"Privremeno pristanište" koje se gradi na mediteranskoj obali Gaze nije tu da ublaži glad, već da natera Palestince na brodove i trajno izgnanstvo. Izrael, koji nema nameru da okonča svoju ubilačku opsadu Gaze, uključujući politiku prisilnog gladovanja, izgleda da je našao rešenje za svoj problem gde i kako da protera 2,3 miliona Palestinaca.
Šok tvrdnje o "paklenoj zaveri" Vašingtona i Tel Aviva izneo je čćuveni američlki novinar Kris Hedžis, dobitnik Pulicerove nagrade koji je petnaest godina bio dopisnik Njujork Tajmsa za Bliski istok. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Ukoliko ih arapski svet ne prihvati, kao što je državni sekretar Antoni Blinken sugerisao tokom svoje prve runde poseta posle 7. oktobra, Palestinci će biti bačeni u brodove. To je uspelo u Bejrutu 1982. godine, kada je oko osam i po hiljada pripadnika Palestinske oslobodilačke organizacije poslato morskim putem u Tunis, a još dve i po hiljade završilo je u drugim arapskim državama. Izrael očekuje da će ista prisilna deportacija morem funkcionisati u Gazi.
Izrael, iz tog razloga, podržava "privremeno pristanište" koje Bajdenova administracija gradi, za tobožnju isporuku hrane i pomoći Gazi - hrane i pomoći čiju će „distribuciju" nadgledati izraelska vojska.
- Potrebni su vam vozači koji ne postoje, kamioni koji ne postoje koji se ubacuju u distributivni sistem koji ne postoji - rekao je Džeremi Konindik, bivši viši službenik za pomoć u Bajdenskoj administraciji, a sada predsednik grupe za zastupanje pomoći Refugees Internešenel za Gardijan.
Ovaj "pomorski koridor" je izraelski trojanski konj, lukavstvo za proterivanje Palestinaca. Male pošiljke pomorske pomoći, kao što su paketi sa hranom dostavljeni iz vazduha, neće ublažiti nadolazeću glad.
Kancelarija za medije lokalne vlade u Gazi poručuje da je dostavljanje pomoći na ovaj način blistava propaganda, a ne humanitarna usluga.
- Ranije smo upozoravali da to predstavlja pretnju po živote građana u Pojasu Gaze, a to se dogodilo kada su paketi pali na glave građana i kada je stradalo nekoliko ljudi - ističu oni.
Da su SAD ili Izrael ozbiljno razmišljali o ublažavanju humanitarne krize, hiljadama kamiona sa hranom i pomoći koji se trenutno nalaze na južnoj granici Gaze bilo bi dozvoljeno da uđu na bilo koji od njenih višestrukih prelaza. Ali, nisu.
"Privremenoi pristanište", poput ispuštanja pomoći iz vazduha, je jezivo pozorište, način da se prikrije saučesništvo Vašingtona u genocidu.
Izraelski mediji preneli su da je do izgradnje luke došlo usled pritiska Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su zapretili Izraelu da preseče trgovačku rutu kopnenog koridora kojim upravlja u dogovoru sa Saudijskom Arabijom i Jordanom, kako bi zaobišao jemensku mornaricu.
Džeruzalem post je objavio da je premijer Benjamin Netanjahu predložio Bajdenskoj administraciji izgradnju „privremenog pristaništa".
Izraelski ministar odbrane Joav Galant, koji je Palestince nazvao "ljudskim životinjama" i zagovarao potpunu opsadu Gaze, uključujući prekid snabdevanja strujom, hranom, vodom i gorivom, pohvalio je plan, rekavši da je "osmišljen da pruži pomoć direktno stanovnicima i tako ubrza kolaps vladavine Hamasa u Gazi."
- Zašto bi Izrael, inžinjer gladi u Gazi, podržao ideju o uspostavljanju pomorskog koridora koji bi pomogao u rešavanju krize koju je sam započeo i koja se sada pogoršava - piše Tamara Nasar u članku pod naslovom „Koja je prava svrha Bajdenove luke u Gazi?"
