"Privremeno pristanište" koje se gradi na mediteranskoj obali Gaze nije tu da ublaži glad, već da natera Palestince na brodove i trajno izgnanstvo. Izrael, koji nema nameru da okonča svoju ubilačku opsadu Gaze, uključujući politiku prisilnog gladovanja, izgleda da je našao rešenje za svoj problem gde i kako da protera 2,3 miliona Palestinaca.
Šok tvrdnje o "paklenoj zaveri" Vašingtona i Tel Aviva izneo je čćuveni američlki novinar Kris Hedžis, dobitnik Pulicerove nagrade koji je petnaest godina bio dopisnik Njujork Tajmsa za Bliski istok. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Ukoliko ih arapski svet ne prihvati, kao što je državni sekretar Antoni Blinken sugerisao tokom svoje prve runde poseta posle 7. oktobra, Palestinci će biti bačeni u brodove. To je uspelo u Bejrutu 1982. godine, kada je oko osam i po hiljada pripadnika Palestinske oslobodilačke organizacije poslato morskim putem u Tunis, a još dve i po hiljade završilo je u drugim arapskim državama. Izrael očekuje da će ista prisilna deportacija morem funkcionisati u Gazi.
Izrael, iz tog razloga, podržava "privremeno pristanište" koje Bajdenova administracija gradi, za tobožnju isporuku hrane i pomoći Gazi - hrane i pomoći čiju će „distribuciju" nadgledati izraelska vojska.
- Potrebni su vam vozači koji ne postoje, kamioni koji ne postoje koji se ubacuju u distributivni sistem koji ne postoji - rekao je Džeremi Konindik, bivši viši službenik za pomoć u Bajdenskoj administraciji, a sada predsednik grupe za zastupanje pomoći Refugees Internešenel za Gardijan.
Ovaj "pomorski koridor" je izraelski trojanski konj, lukavstvo za proterivanje Palestinaca. Male pošiljke pomorske pomoći, kao što su paketi sa hranom dostavljeni iz vazduha, neće ublažiti nadolazeću glad.
Kancelarija za medije lokalne vlade u Gazi poručuje da je dostavljanje pomoći na ovaj način blistava propaganda, a ne humanitarna usluga.
- Ranije smo upozoravali da to predstavlja pretnju po živote građana u Pojasu Gaze, a to se dogodilo kada su paketi pali na glave građana i kada je stradalo nekoliko ljudi - ističu oni.
Da su SAD ili Izrael ozbiljno razmišljali o ublažavanju humanitarne krize, hiljadama kamiona sa hranom i pomoći koji se trenutno nalaze na južnoj granici Gaze bilo bi dozvoljeno da uđu na bilo koji od njenih višestrukih prelaza. Ali, nisu.
"Privremenoi pristanište", poput ispuštanja pomoći iz vazduha, je jezivo pozorište, način da se prikrije saučesništvo Vašingtona u genocidu.
Izraelski mediji preneli su da je do izgradnje luke došlo usled pritiska Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su zapretili Izraelu da preseče trgovačku rutu kopnenog koridora kojim upravlja u dogovoru sa Saudijskom Arabijom i Jordanom, kako bi zaobišao jemensku mornaricu.
Džeruzalem post je objavio da je premijer Benjamin Netanjahu predložio Bajdenskoj administraciji izgradnju „privremenog pristaništa".
Izraelski ministar odbrane Joav Galant, koji je Palestince nazvao "ljudskim životinjama" i zagovarao potpunu opsadu Gaze, uključujući prekid snabdevanja strujom, hranom, vodom i gorivom, pohvalio je plan, rekavši da je "osmišljen da pruži pomoć direktno stanovnicima i tako ubrza kolaps vladavine Hamasa u Gazi."
- Zašto bi Izrael, inžinjer gladi u Gazi, podržao ideju o uspostavljanju pomorskog koridora koji bi pomogao u rešavanju krize koju je sam započeo i koja se sada pogoršava - piše Tamara Nasar u članku pod naslovom „Koja je prava svrha Bajdenove luke u Gazi?"
Kada Izrael ponudi poklon Palestincima, budite sigurni da je to otrovna jabuka. Izrael koji gura Bajdenovu administraciju da izgradi pristanište je još jedan primer uvrnutog odnosa između Vašingtona i Jerusalima, gde je izraelski lobi kupovao izabrane zvaničnike u dve vladajuće stranke.
