Amerikanci pomagali iranski nuklearni projekat, a sad ga se plaše! Ovako je Iran postao nuklearna sila!
Podeli vest
Iranski nuklearni program pokrenut je 1950-ih uz pomoć Sjedinjenih Država, a 5. marta 1957. objavljen je „predloženi sporazum o saradnji u istraživanju miroljubive upotrebe atomske energije“ u okviru programa Atom za mir administracije američkog predsednika Dvajta D. Ajzenhauera.
Godine 1967. osnovan je Teheranski nuklearni istraživački centar ili TNRC, kojim upravlja Organizacija za atomsku energiju Irana.
U Izraelskom ratnom kabinetu došlo je do konflikta povodom "uzvratnog udara na Iran", što bi moglo da utiče na postojeći svetski poredak, objavio je Volstrit Džurnal.
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da je zabrinut da bi Izrael mogao da gađa iranske nuklearne objekte, ali je dodao i da će se inspekcije IAEA u iranskim nukelarkama danas nastaviti.
16.04.2024
16:10
TNRC je bio opremljen nuklearnim istraživačkim reaktorom od 5 megavati koji je isporučila američka kompanija "Amerikan Mašin end Faundri", koji je bio napajan visoko obogaćenim uranijumom.
Iran je potpisao Sporazum o neširenju nuklearnog oružja ili NPT 1968. godine i ratifikovao ga 1970. godine, čime je iranski nuklearni program podložan verifikaciji IAEA.
Učešće vlada Sjedinjenih Država i Zapadne Evrope u iranskom nuklearnom programu nastavilo se sve do Iranske revolucije 1979. godine koja je srušila poslednjeg iranskog šaha.
Predsednik Irana Ibrahim Raisi razgovarao je telefonom sa predsednikom Rusije Vladimirom Putino, razgovor je obavljen na inicijativu iranske strane, saopštio je Kremlj.
16.04.2024
15:01
Nakon revolucije, najveći deo međunarodne nuklearne saradnje sa Iranom je prekinut.
Iranski zvaničnici su 1981. zaključili da nuklearni razvoj zemlje treba da se nastavi.
Pregovori su vođeni sa Francuskom krajem 1980-ih i sa Argentinom početkom 1990-ih i postignuti su dogovori.
Rusija stupa na scenu!
Tokom 1990-ih, Rusija je formirala zajedničku istraživačku organizaciju sa Iranom, pružajući Iranu ruske nuklearne stručnjake i tehničke informacije
Šah je odobrio planove za izgradnju do 23 nuklearne elektrane do 2000. godine.
U martu 1974, šah je zamislio vreme kada će svetske zalihe nafte nestati i izjavio: „Nafta je plemenit materijal, previše vredan da bi se sagorevao.
Zamišljamo proizvodnju, što je pre moguće, 23.000 megavata električne energije koristeći nuklearne elektrane.
Američke i evropske kompanije su se borile da posluju u Iranu.
Bušer, prva fabrika, snabdevala bi energijom grad Širaz.
Godine 1975., nemačka firma Kraftverk Union AG, zajedničko preduzeće Simens AG i AEG, potpisala je ugovor vredan 4 do 6 milijardi dolara za izgradnju postrojenja za reaktore sa vodom pod pritiskom.
Procena CIA širenja oružja iz 1974. kaže: „Ako je šah živ sredinom 1980-ih... i ako druge zemlje posebno Indija, nastave sa razvojem oružja, nema sumnje da će Iran slediti njegov primer.
Amerikanci promenili ploču!
Nakon revolucije 1979. godine, većina međunarodne nuklearne saradnje sa Iranom je prekinuta.
Kraftverk Union je prekinuo rad na projektu Bushehr u januaru 1979. godine, sa jednim reaktorom završenim 50 posto, a drugim reaktorom 85 posto, i potpuno se povukao iz projekta u julu 1979.
Kompanija je rekla da je svoju akciju bazirala na neplaćanju iranskog 450 miliona dolara zaostalih plaćanja, dok drugi izvori tvrde da je to bilo zbog američkog pritiska.
Sjedinjene Države su takođe prekinule isporuku visoko obogaćenog goriva za Teheranski centar za nuklearna istraživanja, primoravši ga da se zatvori na nekoliko godina.
Evrodif je takođe prestao da isporučuje Iran obogaćenim uranijumom.
Iran je kasnije tvrdio da ova iskustva ukazuju na to da strani objekti i zalihe goriva predstavljaju nepouzdan izvor snabdevanja nuklearnim gorivom.
Godine 1981. zvaničnici iranske vlade zaključili su da nuklearni razvoj zemlje treba da se nastavi.
Izveštaji IAEA uključuju da će lokacija u Centru za nuklearnu tehnologiju u Esfahanu poznatijem kao ENTEC delovati „kao centar za transfer i razvoj nuklearne tehnologije, kao i da će doprineti formiranju lokalne ekspertize i radne snage potrebne za održavanje veoma ambicioznog programa u oblasti tehnologije nuklearnih energetskih reaktora i tehnologije gorivnog ciklusa“.
Rusi uključili svoju svemirsku agenciju u iranski projekat!
Pet ruskih institucija, uključujući Roskosmos, pomoglo je Teheranu da poboljša svoje rakete.
