Od Linkolnove pobede na izborima, pa do danas svi američki predsednici bili su ili iz Republikanske ili iz Demokratske partije, a uspostavljena je dominacija ove dve stranke i u Kongresu. Formalno, postoje i druge koje mogu da učestvuju na izborima. Međutim, njihovi rezultati su zanemarljivi, navodi se u analizi Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočen Evrope (IPESE)
Američki izbori, i predsednički i parlamentarni, specifični su po tome što više od vek i po predstavljaju okršaj samo dve političke partije - Demokratske i Republikanske. Pod barjacima „magaraca“ i „slonova“ ove dve grupe već više od 150 godina oblikuju politiku najmoćnije države na svetu.
U drugom nastavku Vodiča za američke izbore, koji je pripremio Institut za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope IPESE, objašnjava se kako su nastale partije u SAD, zašto i otkad postoje samo dve velike stranke i kako to da je razlika između frakcija u njima često veća nego između suprotstavljenih partija u drugim razvijenim demokratijama.
Stvaranje partija
Američka borba za nezavisnost i uspostavljanje prve moderne republike nisu odmah doveli i do stvaranja političkih partija. Prve stranke nastaju tek u vreme drugog mandata Džordža Vašingtona, prvog predsednika SAD. Bili su to Federalisti, koje su vodili Aleksander Hamilton i Džon Adams, i Demokratski republikanci pod vođstvom Tomasa Džefersona i Džejmsa Madisona.
Iako razlike između njih nisu bile prevelike – prvi su se zalagali za jaču federalnu vladu i federalne institucije, a drugi za ključnu ulogu saveznih država, zajednice i pojedinaca – taj novi koncept nije se svideo mnogima. I sam Vašington je, u oproštajnom obraćanju naciji, upozorio da bi „naizmenična dominacija jedne frakcije nad drugom, pojačana duhom osvete za stranačko neslaganje, sama po sebi je strašni despotizam“.
Ovaj sistem se urušio kada su se Federalisti usprotivili Ratu iz 1812. i izgubili kredibilitet, pa je 1824. završen period prvih partija. Do 1828. podele Demokratski republikanci podelili su se na Demokrate i Vigovsku partiju. Ova druga, konzervativna, nestala je do 1856, dok je prva prerasla u Demokratsku partiju, koja postoji i danas.
Protivnici zakona kojim je ropstvo trebalo da bude prošireno na zapadne teritorije oformili su 1854. Republikansku partiju. Ova stranka oštro se zalagala za ukidanje ropstva, pa je Abraham Linkoln 1860. postao prvi republikanski predsednik SAD, nakon čega je došlo i do Građanskog rata.
Foto: Shutterstock
Uspostavljanje dvopartijskog sistema
Od Linkolnove pobede na izborima, pa do danas svi američki predsednici bili su ili iz Republikanske ili iz Demokratske partije, a uspostavljena je dominacija ove dve stranke i u Kongresu. Formalno, postoje i druge koje mogu da učestvuju na izborima. Međutim, njihovi rezultati su zanemarljivi. Zapažene rezultate ostvarili su samo Teodor Ruzvelt, koji je kao predstavnik Progresivne partije 1912. osvojio 27,39 odsto glasova, i Ros Pero, koji je kao nezavisni kandidat 1992. osvojio 18,91 odsto glasova. Samo na pet izbora – 1892, 1912, 1924, 1948. i 1968 – treći kandidat je uspeo da pobedi u nekoj državi i osvoji određeni broj elektorskih glasova.
Što se tiče Kongresa, i u Senat i u Predstavnički dom uspevali su da uđu predstavnici trećih stranaka, ali ni to nije bio preveliki broj – od 1861. bilo je svega 60 senatora i nešto više od 120 kongresmena. Samo dva puta – 1897. i 1913. godine – populisti i progresivci uspeli su da dostignu dvocifrene brojeve predstavnika u Kongresu.
