Članice Severnoatlantske alijanse nazvale su nepovratnim ulazak Ukrajine u NATO i potvrdile podršku Kijevu na putu evroatlantskih integracija, navodi se u deklaraciji samita NATO-a u Vašingtonu, usvojenoj u sredu.
„Dok Ukrajina nastavlja svoje vitalne napore, mi ćemo nastaviti da je podržavamo na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u“, ističe se u dokumentu objavljenom na sajtu NATO.
Istovremeno se ukazuje da Ukrajina treba sama da izabere, bez spoljnog mešanja, kako da obezbedi sopstvenu bezbednost.
„Budućnost Ukrajine je u NATO. Ukrajina postaje sve kompatibilnija i politički integrisana sa Alijansom“, ističe se u deklaraciji.
Napredak Ukrajine
Zemlje NATO pozdravljaju konkretan napredak koji je Ukrajina postigla nakon samita u Viljnusu u neophodnim demokratskim, ekonomskim i bezbednosnim reformama.
„Još jednom potvrđujemo da ćemo moći da uputimo poziv Ukrajini za pridruživanje Alijansi kada se zemlje članice dogovore i ispune uslovi“, navodi se u dokumentu.
Foto: Shutterstock
Ova odluka, kao i sastanak Saveta Ukrajina-NATO, koji treba da se održi danas, u kombinaciji sa trenutnim naporima članica Alijanse, „je most ka članstvu Ukrajine u NATO“.
Kako su navele članice Alijanse, nastaviće da podržavaju napredak Ukrajine u pogledu interoperabilnosti, kao i u uvođenju reformi u sferi demokratije i sektora bezbednosti.
Ruska pretnja i solidarnost sa Ukrajinom
Ruska invazija na Ukrajinu narušila je mir i stabilnost u evroatlantskoj oblasti i ozbiljno narušila globalnu bezbednost, ističe se u dokumentu i napominje da „Rusija ostaje najznačajnija i direktna pretnja bezbednosti saveznika“.
„Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu solidarnost sa narodom Ukrajine u herojskoj odbrani svoje nacije, svoje zemlje i naših zajedničkih vrednosti. Jaka, nezavisna i demokratska Ukrajina je od vitalnog značaja za bezbednost i stabilnost evroatlantskog područja. Borba Ukrajine za njenu nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet unutar njenih međunarodno priznatih granica direktno doprinosi evroatlantskoj bezbednosti. Pozdravljamo najave saveznika da Ukrajini obezbede kritične dodatne sisteme protivvazdušne odbrane, kao i druge vojne kapacitete“, stoji u deklaraciji NATO.
Dugoročna pomoć Ukrajini
Članice NATO potvrdile su obećanje o dugoročnoj pomoći Ukrajini za obezbeđivanje vojne opreme i izgradnji snaga sposobnih da pobede rusku agresiju.
Kroz proporcionalne doprinose, saveznici nameravaju da obezbede minimalno osnovno finansiranje od 40 milijardi evra u narednoj godini i da obezbede održiv nivo bezbednosne pomoći Ukrajini.
Foto: printscreen tv front
Pored vojne podrške obuhvaćene ovim obećanjem, saveznici nameravaju da nastave da pružaju političku, ekonomsku, finansijsku i humanitarnu podršku Ukrajini.
„Terorizam, u svim njegovim oblicima i manifestacijama, je najdirektnija asimetrična pretnja bezbednosti naših građana i međunarodnom miru i prosperitetu. Pretnje sa kojima se suočavamo su globalne i međusobno povezane“, navodi se u deklaraciji.
Odgovornost Rusije i saradnja sa NATO
U dokumentu se pozdravlja odluka generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da imenuje višeg predstavnika NATO-a u Ukrajini.
Takođe se ističe da Rusija snosi isključivu odgovornost za „agresorski rat protiv Ukrajine“, što je očigledno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN.
„Ne može biti nekažnjivosti za ratne zločine i druga kršenja međunarodnog prava. Rusija je odgovorna za smrt hiljada civila i nanela je veliku štetu civilnoj infrastrukturi. Najoštrije osuđujemo užasne napade Rusije na ukrajinski narod, uključujući napad na bolnice u Kijevu, 8. jula. Rusija mora odmah prekinuti ovaj rat i potpuno i bezuslovno povući sve svoje snage iz Ukrajine u skladu sa rezolucijama Generalne skupštine UN“, upozorava se u deklaraciji NATO.
Međunarodni odnosi i bezbednost
Članice NATO ističu da nikada neće priznati ruske „nelegalne aneksije ukrajinske teritorije, uključujući Krim“.
„Takođe pozivamo Rusiju da povuče sve svoje snage iz Republike Moldavije i Gruzije, koje su tamo stacionirane bez njihovog pristanka“, stoji u deklaraciji.
Dodaje se da NATO ne traži konfrontaciju i ne predstavlja pretnju Rusiji i da su članice Alijanse i dalje voljne da održavaju kanale komunikacije sa Moskvom kako bi, kako se navodi, ublažile rizik i sprečile eskalaciju.
NATO poziva sve zemlje da ne pružaju nikakvu pomoć ruskoj agresiji i time produžavaju rat Rusije u Ukrajini.
