Fon der Lajen na čelu EU još 5 godina! Izbori za Evropski parlament: Meloni pobedila u Italiji, težak udarac za Makrona i Šolca
Podeli vest
U zemljama EU danas je poslednji dan glasanja na izborima za Evropski parlament, na kojima građani biraju 720 novih poslanika, za 15 više nego što su birali 2019. godine.
Aktuelni vladari u EU i njihovi ljudi u Briselu optužili su ruskog predsednika Vladimira Putina da se meša u izbore za Evropski parlament (EP), koji su u najvećem broju članica održani juče. Putin je okrivljen da širi "dezinformacije" pred evropske izbore, na kojima se zapravo glasalo za rat ili protiv njega u Ukrajini.
To što je niz država dozvolio Kijevu da njihovim oružjem gađaju Rusiju govori o njihovoj želji da dođe do eskalacije sukoba, Slovačka neće biti uvučena u ratne avanture, poručio je slovački premijer Robert Fico koji se oporavlja od nedavnog atentata na njega.
Institut za politiku i ekonomiju Jugoistočne Evrope (Ipese) ocenio je u najnovijoj analizi objavljenoj danas da se očekuje da će ovogodišnji izbori za Evropski parlament doneti primetan pomak udesno, pomerajući fokus politike EU na bezbednost i migracije, i odražavajući širi uspon populističkih i nacionalističkih pokreta širom Evrope.
Da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić mnogima noćna mora dokazao je i Klemen Grošelj, poslanik u još aktuelnom sazivu Evropskog parlamenta (EP).
05.06.2024
13:54
Stranka Melonijeve vodi u Italiji
Stranka Braća iz Italije italijanske premijerke Đorđe Meloni osvojila je, prema izlaznim anketama, između 26 i 30 odsto na izborima za Evropski parlament.
Posle stranke Melonijeve, sledi demokratska sa osvojenih između 21 odsto do 25 odsto glasova, a potom i pokret Pet zvezdica sa između deset i 14 odsto.
Vučić o izborima za EP
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su se velike stvari izdešavale na izborima za Evropski parlament i u Francuskoj i u Nemačkoj, kao i da mora da razmisli o tome i zajedno sa saradnicima napravi analizu.
Aktuelna predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen biće na čelu Evropske unije još pet godina, poručio je u Briselu lider Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber, nakon što je ta stranka desnog centra osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament.
Naglasio je da EPP želi demokratsku Evropu i da "pobednik izbora sada ima pravo da imenuje predsednika EK", prenosi Frankfurter algemajne cajtung.
Fon der Lajenova je naglasila da će EPP izgraditi bastion protiv ekstrema i sa levice i desnice.
Izlaznost 51 odsto širom EU
Izlasnost birača širom Evrope bila 51 odsto, prve su procene Evropskog parlamenta.
Na izborima za EP 2019. godine iznosila je 50,66 odsto.
Procene za Poljsku: Vodi koalicija premijera Tuska
Prema preliminarnim rezultatima, Građanska koalicija premijera Donalda Tuska uzela je 38,2 odsto, opoziciona stranka Pravo i pravda 33,9 odsto, a stranka krajnje desnice Konfederacija 11,9 odsto.
Le Penova pozdravlja odluku Makrona
Liderka krajnje desnice Marin le Pen pozdravila je Makronovu odluku da raspiše vanredne izbore, dok je Rafael Gluksman iz redova socijalista kritikovao odluku francuskog predsednika.
- Spremni smo da preuzmemo vlast ako nam Francuzi daju poverenje na predstojećim izborima - rekla je Le Penova na skupu njenih simpatizera u Parizu.
Predsednik Vučić pridružio se Evropskoj noći izbora 2024
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pridružio se "Evropskoj izbornoj noći 2024" koju drugi put u Srbiji organizuju Delegacija Evropske unije u Srbiji i portal European Western Balkans.
Njega je u hotelu Metropol, gde se održava manifestacija, dočekao ambasador EU u Beogradu Emanuele Žiofre.
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da raspušta parlament i da poziva na nove izbore nakon uspeha krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja na izborima za Evropski parlament.