Razmenu tehničkih informacija sa Iranom lično je odobrio direktor SVR Trubnikov.
Predsednik Boris Jeljcin je imao „politiku na dva koloseka“ nudeći Iranu komercijalnu nuklearnu tehnologiju i razgovarajući o tim pitanjima sa Vašingtonom.
Francuska je 1991. vratila više od 1,6 milijardi dolara, dok je Iran ostao akcionar Eurodifa preko Sofidifa.
Međutim, Iran se uzdržao da traži proizvedeni uranijum.
Iran je 1992. godine pozvao inspektore IAEA da posete sva mesta i objekte koje su tražili.
Generalni direktor Bliks je izvestio da su sve uočene aktivnosti u skladu sa mirnom upotrebom atomske energije.
Posete IAEA uključivale su neprijavljene objekte i iranski projekat rudarenja uranijuma u nastajanju u Sagandu.
Iste godine, argentinski zvaničnici su otkrili pod pritiskom SAD, da je njihova zemlja otkazala prodaju Iranu civilne nuklearne opreme u vrednosti od 18 miliona dolara.
Iran je 1995. godine potpisao ugovor sa Rosatomom za nastavak rada na delimično završenoj elektrani Bushehr, ugradnjom u postojeću zgradu Bushehr I reaktora VVER-1000 sa vodom pod pritiskom od 915 MVe.
Godine 1996. SAD su ubedile Kinu da povuče ugovor o izgradnji fabrike za konverziju uranijuma.
Međutim, Kinezi su Irancima dali nacrte za objekat, koji su obavestili IAEA da će nastaviti rad na programu; Direktor IAEA Mohamed El Baradej je čak posetio gradilište.
Najnovija izjava iranskog ministra inostranih poslova Hoseina Amir-Abdolahijana zvučala je kao ozbiljno upozorenje Izraelu. Iran će, kako kažu, koristiti nepoznato oružje u sukobu sa Izraelom.
Američke trupe neće pomoći ukrajinskoj vojsci da obori ruske bespilotne letelice i rakete iznad Ukrajine kao što su to učinili za Izrael tokom iranskog napada, izjavio je portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi.
U novoj emisiji Info jutra, o ratnom žarištu na Bliskom istoku koje ne prestaje da eskalira u kome su glavni akteri Iran i Izrael, govorio je pukovnik JNA u penziji Veselin Šljivančanin.
Vašington nastavlja da pokreće nove vojne sukobe, pokušavajući da odloži bankrot koji će se sigurno dogoditi, napisao je na telegramu predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin.
Kad su se u petak rano ujutro čule eksplozije u iranskoj provinciji Isfahan, mnogi posmatrači su prebacili fokus na veoma određenu metu. Kompleks Natanz, primarno iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma, predmet je sve većeg interesovanja Zapada kako Iran nastoji da proširi svoje nuklearne sposobnosti.
Vašington je koristio tajne diplomatske kanale kako bi zatražio od Teherana da ne uzvrati na izraelski napad, što bi omogućilo Tel Avivu da spasi obraz nakon nedavnog masovnog uzvratnog napada iranskih snaga, izveštava sajt "Krejdl".
U razgovoru za Cargrad, ruski filozof Aleksandar Dugin je ispričao šta se, po njegovom mišljenju, sada dešava na Bliskom istoku.
16.04.2024
16:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Izraelskom ratnom kabinetu došlo je do konflikta povodom "uzvratnog udara na Iran", što bi moglo da utiče na postojeći svetski poredak, objavio je Volstrit Džurnal.
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ljudi u Ukrajini dovesti u pitanje legitimitet predsednika Volodimira Zelenskog, dodajući da veruje da je njegova sudbina “zapečaćena”.
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Potpredsednica Skupština Srbije Sandra Božić odgovorila je Violi fon Kramon koja je izjavila kako bi predsednika Srbije Aleksandra Vučića trebalo "izbaciti napolje" i da za Srbiju nema pomoći iz EU sve dok se "igra autokratama u Kini i Rusiji".
Analitičar Srđan Barac ocenio je danas da Srbiji tek predstoji teška diplomatska bitka i da se Srbija ne nalazi na kursu ni Istoka ni Zapada, već na svom i da opstaje u tom pravcu.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković istakao je danas, reagujući na izjavu premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da dinar kao sredstvo plaćanja na KiM "pripada prošlom veku''.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. B. (39) iz Alibunara zbog sumnje da je neutvrđenog dana u periodu od 27. aprila do 29. aprila ove godine primenom nasilja ugrozio telesni integritet svoje vanbračne partnerke D. S. (42) iz Jabuke tako što ju je u kući u kojoj su živeli u Alibunaru, u Ulici Save Munćana, šakama stegao za vrat usled čega je nastupila smrt oštećene, saopštio je MUP.
Drama na "Alijanc areni", Bajern umalo do preokreta, ali je Vinisijus Žunior doneo izjednačenje Realu! Fudbaleri Bajerna odigrali su nerešeno sa Real Madridom 2:2 (0:1) u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Trener košarkaša Partizana Željko Obradović čestitao je svojim izbranicima na pobedi protiv Budućnosti uz konstatanciju da je uprkos velikom broju grešaka njegov tim vodio 38 minuta i sve vreme kontrolisao rezultat.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.