Kada Izrael ponudi poklon Palestincima, budite sigurni da je to otrovna jabuka. Izrael koji gura Bajdenovu administraciju da izgradi pristanište je još jedan primer uvrnutog odnosa između Vašingtona i Jerusalima, gde je izraelski lobi kupovao izabrane zvaničnike u dve vladajuće stranke.
U izveštaju od 15. marta, Oksfam je optužio Izrael da aktivno ometa operacije pomoći u Gazi uprkos naredbama Međunarodnog suda pravde. On napominje da se 1,7 miliona Palestinaca, oko 75 odsto stanovništva Gaze, suočava sa glađu, a dve trećine bolnica i više od 80 odsto svih zdravstvenih klinika u Gazi više ne rade. Većina ljudi, kaže se u izveštaju, „nema pristup čistoj vodi za piće" i „sanitarne usluge ne funkcionišu".
Izveštaj glasi:
Uslovi koje smo videli u Gazi su iznad katastrofalnih, i ne samo da smo videli neuspeh izraelskih vlasti da ispune svoju odgovornost da olakšaju i podrže međunarodne napore pomoći, već smo zapravo videli kako se preduzimaju aktivni koraci da se takva pomoć opstruira i podriva Napori. Izraelsku kontrolu nad Gazom i dalje karakterišu namerne restriktivne akcije koje su dovele do ozbiljne i sistemske disfunkcionalnosti u isporuci pomoći. Humanitarne organizacije koje rade u Gazi izvještavaju o pogoršanju situacije otkako je Međunarodni sud pravde uveo privremene mjere u svjetlu vjerovatnog rizika od genocida, uz povećane izraelske barijere, ograničenja i napade na humanitarne radnike. Izrael je održao „odgovarajuću iluziju odgovora" u Gazi kako bi podržao svoju tvrdnju da dozvoljava pomoć i vodi rat u skladu sa međunarodnim pravom.
Oksfam kaže da Izrael koristi „nefunkcionalan i nedovoljno moćan inspekcijski sistem koji drži pomoć u zastoju, podložan teškim, ponavljajućim i nepredvidivim birokratskim procedurama koje doprinose da kamioni stoje u ogromnim redovima u proseku 20 dana". Izrael, objašnjava Oksfam, odbacuje „predmete pomoći kao 'dvostruku (vojnu) upotrebu', potpuno zabranjujući vitalno gorivo i generatore, zajedno sa drugim predmetima koji su neophodni za smislen humanitarni odgovor, kao što su zaštitna oprema i oprema za komunikaciju. Odbijena pomoć „mora da prođe kroz složen sistem 'prethodnog odobrenja' ili će završiti u limbu u skladištu Al Ariš u Egiptu. Izrael je takođe „ugušio misije pomoći, uglavnom zatvarajući severnu Gazu i ograničavajući pristup međunarodnih humanitarnih radnika ne samo Gazi, već i Izraelu i Zapadnoj obali, uključujući istočni Jerusalim".
Izrael je pustio 15.413 kamiona u Gazu tokom proteklih 157 dana rata. Oksfam procenjuje da je stanovništvu Gaze potrebno pet puta više. Izrael je u februaru dozvolio 2.874 kamiona, što je smanjenje od 44 odsto u odnosu na prethodni mesec. Pre 7. oktobra, dnevno je u Gazu ulazilo 500 kamiona pomoći.
Izraelski vojnici su takođe ubili desetine Palestinaca koji su pokušavali da dobiju pomoć iz kamiona u više od dvadeset incidenata. Ovi napadi uključuju ubistvo najmanje 21 Palestinca i ranjavanje 150 14. marta, kada su izraelske snage pucale na hiljade ljudi u gradu Gazi. Istu oblast su nekoliko sati ranije gađali izraelski vojnici.