Evropska narodna partija (EPP) desnog centra osvojila je najviše glasova na izborima za Evropski parlament, ali su desničarske i krajnje desničarske grupacije povećale broj mandata, pokazuju prvi rezultati novog saziva EP, koji su objavljeni na osnovu izlaznih anketa nekoliko država članica EU.
Predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola predstavila je prve rezultate izbora na osnovu izlaznih anketa, koje pokazuju da će EPP imati 181 poslanika, dok je u prethodnom sazivu imala 176.
Na drugom mestu su socijalisti i demokrate koji će imati 135 poslanika, za četiri manje nego u prethodnom sazivu, što znači da će ove dve grupacije ostati tradicionalno najveće u EP.
Kao što su i predviđale ankete, grupacija liberalnih partija Obnovimo Evropu i grupacija Zelenih zabeležile su značajne gubitke na izborima za EP.
Obnovimo Evropu će imati u novom sazivu, ako je sudeći po izlaznim anketama, 82 poslanika, dok je ranije imala 102, a Zeleni će imati 53, dok su ranije imali 72.
Izlazne ankete pokazuju da su desničarske i krajnje desničarske stranke ostvarile uspeh na izborima, pa će tako Identitet i demokratija imati 62 poslanika, dok su ranije imali 49, a Evropski konzervativci i reformisti imaće 71 mesto u EP, a ranije su imali 69.
Grupacije Levice imaće 34 poslanika u novom sazivu, dok je ranije imala 37. Partije i poslanici koji deluju samostalno imaće 51, koliko će imati i druge partije.
Mecola je naglasila da su ovo prve projekcije budućeg saziva EP, ali da se u mnogim zemljama članicama i dalje glasa, a preliminarni rezultati očekuju se posle 23 časa.
Tesna pobeda konzervativaca u Španiji
Prema prvim procenama Evropskog parlamenta, Konzervativna Narodna partija lidera opozicije Alberta Nunjeza Feijoa u Španiji je uzela 32,4 odsto glasova, a Socijalistička partija premijera Pedra Sančeza 30,2 odsto glasova.
Krajnje desničarska partija Voks, prema prvim procenama, odnela je 10,4 odsto glasova.
Oglasili se iz SDP: Bilo bi pogrešno prebaciti krivicu na Šolca
Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Nemačke (SDP) Kevin Kihnert izjavio je da će njegova stranka, koja je, prema izlaznim anketama, osvojila samo 14 odsto glasova na izborima za Evropski parlament, u svojim redovima ispitati uzroke loših izbornih rezultata.
Kihnert je rekao da bi bilo pogrešno prebaciti krivicu za neuspeh na izborima na lidera partije i nemačkog kancelara Olafa Šolca.
- Imali smo poštenu kampanju. Bio bi veoma loš potez, da se sada krivica prebaci na jednu osobu - naveo je Kihnert.
Pad desnice u Finskoj
Prema prvim rezultatima izbora za Evropski parlament u Finskoj, stranka Nacionalna koalicija premijera Peteri Orpa osvojila je 24,9 odsto glasova. d
Stranka Levi savez osvojila je 18,3 posto glasova, što je ogroman rast u odnosu na 2019. kada je osvojila svega 6,89 odsto glsova.
Ogroman pad doživela je stranka Pravi Finci, koja je zauzela 2. mesto na parlamentarnim izborima u aprilu 2023. i koja je članica vladine koalicije, a koja je osvojila 6,7 odsto glasova.
Socijaldemokratska partija, nalazi se na trećem mestu sa 15,5 odsto glasova, dok je Zelena liga osvojila 11 odsto glasova.
Prve projekcije: Narodnjaci zasad ostaju najbrojniji
Evropska narodna partija (EPP), grupacija stranaka desnog centra, ostaje i nakon izbora u nedelju najbrojnija u Evropskom parlamentu, pokazuju izlazne ankete iz šest zemalja članica, javlja Novi list.
Evropski parlament je objavio procenu sastava budućeg saziva na osnovu izlaznih anketa iz Nemačke, Hrvatske, Austrije, Kipra, Grčke i Malte.
