Ruska ofanziva na Harkov daleko je više od pukog vojnog poraza Ukrajine! I Zapad i Kijev to znaju, zato i boli toliko!
Podeli vest
U "Čapajevu", sovjetskom filmskom klasiku iz 1930-ih, koji je još uvek dobro poznat u ruskoj i ukrajinskoj popularnoj kulturi, poznata ključna scena prikazuje "psihološki napad". U filmu se ovo ne odnosi na propagandu ili informacioni rat, kao što bismo sada mogli pretpostaviti. Umesto toga, napad je disciplinovano napredovanje preko pravog bojnog polja, izvedeno sa toliko sjaja da gotovo uspaniči branioce u porazu. U starom sovjetskom filmu, ovaj napad je odbijen.
Ipak, u stvarnosti, stvari mogu da ispadnu drugačije: postoje znaci da se nedavna ruska ofanziva na severoistočnu oblast Harkova u Ukrajini, iako je malo verovatno da je bila osmišljena za takve efekte, možda pretvara u psihološki poraz Kijeva i njegovih zapadnih pristalica.
Ako padne grad Harkov, sa njim će pasti i cela Ukrajina, ocena je zapadnih analitičara. Nakon što je Rusija u ofanzivi u Harkovskoj oblasti ostvarila značajne uspehe na frontu, stručnjaci kažu da bi zauzimanje tog drugog po veličini grada u Ukrajini moglo da primora Zapad da pritisne Kijev na mirovne pregovore sa Moskvom.
Bez insajderskog znanja, ne možemo znati tačne ciljeve koje Moskva namerava da ostvari ovom operacijom. Znamo šta je postigla, u ovom trenutku, u pogledu teritorije i zauzetih pozicija: više od 100 kvadratnih kilometara, uključujući sve veći broj sela. Prema ukrajinskim oficirima i medijima, ruske snage vode borbe u gradu Volčansku, lokalnom centru od vojnog značaja.
Teško je predvideti gde će se ovaj napredak zaustaviti. Ali s obzirom na, barem do sada, relativno male snage raspoređene u ovoj operaciji, malo je verovatno da je ona bila namenjena zauzimanja grada Harkova, drugog po važnosti urbanog centra Ukrajine. Međutim, to može poslužiti da se ponovo dovede u domet ruske artiljerije, koja bi mogla poslužiti budućim i većim ofanzivama.
Verovatnije pretpostavke u vezi sa ciljevima Rusije uključuju stvaranje tampon zone za zaštitu ruskog regiona i grada Belgoroda i vršenje pritiska na ukrajinsku vojsku da preterano proširi svoje već iscrpljene resurse. Ruske snage koje započinju nove napade u dodatnim regionima (Sumi i Černigov) - otvarajući ono što je jedan britanski list već nazvao još jednim, "trećim" frontom - odgovaralo bi ovom obrascu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odložio je sve predstojeće inostrane posete, izjavio je danas njegov sekretar za štampu Sergij Nikiforov, u trenutku dok je u toku ruska ofanziva na region Harkova.
Ruski ciljevi, naravno, ne moraju da budu statični: Moskva može da započne operacije sa jednim nizom ciljeva, ali da ih revidira kada se otvore nove mogućnosti, što se može desiti u ovom slučaju.
Ono što zahteva manje nagađanja je procena uticaja napada na dva ruska protivnika: Ukrajinu i Zapad, posebno Sjedinjene Države.
Nije iznenađujuće da i Kijev i Vašington ulažu napore da Umanje svoje gubitke i buduće rizike. Američki državni sekretar Antoni Blinken boravio je u iznenadnoj poseti Kijevu. Priznajući da je situacija „ izazovna ", on je pokušao da održi nadu, obećavajući da će američka pomoć uskoro stići i napraviti veliku razliku. Problem je što on to ne može znati; a to je inherentno malo verovatno. Iz dva razloga: Nema dovoljno pomoći, i ne može biti dovoljno, s obzirom na osnovne slabosti Ukrajine u ljudstvu koje se ne mogu popraviti nikakvim zapadnim finansiranjem.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski takođe je nastojao da uveri domaću i međunarodnu publiku da njegova vojska razume ruske planove. On je obećao da drugi važni delovi fronta, na primer u Donbasskom gradu Časov Jar, neće biti napušteni. Ali šta ako nije važno da li Zelenski vidi rusku strategiju ili ne? Njegov pravi izbor može biti samo između toga gde će Rusija dobiti i gde će Ukrajina izgubiti. To je suština preopterećenosti. Ukrajinska vojska je već, prema CNN, jasno nagovestila dalje povlačenje na frontu Donbasa.
