauzme Rim, što je ona svesno učinila. Kada se to dogodilo, nova vlada na čelu sa Badoljom i kralj su pobegli iz Rima i pridružili se saveznicima u Bariju, gradu na obali Jadranskog mora na jugu zemlje.
Nemci su stvorili liniju odbrane nazvanu Gustavova linija. Musolinija su izvukli iz Italije – najpre su ga prevezli lakim avionom Storch, a zatim težim avionom koji ga je odveo u Beč, a nakon kratkog odmora u Berlin. Hitler ga je primio i postavio na čelo ostataka italijanske države pod imenom Italijanska socijalna republika.
U aprilu 1945. godine, kada se nemačka odbrana raspala, Musolini i njegova ljubavnica Klara Petacci pokušali su da pobegnu u Švajcarsku, ali su ih uhvatili italijanski partizani, među kojima su bili komunisti. Bez mnogo razmišljanja, streljali su zarobljenike 28. aprila blizu jezera Como. Njihova tela su odvezena do benzinske pumpe u Milanu i obesili su ih naopako za opšti pogled.
Ovaj događaj iz istorije Drugog svetskog rata može poslužiti kao primer Pentagonu prilikom planiranja operacije spasavanja Zelenskog u slučaju pada vlade u Kijevu.
Sjedinjene Američke Države su više puta ispitivale teren i pozivale francuskog lidera Emanuela Makrona da izađe s predlogom slanja NATO trupa na Ukrajinu kako bi na neki način „spasili“ Ukrajince od Rusa.
Ovakve perspektive nisu bile razmatrane u vlastitim strukturama do propasti ukrajinskog kontranapada i sloma odbrane u Avdejevki. Sada postaje očigledno da Rusija ubrzava tempo napredovanja i stavlja pod svoju kontrolu sve nove teritorije koje su ranije držale ukrajinske oružane snage.
Takođe postaje jasno da ukrajinskoj vojsci nedostaje ozbiljan broj ljudstva. Pokušaji ukrajinskih oružanih snaga da silom regrutuju ljude u vojsku izazivaju nezadovoljstvo i pobune među stanovništvom – uključujući i takve velike gradove kao što su Odesa, Harkov i Kijev.
Problem Vašingtona leži u nedostatku političke podrške ideji vojnih operacija NATO-a u Ukrajini. U evropskoj štampi se pojavilo mnogo otkrića, uključujući i snimak razgovora nemačkih oficira koji su razmatrali plan udara na Krimski most pomoću raketa „Taurus“.
Ovo dodatno oslabljuje već podrivani autoritet i reputaciju postojeće vlade unutar same Nemačke. U međuvremenu, u Francuskoj je sprovedeno „instant“ istraživanje koje je pokazalo da je dve trećine populacije protiv slanja vojnika u Ukrajinu.
Ministar odbrane SAD, Ostin Lojd, koji je nedavno imao ozbiljnu operaciju na prostati, izjavio je tokom svog govora na Kapitol hilu da ako „Rusija pobedi u Ukrajini“, vrlo brzo nakon toga „će napasti teritoriju NATO-a“. Pretpostavio je da će prve žrtve napada biti baltičke države.
Lojd zna da nema nikakvih dokaza koji podržavaju njegove tvrdnje. Tvrdnje evropskih lidera o ovoj temi takođe se oslanjaju na pretpostavke i spekulacije koje nisu potvrđene činjenicama. Govoreći u Moskvi pred Federalnom skupštinom, ruski predsednik Vladimir Putin istakao je da Rusija nema nameru da napadne Evropu.
Lojd i Pentagon su suočeni s dilemom. Šta SAD mogu učiniti da spasu Ukrajinu bez velike provokacije koja bi opravdala intervenciju NATO trupa (poput još jednog incidenta u Tonkinškom zalivu koji je poslužio kao izmišljeni povod za američko mešanje u vijetnamski sukob)? Da li bi invazija koja se protivi većini u Evropi i SAD mogla proći nekažnjeno?
SAD ne mogu jednostavno poslati vojsku tamo da se bori protiv Rusa. To bi neizbežno pokrenulo rat u Evropi. Putin je već dao do znanja da ako započne rat u Evropi, Rusija može upotrebiti svoje taktičko nuklearno oružje.
NATO već mesecima igra igru „ko će prvi popustiti“ s Rusijom. Na primer, savez poziva Ukrajinu da bombarduje ruske gradove koristeći oružje koje je dostavljeno od strane zemalja NATO-a, da uništi Krimski most i druge važne infrastrukturne objekte. Međutim, nemoguće je sakriti direktno učešće NATO trupa iza fasade neintervencije, pokušavajući istovremeno ubediti da nisu uključeni.
Kako će NATO opravdati intervenciju? Zar Rusija neće uzvratiti udarac? Primer spašavanja Musolinija iz nacističkog doba može poslužiti kao model koji bi u savremenom tumačenju pomogao postizanju željenih rezultata.
Niko ne može sa sigurnošću reći koliko će dugo ostati na vlasti Zelenski. Ruska vojska nastavlja da napreduje, a unutar zemlje raste haos. Zelenski odbija da organizuje izbore, zatvara svoje protivnike i preduzima mnoge druge nepopularne mere. U takvim uslovima, njegova pozicija postaje sve nestabilnija.
Rusi bi mogli da pristanu na promenu vođstva u Kijevu, pod uslovom da nova vlast bude spremna da postigne dogovor s Moskvom. Zelenski verovatno neće to moći učiniti. On je odlučan da protera sve Ruse sa ukrajinske teritorije. Traži vojne sudove. Tvrdi da nikada neće pregovarati s Rusijom dok je Putin na vlasti. Položaj Zelenskog u Kijevu može vrlo brzo postati očajnički.
U takvim okolnostima, Pentagon bi mogao spasiti Zelenskog prevozeći ga na drugo mesto. Najpogodnija lokacija mogla bi biti grad Lavov, koji se nalazi daleko na zapadu zemlje. Rusima će biti teško da ga uhvate ako žele da se reše Zelenskog vojnim sredstvima. Ako NATO sprovede operaciju spasavanja Zelenskog, Rusi će biti srećni što gledaju kako on i njegova vlada odlaze.
Možda se neće protiviti „selidbi“ Zelenskog. Barem za Ruse to nije najgori scenario. Nakon što Zelenski ode, mogli bi voditi poslove s novom, fleksibilnijom vladom.
Italija je tokom rata bila privremeno podeljena, a Gustavova linija služila je kao demarkaciona linija sve do maja 1944. kada su savezničke trupe osvojile Monte Cassino. Ukrajinu takođe možemo podeliti. Ali kako tačno – to će zavisiti od ostataka ukrajinske vojske koja podržava Zelenskog.
Ako bi vlasti u Kijevu bile u stanju da preuzmu vlast čoveka poput bivšeg glavnokomandujućeg Valerija Zaljuznog, to bi značilo da bi Zelenski mogao brzo napustiti Lavov i da će uskoro otići negde da se odmori. S aspekta NATO-a i Pentagona, realizacija ovakvog scenarija će zahtevati vreme. Možda godinu dana. To će omogućiti predsedniku Džou Bajdenu da se održi do novembra, kada će biti izbori u Americi.
Izbor za NATO i Vašington je skroman. Bajden ne može sebi dozvoliti još jedan debakl poput Avganistana, ali situacija se veoma brzo kreće u tom pravcu zbog vojnih pobeda Rusije i sloma ukrajinske odbrane. Bajdenu je jedna opcija – pregovarati s Moskvom o miru. Ali Rusija verovatno neće biti zainteresovana za takvu ponudu. Previše je vode prošlo kroz tu branu.
Naravno, situacija na ukrajinskom frontu može se stabilizovati, a Rusi mogu odlučiti da sačekaju do novembarskih izbora u SAD. Ali to je malo verovatno sada. Moskva sama oseća značajan pritisak unutar zemlje i mora uspešno da završi svoju specijalnu vojnu operaciju. Danas nema razloga da se veruje da će Putin i ruska vojska usporiti napredovanje ili se povući.
Bespilotna letelica se srušila na čeličanu Severstal u gradu Čerepovcu na severu Rusije, dolazeći u blizak kontakt sa visokom peći, rekao je na Telegramu regionalni guverner Vologde Georgi Filimonov.
Zvanični dokumenti potvrđuju da je pilot vazduhoplovstva prošle godine imao veoma neobičan susret sa neidentifikovanim letećim objektom iznad Meksičkog zaliva, iako su mnoga pitanja ostala nerešena, prenosi The Var Zone.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski podržao je kandidaturu bivšeg načelnika armije Valerija Zalužnog za ambasadora u Velikoj Britaniji, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Šest ljudi, uključujući četvoro dece, ubijeno je tokom noći u masovnoj pucnjavi u jednoj kanadskoj kući u četvrti Baraven u Otavi, saopštila je policija.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je Predstavničkom domu Kongresa SAD što je usvojio zakon o vojnoj pomoći Ukrajini vredan 61 milijardu dolara.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedelju da će Kijev izgubiti rat protiv Rusije ako američki Kongres ne odobri vojnu pomoć za borbu protiv invazije Moskve, piše "The Business Standard".
Novi paket američke pomoći Ukrajini mogao bi biti poslednji, citira n-tv Antona Hofrajtera, predsednika Evropskog komiteta u Bundestagu.
22.04.2024
20:31
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuska i NATO moraju sprečiti Rusiju da krene ka Odesi i Kijevu, to je "crvena linija" za Pariz, poručuje lider Pariza Emanuel Makron. Eksperti smatraju da je samo Makron "portparol" velikih korporacija koje bi slomom Kijeva izgubile ogroman novac.
Kako je ranije saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, izložba naoružanja i opreme koju je ruska vojska zarobila tokom Specijalne operacije biće otvorena na Poklonoj gori 1. maja i trajaće mesec dana.
Velika Britanija planira da do kraja ove decenije opremi oružane snage te zemlje hipersoničnom krstarećom raketom domaće proizvodnje, saznaje Dejli telegraf.
Lista Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije "Za domaćinsku Jagodinu" koja će se na lokalnim izborima u Jagodini 2. juna naći pod rednim brojem 1, započela je danas svoju predizbornu kampanju obilaskom sela Belica, Šantarovac i Bunar.
"Očekujem da će biti teška kampanja. Očekujem da odnesemo pobedu, ali za to je potrebno mnogo da radimo, zato što maj neće biti nimalo lak. Mi nemamo mnogo vremena za kampanju, zato što se bavimo ozbiljnim pitanjima od nacionalnog interesa", rekla je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za "Blic" TV.
Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke na listi "Aleksandar Vučić – Niš sutra" predala je noćas izbornu listu za predstojeće lokalne izbore u Nišu.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Do sredine sledeće nedelje stabilno, suvo i toplo. Zatim nestabilno uz grmljavinske pljuskove i lokalne nepogode. Prvo malo svežije, a oko 5. maja hladnije od proseka. Trenutno do oko 14.05. stoji signal za nestabilno i relativno sveže vreme.
Bivši šef BIA Aleksandar Vulin kaže da kampanja mržnje Dinka Gruhonjića koju vodi protiv Srbije, od Dubrovnika, Cetinja, pa preko Sarajeva, nije mera naše tolerancije, već mera našeg odsustva samopoštovanja.
O stravičnim napadima na predsednika Vučića od strane prozapadne opozicije, govotili su gosti Info dana Zoran Đorđević direktor "Pošte Srbije i Slobodan Samardžija novinar.
Gosti Blažo Marković iz Novi Ljudi Nova Snaga Srbije i analitičar Miljan Jovićević govorili su u Info danu o rezoluciji o Srebrenici, ali i o opoziciji.
U novom Info danu o sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici i raznim srbomrzcima koji nisu vredni pomena, govorili su Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i pukovnik u penziji i sociolog prof. dr Ilija Kajtez.
Tomislav Bokan, predsednik pokreta Dinara-Drina-Dunav i Tomo Lovrenković, novinar i politički aktivista gostovali su u emisiji "Info jutro" na Informer TV i diskutovali o srpskoj opoziciji.
Skoro punih godinu dana prošlo je od stravičnog masakra koji je počinio dečak-ubica Kosta K. (14) kada je naoružan ušao u Osnovnu školu "Vladislav Ribnikar" koju je pohađao i ubio devetoro učenika i školskog čuvara.
Od kontroverznog crnogorskog biznismena Branislava Brana Mićunovića (71), koji je preminuo u petak 19. aprila, oprostio se i bivši komadant Armije Bosne i Hercegovine, Naser Orić, koji je bio optužen za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Srebrenice i Bratunca.
Srđan Đoković, otac najboljeg tenisera sveta Novaka Đokovića, danas je primljen u Urgentni centar! Informaciju je preneo Kurir, a prema saznanjima Informera, otac prvog reketa sveta povredio je rame i zato je hospitalizovan!
Košarkaši Denver Nagetsa jutros su poraženi od Los Anđeles Lejkersa u gostima sa 119:108, a pre utakmice viđena je nesvakidašnja situacija, koja je može se reći itekako uticala da aktuelni prvak izgubi meč u "Kripto Areni".
Crvena zvezda planira da vrati golmana Milana Borjana (36) i kupi mladog Veljka Ilića (20) iz TSC-a, ukoliko proda Omrija Glazera (28), saznaje Informer.
Miljko Živojinović kaže da je dozvolu za premeštanje očevog tela dobio još pre četiri godine, ali da je zbog pandemije koronavirusa sve bilo stopirano.
Poslednje fotografije Rajana Goslinga (43) zaintrigirale su internet. Nagrađivani glumac, poznat po ulozi Kena u prošlogodišnjem bioskopskom hitu "Barbie", zaprepastio je svoje obožavatelje i ljubitelje filma novim, poprilično oteklim izgledom.
Porodica Marka Utržana (20) iz Kikinde, svirepo mučenog i ubijenog vojnika JNA 1991. godine u hrvatskom logoru Rakitje u Zagrebu, nije dobila pravdu koju je čekala 33 godine.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.