Foto: Shutterstock
Podele u strankama
Kritičari sistema u SAD poput Noama Čomskog tvrde da u SAD u stvari postoji jedna partija, a da su demokrate i republikanci samo njene frakcije. Ali ono što je specifično za američku politiku jeste da u obe velike partije postoji toliko frakcija da se one međusobno razlikuju više nego, na primer, suprotstavljene partije u nekim razvijenim evropskim demokratijama.
Tako su još krajem 19. veka u Republikanskoj partiji postojali „radikalni republikanci“, borci za ukidanje ropstva i jednaka prava svih muškaraca i žena, i „polutani“, umereni progresivci. Kasnije, početkom 20. veka bilo je tradicionalista i progresivaca, koji su gotovo nestali nakon poraza Teodora Ruzvelta i skretanja stranke udesno. U drugoj polovini 20. veka ključne frakcije bile su liberalniji „Rokfelerovi republikanci“, tradicionalnija„Reganova koalicija“ i libertarijanci, a početkom 21. veka konzervativci i neokonzervativci.
U Demokratskoj partiji 19. veka postojali su „džefersonovci“, „džeksonovci“, mirovnjaci, ratoborne demokrate… Početkom 20. veka i ova stranka imala je progresivce, zatim „nju dil“ koaliciju, „južnjake“, konzervativne demokrate… Krajem 20. veka delili su se na liberale, umerene demokrate (fiskalno su konzervativni, a socijalno liberalni), progresivce...
Tektonske promene
Kada je reč o frakcijama unutar Republikanske partije 21. veka, jasno je da je pobeda Donalda Trampa na unutarstranačkim i predsedničkim izborima 2016. dovela do svojevrsne revolucije i potpunog poremećaja balansa moći. Nekadašnja Linkolnova partija tokom ovih tektonskih promena postala je stranka Donalda Trampa i njegovih „trampovaca“ ili pripadnika pokreta MAGA (skraćenica slogana Učinimo Ameriku ponovo velikom). Naravno, ima tu i konzervativaca, kao i libertarijanaca koji 45. predsednika SAD smatraju korisnim saradnikom i podržavaju ga, ali ne i čovekom sa kojim se potpuno slažu. Tu su i hrišćanska desnica, čiji predstavnik i bivši potpredsednik SAD Majk Pens se pobunio protiv Trampa, ali i neokonzervativci i antitrampovci.
Kada je reč o Demokratskoj partiji, situacija se tu nije previše menjala poslednjih decenija, ali su promene sve vidljivije.
Najbrojniji su takozvani liberalni i progresivni establišment, zatim centristi, ali poslednjih godina ojačala je i grupa „progresivnih pobunjenika“. Koliko su odnosi između frakcija krhki i koliko lako mogu biti poremećeni dobro se videlo 2016. kada je Berni Sanders, demokratski socijalista i nezavisni senator, na unutarstranačkim izborima u stranci kojoj nije ni pripadao ozbiljno zapretio kandidatkinji liberalnog establišmenta Hilari Klinton i od nje za dlaku izgubio. I četiri godine kasnije zapretio je Džou Bajdenu, ali je tada već izgubio polet koji je imao i izgubio je na unutarstranačkim izborima.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine okrivio je Ameriku za to što njegova zemlja gubi rat od Rusije i izrazio sumnju u sposobnost da SAD i njeni saveznici održe trenutni svetski poredak.
Šanse da Sjedinjene Američke Države pobede u potencijalnom svetskom ratu su krajnje male, smatra bivši savetnik Pentagona, pukovnik u penziji Daglas Mekgregor.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da je rat u Iranu delimično kriv za velike poraze republikanaca na srednjoročnim izborima, ali je ostao pri stavu da se ne kaje što je pokrenuo taj rat ranije ove godine.
Na međuizborima održanim u Sjedinjenim Američkim Državama pobedu su, prema preliminarnim rezultatima, odnele demokrate koje će u januaru preuzeti većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu američkog Kongresa, čime će steći kontrolu nad oba doma zakonodavne vlasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine okrivio je Ameriku za to što njegova zemlja gubi rat od Rusije i izrazio sumnju u sposobnost da SAD i njeni saveznici održe trenutni svetski poredak.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.