„Izraelski napad zatekao je humanitarne radnike u Gazi i partnere međunarodnih agencija unutar 'praktično nenastanjivog' okruženja masovnog raseljavanja i lišavanja, gde se 75 procenata čvrstog otpada sada baca na nasumična mesta, a 97 procenata podzemnih voda postalo je nepodesno za ljude. koristi, a izraelska država koristi glad kao ratno oružje", kaže Oksfam.
Nema mesta u Gazi, napominje Oksfam, koje je bezbedno „usred prisilnog i često višestrukog raseljavanja skoro celokupnog stanovništva, što principijelnu distribuciju pomoći čini neodrživom, uključujući i sposobnost agencija da pomognu u popravljanju vitalnih javnih usluga u velikim razmerama".
Oksfam osuđuje Izrael zbog njegovih „nesrazmernih" i „neselektivnih" napada na „civilnu i humanitarnu imovinu", kao i „solarne, vodovodne, električne i sanitarne objekte, prostorije UN, bolnice, puteve i konvoje i skladišta pomoći, čak i kada ta sredstva su navodno 'dekonflikt' nakon što su njihove koordinate podeljene radi zaštite."
Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je u ponedeljak da je najmanje 31.726 ljudi ubijeno od početka izraelske ofanzive pre pet meseci. Broj poginulih uključuje najmanje 81 smrt u prethodna 24 sata, navodi ministarstvo u saopštenju, dodajući da su u Gazi od 7. oktobra ranjene 73.792 osobe. Hiljade drugih je nestalo, mnogi zatrpani pod ruševinama.
Nijedna od ovih izraelskih taktika neće biti promenjena izgradnjom „privremenog pristaništa". U stvari, s obzirom na predstojeći kopneni napad na Rafu, gde je 1,2 miliona raseljenih Palestinaca nagurano u šatorske gradove ili kampovano na otvorenom, izraelska taktika će se samo pogoršati.
Izrael, zamišljeno, stvara humanitarnu krizu takvih katastrofalnih razmera, sa hiljadama Palestinaca ubijenih od bombi, granata, projektila, metaka, gladi i zaraznih bolesti, da će jedina opcija biti smrt ili deportacija. Pristanište je mesto gde će se odigrati poslednji čin ove jezive genocidne kampanje dok izraelski vojnici teraju Palestince na brodove.
Koliko je prikladno da će Bajdenova administracija, bez koje ovaj genocid ne bi mogao biti izvršen, ovo olakšati.
Sjedinjene Američke Države blokirale su saopštenje Saveta bezbednosti UN koje je predložio Alžir, a podržale arapske zemlje, a u kojem bi izraelske snage okrivljene za otvaranje vatre na Palestince koji su čekali na isporuku hrane i druge humanitarne pomoći u blizini grada Gaze i za ubistvo više od 100 ljudi.
Pomor Palestinaca u Pojasu Gaze jasna je briga za svaku muslimansku zemlju, ali nažalost, drugi muslimanski narodi nisu pokazali očekivani odgovor. Uprkos osudama, gotovo sve muslimanske većinske države imaju pasivan odnos prema Gazi.
Direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je danas da deca umiru od gladi u severnoj Gazi, kao i da je do tih "mračnih nalaza" došlo nakon posete predstavnika agencije UN bolnicama Al-Avda i Kamal Advan tokom vikenda.
Najmanje 30.320 Palestinaca je ubijeno, a 71.533 ranjeno u izraelskim udarima na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je danas ministarstvo zdravlja Gaze koje je pod upravom Hamasa.
Ukrajina smatra da predlog koji je prvi izneo lider Republikanske stranke Donald Tramp da joj se daju zajmovi umesto bespovratne pomoći nije iznenađujući, ali ipak uvredljiv, izveštava Politiko, pozivajući se na anonimne izvore bliske kabinetu predsednika Vladimira Zelenskog.
Gradimir Banković iz Centra za društvenu stabilnost govorio je u emisiji "Info jutro" na Informer TV o predstojećim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno o mogućem novom kandidatu demokrata za tu izbornu trku.