U izveštaju od 15. marta, Oksfam je optužio Izrael da aktivno ometa operacije pomoći u Gazi uprkos naredbama Međunarodnog suda pravde. On napominje da se 1,7 miliona Palestinaca, oko 75 odsto stanovništva Gaze, suočava sa glađu, a dve trećine bolnica i više od 80 odsto svih zdravstvenih klinika u Gazi više ne rade. Većina ljudi, kaže se u izveštaju, „nema pristup čistoj vodi za piće" i „sanitarne usluge ne funkcionišu".
Izveštaj glasi:
Uslovi koje smo videli u Gazi su iznad katastrofalnih, i ne samo da smo videli neuspeh izraelskih vlasti da ispune svoju odgovornost da olakšaju i podrže međunarodne napore pomoći, već smo zapravo videli kako se preduzimaju aktivni koraci da se takva pomoć opstruira i podriva Napori. Izraelsku kontrolu nad Gazom i dalje karakterišu namerne restriktivne akcije koje su dovele do ozbiljne i sistemske disfunkcionalnosti u isporuci pomoći. Humanitarne organizacije koje rade u Gazi izvještavaju o pogoršanju situacije otkako je Međunarodni sud pravde uveo privremene mjere u svjetlu vjerovatnog rizika od genocida, uz povećane izraelske barijere, ograničenja i napade na humanitarne radnike. Izrael je održao „odgovarajuću iluziju odgovora" u Gazi kako bi podržao svoju tvrdnju da dozvoljava pomoć i vodi rat u skladu sa međunarodnim pravom.
Oksfam kaže da Izrael koristi „nefunkcionalan i nedovoljno moćan inspekcijski sistem koji drži pomoć u zastoju, podložan teškim, ponavljajućim i nepredvidivim birokratskim procedurama koje doprinose da kamioni stoje u ogromnim redovima u proseku 20 dana". Izrael, objašnjava Oksfam, odbacuje „predmete pomoći kao 'dvostruku (vojnu) upotrebu', potpuno zabranjujući vitalno gorivo i generatore, zajedno sa drugim predmetima koji su neophodni za smislen humanitarni odgovor, kao što su zaštitna oprema i oprema za komunikaciju. Odbijena pomoć „mora da prođe kroz složen sistem 'prethodnog odobrenja' ili će završiti u limbu u skladištu Al Ariš u Egiptu. Izrael je takođe „ugušio misije pomoći, uglavnom zatvarajući severnu Gazu i ograničavajući pristup međunarodnih humanitarnih radnika ne samo Gazi, već i Izraelu i Zapadnoj obali, uključujući istočni Jerusalim".
Izrael je pustio 15.413 kamiona u Gazu tokom proteklih 157 dana rata. Oksfam procenjuje da je stanovništvu Gaze potrebno pet puta više. Izrael je u februaru dozvolio 2.874 kamiona, što je smanjenje od 44 odsto u odnosu na prethodni mesec. Pre 7. oktobra, dnevno je u Gazu ulazilo 500 kamiona pomoći.
Izraelski vojnici su takođe ubili desetine Palestinaca koji su pokušavali da dobiju pomoć iz kamiona u više od dvadeset incidenata. Ovi napadi uključuju ubistvo najmanje 21 Palestinca i ranjavanje 150 14. marta, kada su izraelske snage pucale na hiljade ljudi u gradu Gazi. Istu oblast su nekoliko sati ranije gađali izraelski vojnici.
„Izraelski napad zatekao je humanitarne radnike u Gazi i partnere međunarodnih agencija unutar 'praktično nenastanjivog' okruženja masovnog raseljavanja i lišavanja, gde se 75 procenata čvrstog otpada sada baca na nasumična mesta, a 97 procenata podzemnih voda postalo je nepodesno za ljude. koristi, a izraelska država koristi glad kao ratno oružje", kaže Oksfam.
Nema mesta u Gazi, napominje Oksfam, koje je bezbedno „usred prisilnog i često višestrukog raseljavanja skoro celokupnog stanovništva, što principijelnu distribuciju pomoći čini neodrživom, uključujući i sposobnost agencija da pomognu u popravljanju vitalnih javnih usluga u velikim razmerama".