Prema izlaznim anketama u Nemačkoj, konzervativni CDU/CSU osvajaju najviše glasova - 29,5 posto i 29 mandata, a Porodična stranka, također deo EPP-a jedan mandat, pa će EPP iz Nemačke imati 30 zastupnika, jedan više nego u prethodnom sazivu. Veliki rast ostvarila je krajne desna stranka Altenerativa za Nemačku (AfD) koja osvaja 17 mandata, šest više nego na izborima 2019.
U Holandiji je desničarska Stranka slobode Gerta Vildersa osvojila sedam mesta, jedno manje od koalicije socijaldemokrata i zelenih. Demohrišćani, koji pripadaju EPP-u, ostali su na šest mandata, pokazuju izlazne ankete.
Foto: Foto:Tanjug
Krajnja desnica vodi u Francuskoj
Krajnja desnica ostvarila je značajan napredak u Francuskoj, prema izlaznim anketama, ostavljajući saveznike Emanuela Makrona daleko iza na drugom mestu.
Predviđeno je da bugarski desni centar GERB bude prvi na parlamentarnim izborima, sa 26,2 odsto glasova, pokazala je anketa agencije Galup.
"Nastavljamo sa promenama" (PP) bi trebalo da bude na drugom mestu sa 15,7 odsto glasova, piše Rojters.
U Bugarskoj se održavaju izbori i za Evropski i za nacionalni parlament.
Pravo glasa na izborima za parlament ima 6.593.275 birača, a za poslanike u Evropskom parlamentu njih 6.138.050.
Zatvorena birališta u Sloveniji
Birališta u Sloveniji zatvorena su danas u 19 sati.
U Sloveniji je zabeležena rekordna izlaznost na današnjim izborima za Evropski parlament i bila je 25,6 odsto do 16 sati, a u Hrvatskoj je među najmanjima ikada i do 16.30 sati glasalo je 15,05 odsto birača.
Izlaznost na izborima za EU u Sloveniji bila je 25,6 odsto danas do 16 sati, što je više u odnosu na 18,3 odsto kolika je bila pre pet godina, pokazuju podaci Nacionalne izborne komisije, prenela je agencija STA.
Izlaznost u Sloveniji na izborima za EP 2019. godine iznosila je 28,9 odsto.
Izlaznost je danas najveca u Kranju i Ljubljani, gde je premašila 27 odsto, a najmanja u Mariboru - 23 odsto.
Foto: Foto: EPA Images
Slaba izlaznost u Poljskoj
Poljska beleži slab odziv birača na izborima za Evropski parlament.
Prema podacima državne izborne komisije, do 17 sati, po lokalnom vremenu, glasalo je 28,2 odsto.
U Poljskoj je 2019. godine izlaznost u isto vreme bila 32,5 odsto.
Prve izlazne ankete iz Hrvatske
Četiri hrvatske strane prema prvim podacima izlazne ankete koju je objavila Nova TV ulaze u EP!
HDZ je osvojio 6 mandata, SDP je uzeo 4 dok su Domovinski pokret i Možemo! osvojili po jedan.
Most je sa 3,57 odsto osvojenih glasova doživeo debakl.
Prva procena rezultata
Prema izbornim anketama, objavljeni su prvi rezultati izbora u 6 zemalja država članica
Holandija:
Savez laburista/zelena levica (PvdA/GL) - 21,6%
Krajnje desničarska Partija slobode (PVV) Gerta Vildersa - 17,7%
VVD - 11,60%
Grčka:
Nova demokratija premijera Kirijakosa Micotakisa - 30%
Siriza - 16,7%
Nemačka:
CDU/CSU - Hrišćansko-demokratska partija - 29,50%
AfD - Alternativa za Nemačku - 16,50%
SPD - Socijalno-demokratska partija Olafa Šolca- 14,00%
Austrija:
Krajnje desna Slobodarska partija (FPO) - 27%
Austrijska narodna partija (OVP) - 23,50%
Socijaldemokratska partija - 23%
Oglasio se Orban
Predsednik mađarske vlade Viktor Orban posle glasanja na izborima za Evropski parlament da je najvažnije pitanje evropskih izbora je da li Evropa treba da ostane izvan rata ili da uđe u rat!