Foto: AP / Reuters
Belorusija i Severna Koreja
„Belorusija nastavlja da omogućava ovaj rat stavljajući na raspolaganje svoju teritoriju i infrastrukturu. Produbljivanje ruske političke i vojne integracije sa Belorusijom, uključujući raspoređivanje naprednih ruskih vojnih sposobnosti i osoblja, ima negativne implikacije po regionalnu stabilnost i odbranu Alijanse“, stoji u deklaraciji.
Napominje se da Severna Koreja (DNRK) i Iran podstiču agresivni rat Rusije protiv Ukrajine pružanjem direktne vojne podrške Rusiji, poput municije i bespilotnih letelica (UAV), što, kako se ističe, ozbiljno utiče na evroatlantsku bezbednost.
„Oštro osuđujemo izvoz artiljerijskih granata i balističkih projektila iz DNRK-a, što je u suprotnosti sa brojnim rezolucijama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, i sa velikom zabrinutošću primećujemo produbljivanje veza između DNRK i Rusije. Bilo kakav transfer balističkih projektila i srodne tehnologije od strane Irana Rusiji predstavljao bi značajnu eskalaciju“, navodi se u NATO deklaraciji.
Dodaje se da je i Kina postala odlučujući pokretač rata Rusije protiv Ukrajine kroz veliku podršku ruskoj odbrambenoj industrijskoj bazi.
„Produbljivanje strateškog partnerstva između Rusije i NR Kine i njihovi uzajamno jačajući pokušaji da potkopaju i preoblikuju međunarodni poredak zasnovan na pravilima, razlog su za duboku zabrinutost. Suočeni smo sa hibridnim, sajber, svemirskim i drugim pretnjama i zlonamernim aktivnostima državnih i nedržavnih aktera“, ističe se u dokumentu.
Afrika, Bliski istok, Iran, terorizam...
Borba protiv terorizma ostaje ključna za kolektivnu odbranu NATO.
„Nastavićemo da se suprotstavljamo, odvraćamo, branimo i odgovaramo na pretnje i izazove koje predstavljaju teroristi i terorističke organizacije na osnovu kombinacije mera prevencije, zaštite i negiranja uz odlučnost, odlučnost i solidarnost“, ističe se.
Navodi se i da konflikt i nestabilnost u Africi i na Bliskom istoku, kao i destabilizujuća dejstva Irana, direktno utiču na bezbednost NATO članica i njenih saveznica.
U deklaraciji se ističe da će NATO, povodom 75. godišnjice, preduzeti dalje korake da ojača odvraćanje i odbranu i potvrđuje trajnu posvećenost potpunoj implementaciji obećanja o ulaganjima u odbranu od najmanje dva odsto BDP-a godišnje, kako je dogovoreno u Vilnjusu.
Oružane snage Rusije postigle su značajne uspehe u smanjenju efikasnosti zapadnog oružja, zbog čega su Sjedinjene Američke Države bile primorane da odustanu od isporuke određenih vrsta municije Ukrajini, piše "WNP".
Ozbiljni mirovni pregovori oko Ukrajine su već u toku, ali u njima ne učestvuju Sjedinjene Države, napisao je u kolumni za portal „Substack“ američki novinar Simur Herš.
Planovi Sjedinjenih Američkih Država da rasporede rakete srednjeg i manjeg dometa u Nemačkoj predstavljaju direktnu pretnju međunarodnoj bezbednosti i povećavaju rizik od trke u naoružanju, izjavio je ambasador Rusije u Vašingtonu, Anatolij Antonov.
Varijanta rakete zemlja-vazduh SM-6 (poznata i kao AIM-174B), verovatno raketa vazduh-vazduh najvećeg dometa koju je američka mornarica ikada imala, primećena je na Super Hornet F/A-18E/F tokom najveće zapadne pomorske vežbe, Rim of the Pacific (RIMPAC).
Zapadni svetski poredak je na ivici uništenja, pa se sada postavlja pitanje ko će, vremenom, donositi ključne odluke i raspravljati o pravilima novog sveta. Ruski ekonomista Mihail Hazin je rekao da će buduće probleme rešavati koalicija najjačih zemalja.
Oružane snage Ukrajine (OSU) nalaze se u izuzetno teškoj situaciji na donjeckom pravcu, izjavio je novinar Kristof Vaner u izveštaju za nemački televizijski kanal Welt.
Rusija nastavlja sa ofanzivnim operacijama u Donbasu, koristeći prednost koju im pruža slabljenje ukrajinskih snaga u tom regionu. Ova prednost je delimično rezultat povlačenja ukrajinskih jedinica u pravcu Harkova.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Oružane snage Rusije postigle su značajne uspehe u smanjenju efikasnosti zapadnog oružja, zbog čega su Sjedinjene Američke Države bile primorane da odustanu od isporuke određenih vrsta municije Ukrajini, piše "WNP".
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio je večeras na konferenciji za medije, da će blokaderi do marta ili aprila uvesti sankcije Rusiji.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Policija u Beču uhapsila je državljanina Srbije (45) nakon što su u podrumu jedne stambene zgrade pronađeni skupoceni električni trotineti, prateća oprema i bicikle.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari