Evropske banke moraju da se pripreme za rastuću prezaduženost, veće geopolitičke rizike i preokret u energetski intenzivnim industrijama, upozorila je novi glavni bankarski supervizor evrozone.
Klaudija Buh, koja je u januaru postala predsedavajuća nadzornog ogranka Evropske centralne banke, rekla je u intervjuu za "Fajnenšel tajms" da banke "još nisu izašle na zelenu granu" uprkos tome što su imale dobru poziciju nakon pandemije kovida-19 i početka sukoba u Ukrajini.
Povećanje referentne kamatne stope ECB-a na rekordnih 4 procenta kako bi se uhvatilo u koštac sa rastućom inflacijom prošle godine "još uvek mora da filtrira svoj put kroz finansijski sistem", rekla je Buh. Ona je dodala da će broj stečaja i neplaćanja kredita verovatno nastaviti da rastu još neko vreme.
- Malo je verovatno da ćemo imati period strukturnih promena u kojem nema povećanja nepodmirenih obaveza - naglasila je Buh.
Ona je istakla da će evropski industrijski regioni izgledati veoma različito u budućnosti, u zavisnosti od dostupnosti obnovljive energije u različitim zemljama, kako je napomenula.
- Imaćemo više izmeštanja delatnosti, više sektorskih preseljenja. Kompanije moraju da se prilagode, a to je nešto što banke moraju uzeti u obzir - istakla je zvaničnica ECB-a.
Evropska prezaduženost naglo je pala 2020-22. kada su vlade pružile ogromnu pomoć kompanijama da bi ublažile uticaj pandemije i energetske krize izazvane sukobom u Ukrajini. Ali ona je od tada porasla više od nivoa pre pandemije, pošto su porasli troškovi zaduživanja, a visoke cene energije uticale na sve više kompanija.
Iako su banke uspele da vrate akcionarima više od 120 milijardi evra u 2024. godini, što je više od 50 odsto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući skupljem zaduživanju, Buh naglašava da su metode koje banke koriste za procenu rizika previše nazadne, odnosno okrenute prošlosti.
- Većina modela koje banke koriste nam zapravo ne nudi odgovor kako će se rizici razvijati u budućnosti, jer su zasnovani na prošlosti - napominje Buh i dodaje da to mora da se promeni.
Njen tim nastavlja da vrši pritisak na evropske banke koje posluju u Rusiji da se povuku iz ove zemlje. Buh je rekla da su banke evrozone prepolovile svoje ruske aktivnosti u poslednje dve godine i da su one koje su još prisutne, među kojima su italijanski Unikredit i austrijski Rajfajzen, dobile "jasne naznake o tome da očekujemo smanjenje aktivnosti i izlazne strategije".
Kako navodi FT, teške poruke bivše potpredsednice Bundesbanke već počinju da dopiru do banaka, a njena doktrina opisuje se kao "nova filozofija regulacije, zasnovana na većem naglasku na nepoznatim nepoznanicama".
Rukovodiocima evropskih banaka smeta i preterana regulativa koja utiče na zadržavanje kreditora u Evropi i zbog čega se akcijama evropskih banaka trguje sa značajnim popustom u odnosu na njihove konkurente iz SAD.
- To je ono što ponekad čujemo i od industrije – da smo prestrogi - prokomentarisala je Buh, dodajući da je ECB istražila kako bi američka pravila uticala na najveće evropske banke i pronašla da bi njihovi zahtevi u pogledu kapitala bili veći.
- Ako ništa drugo, ne nalazimo dokaze da su naša pravila stroža za ove najveće banke. Za manje i srednje banke u Evropi, američka regulativa bi rezultirala nešto nižim zahtevima. Ali prilično mi je drago zbog našeg strožeg pristupa, s obzirom na ono što se nedavno dogodilo u nekoliko srednjih američkih banaka - rekla je Buh.
Banke se takođe privatno žale na nedavnu pretnju ECB-a da će nametnuti dnevne kazne onima koji ne ispunjavaju njena očekivanja za suočavanje sa rizicima klimatskih promena, rekavši da im kompanije ne pružaju informacije koje su im potrebne.
Buh je rekla da je "ostvarivo" da banke ispune te zahteve i navela primer sertifikata energetske efikasnosti za hipoteke.
- To je nešto što se u većini zemalja lako može dobiti po određenoj ceni. Ali, čak i tu vidimo nedostatke, tako da banke ne dobijaju informacije koje bi trebalo da dobiju da bi procenile ove rizike - napomenula je Buh.
Najveća vojna baza NATO-a u Evropi, koja se gradi na rumunskoj teritoriji, neće predstavljati veliku pretnju za Rusiju, ali Zapad može pokušati da izvede provokaciju u Pridnjestrovlju kako bi Moskvu uvukao u sukob sa Moldavijom, rekao je načelnik Centra za proučavanje vojno-političkih sukoba Andrej Klincevič.
Ako se Ukrajini ne pruži dovoljno pomoći da se zaustavi Rusija, „mi ćemo biti sledeći“, izjavio je Šarl Mišel, šef Evropskog saveta u intervjuu za La Libre.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan smatra da će početi rat ako Jerevan ne ispoštuje zahteve Bakua za prebacivanje jednog broja pograničnih sela Azerbejdžanu.
Problem evropskih zemalja sa brojem vojnika svodi se ne toliko na regrutaciju regruta koliko na ubeđivanje postojećih snaga da ne napuštaju vojsku, piše Politiko. Ove nedelje, francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekornu predstavio je plan za zadržavanje vojnika kako bi podstakao vojno osoblje da ostanu u službi.
Novinarka TV Informer Lidija Makragić intervjuisala je slavnog ruskog voditelja Vladimira Solovjova, a tokom posete njegovom studiju, naša ekipa je zabeležila i nekoliko scena sa mesta gde se snima jedna od najgledanijih ruskih TV emisija "Veče sa Vladimirom Solovjovim".
Američki ambasador u Mađarskoj izjavio je da će Vašington reagovati zbog "upornih antiameričkih poruka" koje dolaze od zvanične Budimpešte i na mađarsko "produbljivanje odnosa sa Rusijom", prenosi "Gardijan".
Tragedija Srbije tokom NATO bombardovanja nikada se ne bi desila da je predsednik države bio Vladimir Putin, a ne Boris Jeljcin. Proslo je 25 godine od tada, a za sve to vreme Rusija se vraćala sebi, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za TV Informer, slavni ruski voditelj Vladimir Solovjov.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev nazvao je Ujedinjeno Kraljevstvo „propalom imperijom“, komentarišući stanje u zemlji i sporove oko migracija.
Desetine ruskih obaveštajaca, koji su posle masovnog proterivanja diplomata iz evropskih zemalja 2022. godine ostali bez uporišta na Zapadu, navodno su prebačene u Japan i tamo nastavile rad pod diplomatskim i poslovnim pokrićem, piše Džapan tajms.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će ključna kamatna stopa u zemlji postepeno padati, ocenjujući da trenutno stanje privrede otvara prostor za dalje popuštanje monetarne politike. Sledeća odluka Centralne banke Rusije biće doneta 24. jula, a stopa sada iznosi 14,25 odsto.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najveća vojna baza NATO-a u Evropi, koja se gradi na rumunskoj teritoriji, neće predstavljati veliku pretnju za Rusiju, ali Zapad može pokušati da izvede provokaciju u Pridnjestrovlju kako bi Moskvu uvukao u sukob sa Moldavijom, rekao je načelnik Centra za proučavanje vojno-političkih sukoba Andrej Klincevič.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Kina nije odustala od gasovoda „Snaga Sibira 2“, ali je Moskvi postavila uslov koji bi projekat mogao da učini potpuno neisplativim: ruski gas želi po subvencionisanoj ceni koju plaćaju potrošači unutar same Rusije.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šta radi propali košarkaš i blokader sa dna kace Vladimir Štimac, poručivši zgubidanima da uzalud tabanaju po Srbiji po ovoj vrelini za one koji troše novac za preskupim holidejima.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
Nikola Džufka nije, niti je ikada bio, klirik Srpske pravoslavne crkve (SPC), Pravoslavne autokefalne crkve Albanije, niti bilo koje kanonske Pravoslavne crkve bilo gde u svetu, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Danas je tokom divljačke blokade jedne od ključnih raskrsnica u Zemunu viđen nezapamćen skandal kada je besna rulja krenula fizički i verbalno da se iživljava nad nesrećnim biciklistom koji je samo hteo da prođe ulicom.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
Srbiju je danas pogodilo snažno nevreme praćeno obilnim pljuskovima, grmljavinom i krupnim gradom koji je na pojedinim mestima dostizao više od 5 centimetara u prečniku, a prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, trajaće sve do sutra, 21. jula.
Na društvenim mrežama osvanuo je video snimak na kojem je zabeležena emotivna prosidba nakon Svete liturgije, kada je jedan mladić pred prepunim hramom kleknuo i zaprosio svoju izabranicu.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Pregled snimaka sa sigurnosnih kamera, koji prikazuju trenutak ubistva Ranka Radoševića (44), zvanog Ranko Eskobar, prikazan je u Višem sudu u Beogradu. Optužnicom Višeg javnog tužilaštva, Stefan Zlatanović i Luka Vučetić terete se kao direktni izvršioci likvidacije na benzinskoj pumpi u Rušnju 9. marta 2023. godine, dok se Marko Pjanović i Azra Šabanović terete za pomaganje.
Slovenačka policija intenzivno traga za državljaninom Bosne i Hercegovine Amirem Uzunovićem (39), koji je tokom noći u mestu Vuhred ubio svoju suprugu Zijadu Uzunović. Iz Policijske uprave Celje upozoravaju javnost da je reč o izuzetno opasnoj i nepredvidivoj osobi, a u opsežnoj poteri trenutno učestvuje oko 30 policajaca.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Sinoć je završeno Svetsko prvenstvo u fudbalu, a najveću pažnju privukao je nastup Šakire, koja je oduševila publiku svojim izvođenjem tokom poluvremena.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.