Oksfam osuđuje Izrael zbog njegovih „nesrazmernih" i „neselektivnih" napada na „civilnu i humanitarnu imovinu", kao i „solarne, vodovodne, električne i sanitarne objekte, prostorije UN, bolnice, puteve i konvoje i skladišta pomoći, čak i kada ta sredstva su navodno 'dekonflikt' nakon što su njihove koordinate podeljene radi zaštite."
Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je u ponedeljak da je najmanje 31.726 ljudi ubijeno od početka izraelske ofanzive pre pet meseci. Broj poginulih uključuje najmanje 81 smrt u prethodna 24 sata, navodi ministarstvo u saopštenju, dodajući da su u Gazi od 7. oktobra ranjene 73.792 osobe. Hiljade drugih je nestalo, mnogi zatrpani pod ruševinama.
Nijedna od ovih izraelskih taktika neće biti promenjena izgradnjom „privremenog pristaništa". U stvari, s obzirom na predstojeći kopneni napad na Rafu, gde je 1,2 miliona raseljenih Palestinaca nagurano u šatorske gradove ili kampovano na otvorenom, izraelska taktika će se samo pogoršati.
Izrael, zamišljeno, stvara humanitarnu krizu takvih katastrofalnih razmera, sa hiljadama Palestinaca ubijenih od bombi, granata, projektila, metaka, gladi i zaraznih bolesti, da će jedina opcija biti smrt ili deportacija. Pristanište je mesto gde će se odigrati poslednji čin ove jezive genocidne kampanje dok izraelski vojnici teraju Palestince na brodove.
Koliko je prikladno da će Bajdenova administracija, bez koje ovaj genocid ne bi mogao biti izvršen, ovo olakšati.
Sjedinjene Američke Države blokirale su saopštenje Saveta bezbednosti UN koje je predložio Alžir, a podržale arapske zemlje, a u kojem bi izraelske snage okrivljene za otvaranje vatre na Palestince koji su čekali na isporuku hrane i druge humanitarne pomoći u blizini grada Gaze i za ubistvo više od 100 ljudi.
Pomor Palestinaca u Pojasu Gaze jasna je briga za svaku muslimansku zemlju, ali nažalost, drugi muslimanski narodi nisu pokazali očekivani odgovor. Uprkos osudama, gotovo sve muslimanske većinske države imaju pasivan odnos prema Gazi.
Direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je danas da deca umiru od gladi u severnoj Gazi, kao i da je do tih "mračnih nalaza" došlo nakon posete predstavnika agencije UN bolnicama Al-Avda i Kamal Advan tokom vikenda.
Najmanje 30.320 Palestinaca je ubijeno, a 71.533 ranjeno u izraelskim udarima na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je danas ministarstvo zdravlja Gaze koje je pod upravom Hamasa.
Ukrajina smatra da predlog koji je prvi izneo lider Republikanske stranke Donald Tramp da joj se daju zajmovi umesto bespovratne pomoći nije iznenađujući, ali ipak uvredljiv, izveštava Politiko, pozivajući se na anonimne izvore bliske kabinetu predsednika Vladimira Zelenskog.
Gradimir Banković iz Centra za društvenu stabilnost govorio je u emisiji "Info jutro" na Informer TV o predstojećim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno o mogućem novom kandidatu demokrata za tu izbornu trku.
Glavna stvar u politici sada za globalni Zapad je da ubedi sve da će se sukob u Ukrajini nastaviti i da raste pretnja većih vojnih akcija uz učešće NATO. Za zastrašivanje Rusa izabrana je Francuska sa predsednikom Emanuelom Makronom, koji se u Rusiji ni u kom smislu ne doživljava kao pretnja, kao ni francuska vojska.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države blokirale su saopštenje Saveta bezbednosti UN koje je predložio Alžir, a podržale arapske zemlje, a u kojem bi izraelske snage okrivljene za otvaranje vatre na Palestince koji su čekali na isporuku hrane i druge humanitarne pomoći u blizini grada Gaze i za ubistvo više od 100 ljudi.