- Moramo da pobedimo na izborima u Evropi! Ovo su prvi evropski izbori na kojima se ta tema provlači kroz skoro sve zemlje članice. Svi su pričali o ratu tako da je to sada panevropsko pitanje - rekao je Orban.
Mađarski premijer je rekao da mir u Ukrajini može da se postigne u dva koraka.
- Prvo treba pobediti na evropskim izborima i njihovi rezultati treba da se tumače kao mišljenje ljudi o pitanju rata i mira - rekao je Orban, a prenosi MTI.
Velika izlaznost u Mađarskoj
Velika izlaznost na izborima za Evropski parlamenet zabeležena je u Mađarskoj sa 50,69 odsto do 17 sati.
Izlaznost u Mađarskoj 2019. godine iznosila je 37,06 odsto.
Hrvati nezainteresovani za izbore
Rekordna izlaznost na izborima za Evropski parlament zabeležena je u Sloveniji gde je do 16 sati glasalo 25,6 odsto građana sa pravom glasa. To je osetno više u odnosu na 18,3 odsto kolika je bila pre pet godina. Najveća izlaznost danas je u Kranju i Ljubljani gde je premašila 27 odsto, a najmanja u Mariboru sa 23 odsto.
Izlaznost u Hrvatskoj do 16 sati bila je tek 15,05 odsto i bila je među najmanjima ikada. U Hrvatskoj je pak na izborima najveća izlaznost zabeležena u Gospiću gde je glasalo više od 20 odsto birača. Nešto više od 3,7 miliona birača u Hrvatskoj bira 12 hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu.
Foto: Foto: EPA Images
Šolc pred debaklom
Koalicija koju čini Hrišćansko-demokratska unija i Hrišćansko-socijalna unija (CDU/CSU) prema izlaznim anketama nalazi se na prvom mestu i osvojila je 29,5 odsto glasova.
Krajnje desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je bolje rezultate nego na prethodnim izborima sa 16,5 odsto glasova odnosno 5,5 procenata više nego 2019. godine.
Sve tri partije u nemačkoj vladajućoj koaliciji kancelara Olafa Šolca ostvarile su na izborima za Evropski parlament lošije rezultate nego na izborima 2019. godine.
Socijaldemokratska partija Nemačke (SDP) dobila je 14 odsto glasova u odnosu na 15,8 odsto 2019. godine dok su Slobodne demokrate pale na pet odsto podrške sa 5,4 odsto 2019.
Među koalicionim partnerima najveći pad u podršci imaju Zeleni koji su prema izlaznoj anketi osvojili 12 odsto što je značajno manje od 20,5 odsto koliko su osvojili na izborima 2019. godine.
Proces biranja poslanika za petogodišnji mandat počeo je u četvrtak u Holandiji. Dan kasnije glasačka mesta su otovrena u Irskoj i Češkoj s tim što su se u Češkoj izbori nastavili i narednog dana. Građani Letonije, Malte, Slovačke i Italije glasali su u subotu dok ostale zemlje glasaju danas.
Preliminarni rezultati za izbore koji su održani u Holandiji i Italiji već pokazuju da su desničarske partije pstvraile velike uspeh.
Izbori koji će biti održani za evropski parlament 9. juna su izbor između rata i mira, budućnosti naše dece i ukupnim mogućnostima za život Mađarske, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Policija je u sredu pretresla kancelarije zaposlenih u Evropskom parlamentu (EP) u Briselu i Strazburu u okviru istrage o navodnom ruskom uticaju na poslanike.
Uoči izbora za EU sledeće nedelje, liderka francuske desnice Marin Le Pen pozivala je italijanske premijerku Đorđu Meloni da se udruže i formiraju desničarsku super-grupu koja bi bila drugi po veličini partijski blok u Evropskom parlamentu.
Manje od tri nedelje pre izbora za EU čini se da evropskoj desnici prete podele nakon što su iz francuskog Nacionalnog okupljanja saopštili da ne žele da sede u istoj grupi u Evropskom parlamentu kao i Alternativa za Nemačku (AfD).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aktuelni vladari u EU i njihovi ljudi u Briselu optužili su ruskog predsednika Vladimira Putina da se meša u izbore za Evropski parlament (EP), koji su u najvećem broju članica održani juče. Putin je okrivljen da širi "dezinformacije" pred evropske izbore, na kojima se zapravo glasalo za rat ili protiv njega u Ukrajini.