Glavna stvar u politici sada za globalni Zapad je da ubedi sve da će se sukob u Ukrajini nastaviti i da raste pretnja većih vojnih akcija uz učešće NATO. Za zastrašivanje Rusa izabrana je Francuska sa predsednikom Emanuelom Makronom, koji se u Rusiji ni u kom smislu ne doživljava kao pretnja, kao ni francuska vojska.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države blokirale su saopštenje Saveta bezbednosti UN koje je predložio Alžir, a podržale arapske zemlje, a u kojem bi izraelske snage okrivljene za otvaranje vatre na Palestince koji su čekali na isporuku hrane i druge humanitarne pomoći u blizini grada Gaze i za ubistvo više od 100 ljudi.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko proglasio je 3. jul Danom žalosti u Kijevu nakon, kako je rekao, najmasovnijeg ruskog napada na ukrajinsku prestonicu od početka rata, u kojem je ubijeno 18, a ranjeno najmanje 90 ljudi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje večeras svečanom prijemu koji je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu organizovala povodom obeležavanja 250 godina američke nezavisnosti.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta iz regiona izjavio je danas da se zločin počinjen pre 85 godina nad 243 srpska civila u Donjoj Suvaji kod Donjeg Lapca u Lici ne sme da zaboravi i oprosti i ocenio taj tragični događaj kao jedan od mnogih dokaza genocidne politike Nezavisne Države Hrvatske (NDH) čija je namera bila potpuno uništenje srpskog naroda.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izjavio je za Informer TV, danas, da bi trebalo da se napravi razlika između naroda u Crnoj Gori i rukovodstva te države i da to ne bi trebalo da se poistovećuje, ističući da je crnogorski premijer Milojko Spajić pokazao svoje lice i politiku.
Poznati novinar Vladimir Vuković objavio je novu kolumnu za dnevni list "Politika" s naslovom "Medijski dosije Petra Komnenića nije nastao na granici".
U poznatom grčkom letovalištu pre dva dana odigrala se prava drama, kada su 55-godišnjeg muškarca iz Srbije vratili u život, nakon što je doživeo srčani zastoj!
Patrijarh je odlikovao Danicu Marinković, istražnog sudiju Okružnog suda u Prištini, a nas podsetio na njenu veliku borbu da zločini nad Srbima na KiM ne ostanu bez kazne.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Beograd su danas popodne potresle dve teške saobraćajne nesreće u kojima su povređena deca, a koje su se odigrale u razmaku od manje od sat vremena na potpuno različitim krajevima grada.
Policija u Nišu, u saradnji sa leskovačkom policijom, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Leskovcu, uhapsila je S. M. (68) iz Leskovca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Dejan Stojić, vlasnik autolimarske radnje u Staroj Pazovi i jedan od osumnjičenih za ubistvo Aleksandra Nešovića, zvanično je priznao krivicu, postavši tako drugi okrivljeni koji je odlučio da sarađuje sa nadležnim organima.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Da li ste znali da postoji razlika između Gugl i Hrom aplikacija? Objava na platformi X pokrenula je raspravu o pitanju o kojem mnogi ljudi izgleda nikada nisu ozbiljno razmišljali.
Dolaskom toplijih dana češće se mogu pojaviti zmije u dvorištima i baštama, pa mnogi traže način da ih oteraju. Jedno od najčešće pominjanih rešenja je obična soda bikarbona, koju većina već ima u kući.
Jedan snimak sa plaže osvojio je društvene mreže jer prikazuje praktičan način da tokom kupanja sačuvate telefon, novac i druge vrednosti bez brige da će ostati bez nadzora.
O mačkama kruži neverovatno mnogo mitova, od onih drevnih i sujevernih do modernih zabluda koje često viđamo na društvenim mrežama. Iako su fascinantna i često zagonetna bića, nauka je odavno razbila većinu ovih priča.
Ruski avanturisti i influenseri Angela Nikolau (33) i Ivan "Vanja" Birkus (pravim imenom Ivan Kuznjecov, 32) ilegalno su se popeli na sam vrh čuvenog Empajer stejt bildinga u Njujorku, na visinu od čak 443 metra, gde je usledila filmska prosidba.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.