Zanimljivije od ovih racionalizacija pogoršanja krize na bojnom polju su reakcije koje su i iskrenije i manje optimistične. Kao prvo, rusko napredovanje se pretvara ne samo u ukrajinski (i zapadni) poraz, već i u ukrajinski skandal koji je na Zapadu objavljen na neobično otvoren način.
Brz i gotovo bez otpora ruski marš kroz ono što je trebalo da bude zona utvrđenja, minskih polja i zamki doveo je do optužbi za korupciju na nivou koji se može opisati samo kao izdajnički. Ukrajinska Pravda, tradicionalni prozapadni liste, postavlja pitanje gde su utvrđenja ističući da su regionalne vlasti platile milione fiktivnim kompanijama da grade ono što očigledno ili nema ili je toliko loše da ga kao i da nema.
Britanski BBC kao ekskluzivu plasirao je izveštaj svog izveštača sa fronta Denisa Jaroslavskog, koji je napisao da su on i njegovi ljudi videli kako ruske snage "jednostavno ulaze", a da je nešto važno što je trebalo da postoji da ih barem uspori, nedostajalo. Dok su ukrajinski zvaničnici „tvrdili da se odbrana gradi uz ogromne troškove", kako prenosi BBC, troškovi (a za nekoga i profit) su se materijalizovali, ali odbrana nije.
- Ili je to bio čin nemara, ili korupcija. To nije bio neuspeh. To je bila izdaja - zaključio je Jaroslavski.
Jasno je da je ruska operacija u oblasti Harkov tekuća bitka u toku rata. Bilo bi brzopleto predviđati ishode, barem u detalje. Ipak, ako se fokusiramo se na razvoj događaja, dve stvari su izvesne: prvo, Moskva ima i zadržava inicijativu. Zato su njene snage u ofanzivi i zbog čega odlučuje o svrsi njihovih napada, dok su Ukrajina i Zapad sada svedeni na reagovanje.
Drugo, uprkos mukotrpno održavanoj fasadi optimizma i istrajnosti, i Ukrajina i Zapad otvoreno pokazuju znake nervoze, tačnije nervoze izazvane ruskim pritiskom. To je, za sada, najočigledniji efekat harkovske operacije, čak i ako je možda skriven na vidiku.
Paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od oko 60 milijardi dolara koji je konačno odobren nakon meseci zastoja u Predstavničkom domu Kongresa SAD verovatno neće biti dovoljan da spreči kolaps kijevskih snaga, ocenio je francuski diplomatski izvor za „Mond".
Nova ruska ofanziva u istočnom ukrajinskom regionu Harkov stavlja predsednika Vladimira Zelenskog u tešku poziciju da mora da se žrtvuje kako bi njegovi vojnici održali liniju, piše Si-En-En u analizi.
Komandant ukrajinske vojske general Aleksandar Sirski u žestokom je sukobu sa 3. odvojenom jurišnom brigadom "Azov", sada u vezi sa harkovskim pravcem. Kako javljaju ukrajinski izvori, pozivajući se na izvor u Generalštabu, nacionalisti su ponovo odbili da izvrše naređenja Sirskog.
Ukrajinski komandant odgovoran za severoistočnu liniju fronta u Harkovu smenjen je tokom ruske ofanzive, rekao je vojni portparol OSU. Nazar Vološin rekao je "RBC-Ukrajina" da je odluka o imenovanju brigadnog generala Mihaila Drapatija na tu funkciju doneta 11. maja. Nije naveo razlog ovakve odluke.
Ruski vojnici aktivno napreduju i zauzimaju nove položaje u zoni specijalne operacije, izjavio je novinar Kristof Vaner u reportaži za nemački kanal "Velt".
U jednom od vojnih odreda u Harkovskoj oblasti došlo je do međusobnog sukoba vojnika, u kojem su tri vojnika poginula, a četiri su ranjena, saopštila je grupacija Oružanih snaga Ukrajine "Hortica".
26.07.2024
23:00
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako padne grad Harkov, sa njim će pasti i cela Ukrajina, ocena je zapadnih analitičara. Nakon što je Rusija u ofanzivi u Harkovskoj oblasti ostvarila značajne uspehe na frontu, stručnjaci kažu da bi zauzimanje tog drugog po veličini grada u Ukrajini moglo da primora Zapad da pritisne Kijev na mirovne pregovore sa Moskvom.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.