Ekipa Informera posetila je dečaka Andriju Kneževića iz Bajine Bašte, koji je rasplakao i raznežio celu Srbiju, nakon što je iskreno i kroz suze radosnice reagovao na posetu predsednika Aleksandra Vučića.
Pre 33 godine poginuo je Spomenko Gostić, najmlađi odlikovani borac Vojske Republike Srpske. Spomenko je poginuo 1993. godine i imao je samo 15 godina.
Građani Crne Gore, koji kroz poreze pune državni budžet, narednih 12 meseci mogli bi da finansiraju funkcionersku nadoknadu Mirjani Pajković ukoliko ona podnese zahtev za njeno ostvarivanje.
Prava “drama” odigrala se tokom jutrošnje promocije izborne liste „Kladovo ima nas – vreme je za promene“ na lokalnoj pijaci u selu Brza Palanka, a sve ukazuje na to da su blokaderi svesno izmislili incident kako bi obmanuli javnost i pokušali da izvuku političku korist!
Srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je srebrnu medalju na Svetskom dvoranskom prvenstvu u skoku uvis u poljskom gradu Torunju skokom 1.99 metara.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo vam kako “dokoniše” poslanik blokader Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve “male signale” razmenjuju muzička zvezda Nataša Bekvalac i političar Draško Stanivuković, gde provodi vreme nekadašnji premijer Zoran Živković, kakav je bio provod na slavlju kod pevača Ere Ojdanića, šta je na meniju funkcionera SPS-a Dušana Bajatovića, kuda su posle lekarskog pregleda otišli pevačica Ana Nikolić i njen emotivni partner, kompozitor Goran Ratković Rale…
Licenca za NIS produžena je do 17. aprila, a prema rečima ekonomiste, odluka OFAC-a i aktuelna gasna strategija pokazuju da Srbija uspešno balansira između globalnih energetskih izazova i potreba svojih građana i privrede.
Samo nekoliko kilometara od centra Aranđelovca nalazi se Garaško jezero koje mnogi nazivaju i Garaši, a u čijoj se blizini može noćiti za samo 800 dinara.
Najskuplji i najekskluzivniji automobil na ovogodišnjem Sajmu automobila u Beogradu je "Maserati MC20 Cielo", a cena izloženog modela iznosi neverovatnih 375.440 evra!
Patrijarh srpski Porfirije uputio je čestitku vernicima muslimanske veroispovesti povodom Ramazanskog bajrama, sa najiskrenijim željama da taj veliki praznik proslave u ljubavi, zdravlju i istinskoj radosti.
Policija u Beogradu uhapsila je R. C. (34), F. S. (24) i J. V. (39) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, optuženom da je 2. aprila 2016. godine ubio Jelenu Marjanović, nastavljeno je danas saslušanjem sudskog veštaka Dragomira Vasiljkovića.
Nakon što je policija obavestila Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu da je u, Ulici Uroša Martinovića na Novom Beogradu, zatečena državljanka Rusije u prekršaju prostitucije, tužilac je naložio da se utvrdi identitet osobe za koju se sumnja da je posredovala u vršenju prostitucije.
Tema crnih odnosno velikih boginja (variola vera) tokom vladavine Katarine Velike predstavlja jedan od najfascinantnijih spojeva medicine, hrabrosti i političke propagande u 18. veku.
Glumac Čak Noris preminuo je jutros u 86. godini života u bonici na Havajima. Ostaće upamćen po legandarnoj ulozi Kordel Voker u seriji "Voker, teksaški rendžer".
Neobična biznis ideja iz Velike Britanije podigla je veliku prašinu kada je Džordž Najtingejl iz Eksetera odlučio da napravi alkohol na potpuno nesvakidašnji način, koristeći garderobu zvezda za odrasle.
Ništa ne raduje psa više od boravka napolju i udisanja čistog vazduha. Izlazak u šetnju nije samo prilika da obavi nuždu, već i vreme kada troši energiju, upoznaje svet oko sebe i dodatno se povezuje sa vlasnikom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar