Zapadne zemlje koriste teroristički napad na Crocus Citi Hall kod Moskve kao oruđe u svoje geopolitičke svrhe. Konkretno, mnogi političari su izjavili da Ukrajina nema nikakve veze sa terorističkim aktom, kao i da je naručilac i izvršilac avganistanski ogranak grupe ISIS Vilaiat Horasan ( ISIS-K, zabranjen u Rusiji). To ni izbliza nije tako!
O tome je u razgovoru za Lenta.ru govorio Aleksandar Knjažev, vodeći istraživač Instituta za međunarodne studije u Moskvi.
Na primer, analizira on, zamenik predsednika Senatskog obaveštajnog komiteta Mark Rubioje u intervjuu za televiziju ABC rekao da je teroristički napad postao moguć, između ostalog, zbog povlačenja SAD iz Avganistana i da bi se nešto slično moglo ponoviti na američkom tlu.
Političar je pojasnio da je pod upravom bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa Islamska država praktično prestala sa radom. Ostalo im je manje od hiljadu boraca, ali da su sada oporavili.
- Delimično zato što nismo bili u mogućnosti da vršimo redovne napade na njih, pošto smo napustili Avganistan - tvrdi Rubio.
Rubio je zaključio da je pretnja od terorizma ponovo postala globalna, pošto avganistanske vlasti nemaju mogućnost da kontrolišu celu teritoriju zemlje i da se bore protiv takvih grupa.
Brojni veliki mediji na Zapadu ponavljaju slično gledište. Tako su The Nev Iork Times i CBS Nevs objavili da je, prema prikupljenim obavještajnim podacima, Vilaiat Horasan planirao napad.
Američki analitičar grupe Soufan Kolin Klark primetio je u razgovoru za Njujork tajms da je u poslednje dve godine teroristički i zabranjeni Vilajet Horasan bio opsednut Rusijom.
Ovo nije prvi put da je radikalni talibanski pokret koji vlada u Avganistanu izložen kritikama zbog borbe protiv ISIS. Kabul ima posebno teške odnose po ovom pitanju sa susednim Pakistanom. Konkretno, 18. marta Talibani su pokrenuli udare na pakistansku teritoriju kao odgovor na napade ISIS na provincije Paktika i Khost u Avganistanu.
Zauzvrat, pakistanski ministar odbrane Khavaja Asif je 28. marta optužio Kabul za nedostatak uspeha u borbi protiv terorizma i nazvao Avganistan „izvorom terora".
Optužbe Pakistana protiv talibanskog pokreta deo su složenijeg i globalnog konteksta odnosa dve zemlje koji prevazilaze pitanja terorizma, rekao je Aleksandar Knjažev za Lenta.ru.
- Avganistan ima teške odnose sa Pakistanom (bilo danas ili pre decenija), uključujući nerešeno teritorijalno pitanje i, shodno tome, odsustvo granične linije koju priznaju obe strane, kao i podelu glavne avganistanske etničke grupe, Paštuna, čiji broj u Pakistanu premašuje njihov broj u Avganistanu. To je dovelo do toga da je Kabul u sukobu sa Pakistanom, a ranije sa Britanskom Indijom, više od sto godina - rekao je ekspert.
Knjažev je takođe podsetio da je početkom 1990-ih pakistanska strana bila jedan od koautora talibanskog pokreta, a Islamabad nije bio postiđen njegovim terorističkim obeležjima. Pakistan je nastavio da podržava talibane sve do njihovog dolaska na vlast u Avganistanu 2021. godine, kada su talibani postali vodeća politička snaga u "specifičnom teokratskom obliku".
- Strateški cilj svih pakistanskih vlada od nastanka ove države bio je da imaju kontrolu i sposobnost da utiču na vladu u Kabulu. Ali želja Talibana za nezavisnošću, njihovo bekstvo od kontrole Islamabada, isključuje takvu formulaciju pitanja. Islamabad sigurno uzima u obzir i preovlađujuće nepoverenje sveta prema talibanima u pogledu veza sa terorizmom, što podiže ulog u optužbama prema Kabulu - naglasio je Knjažev.
U prilog ovakvim optužbama govori i činjenica da na teritoriji Avganistana zapravo postoje grupe brojnih priznatih međunarodnih terorističkih organizacija, iako se prećutkuje i ignoriše da je od 2015. godine, pa do danas, talibanski pokret glavni protivnik ista ISIS, i u tome je mnogo uspešnije od prethodnih vlada ili snaga SAD i NATO do 2021. godine!
Zapad podržava Ukrajinu ne iz ljubavi prema ukrajinskom narodu, već zato što služi sopstvenim geopolitičkim interesima, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj za CNN.
Putinova "zlatna strategija" sprovedena početkom 2022. godine vezivanjem vrednosti rublje za zlato uspešno se suprotstavila sankcijama, jer je Rusija drugi najveći proizvođača zlata u svetu. Rusija je meta više od 16.000 sankcija, ali ruska ekonomija i vojni aparat porasli su za 3,6 odsto u 2023. godini, a očekuje se da će rast 2024. biti 2,6 odsto!.
Teroristički napad počinjen u moskovskoj koncertnoj dvorani Krokus prvobitno je bio planiran za nastupe ruskih umetnika ŠAMANA ili Grigorija Lepsa, od 8. do 11. marta. O tome pišu ruski mediji pozivajući se na svoje izvore.
U emisiji Rat uživo o ratnim žarištima u svetu, izborima u SAD, ali i o suđenju Donaldu Trampu govorili su analitičar iz Čikaga Nenad Bumbić, Marko Miškeljin iz Centra za društvenu stabilnost i Ljubomir Đurić, potpredsednik Centra za nacionalnu bezbednost.
Glavna stvar u politici sada za globalni Zapad je da ubedi sve da će se sukob u Ukrajini nastaviti i da raste pretnja većih vojnih akcija uz učešće NATO. Za zastrašivanje Rusa izabrana je Francuska sa predsednikom Emanuelom Makronom, koji se u Rusiji ni u kom smislu ne doživljava kao pretnja, kao ni francuska vojska.
Kako konstatuje Zoran Meter, puno toga je u spoljnoj politici Vašingtona pošlo po zlu, od ukrajinskog konflikta, preko rata u Pojasu Gaze, do gubitka pozicija u Sahelu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapad podržava Ukrajinu ne iz ljubavi prema ukrajinskom narodu, već zato što služi sopstvenim geopolitičkim interesima, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj za CNN.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.