Kako nezvanično saznajemo, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je više pripadnika Interventne jedinice 92 jer su sprečili procesuiranje Saše Vukovića zvanog Boske za pucnjavu u jednom restoranu na Autokomandi u novembru prošle godine.
Gledalačko-obaveštajna služba Informer (GOSI) došla je do najnovijeg snimka sa sastanka "Strateškog tima blokadera" održanog pre dva dana u Novom Sadu.
Blokaderi sa Fakulteta dramskih umestnosti (FDU) u Beogradu toliko su oboleli od mržnje da su sada otvoreno pozvali na odsecanje glave glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.
Blokaderski glumci, koji svakodnevno gledaju kako da od države isisaju što više novca, a onda na nju udaraju na najsramniji mogući način, sinoć su ponovo na kraju predstave u Jugoslovenskom dramskom pozorištu (JDP) u Beogradu podigli indekse u znak podrške navodnim studentima, a u stvari rušiocima ustavnog poretka Srbije.
Osvrćući se na istorijski kontekst donošenja Kumanovskog sporazuma i Rezolucije 1244, istoričar i redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Čedomir Antić izneo je kritički osvrt na odluke tadašnjeg državnog vrha, ali je istovremeno ukazao na izuzetno sužen prostor za manevar koji je Srbija tada imala.
Na konferenciji za novinare današnje sednice niškog parlamenta gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović istakao je značaj pažljive izrade Prostornog plana grada Niša.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas tokom intervju na Radio Beogradu šta će otkriti 27. juna na zakazanom veličanstvenom skupu u Beogradu na kom se očekuje mnogo toga važnog za budućost naše zemlje.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović istakla je da su danas uspešno zatvorena sva pitanja sa madjarskim MOL-om, te da je postignut kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara izmedju Republike Srbije i MOL-a.
Nevreme praćeno lokalnom pojavom pljuskova sa grmljavinom do kraja dana stiže na zapad i jug Srbije, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na vojnoj vežbi koja će se održati na Vidovdan, 28. juna, biće prikazano mnogo toga novog, uključujući i napadačke rojeve dronova i borbene sisteme koje građani do sada nisu mogli da vide, rekao je danas predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu u selu Lepčince kod Vranja nalazi se ikona Svetog Jovana Ruskog kakva ne postoji ni u jednoj drugoj svetinji.
Više javno tužilaštvo u Beogradu ogolilo je do najsitnijih detalja dramu koja je podigla Srbiju na noge i objavilo kompletan dosije o kretanju bivšeg načelnika beogradske policije Veselina Milića.
Policijskoj upravi Banjaluka je u sredu, 10. juna, u 16.30 sati prijavljeno da se u mestu Prijakovci dogodio incident u kojem su povređena dva maloletna lica.
Pevač Enver Miki Kolašinac (43), iz Novog Pazara, koji je bio učesnik šoua "Zvezde Granda", ubijen je pre četiri godine u Holandiji u mestu Buhten, a njegov ubica još nije pronađen.
Porodica popularnog grčkog pevača Konstantinosa Argirosa postala je bogatija za još jednog člana. Njegova supruga Aleksandra Nika porodila se 8. juna i na svet donela zdravu devojčicu, njihovo drugo dete.
Melanija Tramp prisustvovala je juče svečanoj dodeli nagrada u okviru programa "Presidential Artificial Intelligence Challenge", koja je održana u Beloj kući, gde je oduševila svojim stajlingom.
Povremeni otoci ruku i nogu nisu neuobičajeni, naročito kod starijih osoba. Ipak, prema rečima doktora Roberta Šmerlinga, određeni simptomi mogu ukazivati na potrebu za lekarskim pregledom.
Epl bi sa predstavljanjem iOS 27 mogao da prekine podršku za pojedine starije Ajfon uređaje, među kojima se pominju Ajfon 11 serija i Ajfon SE druge generacije.
Voditeljka Radio-televizija Srbije Ivana Milenković završila je studije na Arhitektonskom fakultetu, a nakon master studija upisala je i doktorske studije na odseku za ekološku i bioklimatsku arhitekturu.
Pevačica Tina Ivanović i njen bivši suprug Zvezdan Anđić ponovo su dospeli u centar pažnje nakon njegove objave koja je pokrenula nagađanja o pomirenju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.