Dramatično upozorenje stručnjaka, vanzemaljci postaju veliki problem! Posledice po čovečanstvo su brutalne!
Podeli vest
Verovanje da su vanzemaljci možda posetili Zemlju više nije marginalna ideja, već široko rasprostranjeno društveno pitanje, kaže škotski filozof Toni Miligan i naglašava da je sve veća popularnost ideje o tome kako su vanzemaljska bića došla u kontakt sa čovečanstvom. ima ozbiljne posledice po društvo.
Miligan ukazuje na značajno povećanje verovanja u vanzemaljske posetioce, posebno u Velikoj Britaniji i SAD. Oko 20 odsto građana Velike Britanije veruje da su vanzemaljci posetili Zemlju , dok sedam tvrdi da je videlo NLO. U Sjedinjenim Državama, brojke su još veće. Godine 2022, 34 procenata Amerikanaca je verovalo da su viđenja NLO-a verovatni dokazi vanzemaljskog života, u odnosu na 20 odsto 1996. godine, a 24 posto je tvrdilo da je i lično videlo NLO.
Umesto statične poruke u svemir u potragu za "malim zalenim" treba poslati veštačku inteligenciju, smatraju Frank Marchis iz programa SETI- a i Ignacio G. Lopez-Francos iz NASA. AI i bi, navode ono, delovala kao interaktivni predstavnik naše vrste.
08.08.2024
21:30
Ovo verovanje je zbunjujuće, tvrdi Miligan, pošto ne postoje konkretni dokazi koji bi sugerisali da vanzemaljski život postoji, a kamoli da je posetio Zemlju. On napominje da velike udaljenosti između zvezdanih sistema čine mnogo verovatnijim da će bilo kakvi dokazi o vanzemaljcima doći u obliku signala, a ne fizičkih poseta.
Priče bez ikakvih dokaza
Miligan upozorava da je ovo uverenje preraslo u društveni problem koji je posebno izražen u SAD, gde se političari osećaju prinuđenim da reaguju. Poslednjih godina postoji dvostranački interes za obelodanjivanje informacija o neidentifikovanim vazdušnim pojavama (UNP), pri čemu nekoliko istaknutih ličnosti poziva na veću transparentnost.
Nekoliko jakih eksplozija čulo se u noći između srede i četvrtka u rejonu ruske avio-baze Marinovka, koja se nalazi oko 60 kilometara zapadno od Volgograda, bivšeg grada Staljingrada, glavnog grada istoimene ruske oblasti, pišu ukrajinski mediji.
Umesto statične poruke u svemir u potragu za "malim zalenim" treba poslati veštačku inteligenciju, smatraju Frank Marchis iz programa SETI- a i Ignacio G. Lopez-Francos iz NASA. AI i bi, navode ono, delovala kao interaktivni predstavnik naše vrste.
08.08.2024
21:30
Bivši predsednici Džimi Karter i Bil Klinton , kao i bivša državna sekretarka Hilari Klinton tokom njene predsedničke kampanje 2016. godine, izrazili su interesovanje za obelodanjivanje vladinih informacija o NLO-ima. Nedavno je lider demokratskog Senata Čak Šumer zagovarao zakon koji ima za cilj obelodanjivanje dokumenata o nevladinim organizacijama. Uprkos ovim naporima, Pentagon tek treba da objavi bilo kakve dokaze koji ukazuju na stvarne susrete sa vanzemaljskim životom.
Miligan upozorava da porast narativa o posetama vanzemaljaca podstiče teorije zavere , koje bi mogle da potkopaju poverenje u demokratske institucije. Popularnost ideje da vlada prikriva posete vanzemaljaca veća je čak i od verovanja u same posete. Galupova anketa iz 2019. pokazala je da 68 odsto Amerikanaca veruje da američka vlada krije informacije o NLO-ima.
Zabrinjavajući aspekti
Ovaj trend, tvrdi Miligan, nije nov. Koreni političkog interesovanja za NLO sežu decenijama unazad, sa Džimijem Karterom koji je obećavao razotkrivanje tokom njegove kampanje 1976. nakon njegovog sopstvenog navodnog viđenja NLO-a, što je verovatno bio pogrešan pogled na Veneru. Verovanje u prikrivanje vanzemaljaca je opstalo uprkos nedostatku dokaza.
Miligan ističe da ova fascinacija vanzemaljskim posetiocima takođe šteti legitimnim naučnim naporima, posebno u astrobiologiji - proučavanju potencijalnog vanzemaljskog života. Medijska pomama oko NLO-a i poseta vanzemaljaca često zamagljuje ozbiljnu naučnu komunikaciju.
Popularna zabava kao što je „Drevni vanzemaljci" na Histori Channelu održava mit o vanzemaljskim posetiocima, zasenjujući pravu nauku. Emisija, sada u svojoj 20. sezoni, ima više od 13 miliona pretplatnika, dok NASA-in astrobiološki kanal ima skromnih 20.000.
Jedan od najzabrinjavajućih aspekata priče o posetama vanzemaljaca je prisvajanje autohtone istorije i mitologije. Miligan prati ovaj trend još od 1940-ih sa naučnofantastičnom pričom Aleksandra Kazanceva Eksplozija: priča o hipotezi , koja sugeriše da je pad meteorita Tunguska 1908. bio uzrokovan vanzemaljskim brodom. U priči, ljudi koji su preživeli nesreću usvajaju Evenkije, preplićući domaću kulturu sa izmišljenom vanzemaljskom tehnologijom.
"Plavooki Plejadanci"
Ovaj obrazac spajanja autohtonog pripovedanja sa vanzemaljskom mitologijom se nastavio, sa „ufolozima" koji su prepakovali autohtone priče o životu sa neba kao dokaz potisnute vanzemaljske istorije. Miligan primećuje da su ovi narativi, rođeni u evropskoj zaveri i kasnije oblikovani kontrakulturom 1960-ih, korišćeni da se objasne kako su autohtone civilizacije poput onih u Južnoj Americi mogle postojati pre evropske kolonizacije.
Ovi vanzemaljski narativi često iskrivljuju ili brišu autentične urođeničke tradicije, posebno u vezi sa njihovim drevnim pričama o zvezdama. Na primer, zvezdano jato Plejade, koje se pominje u domorodačkim pričama koje datiraju pre 50.000 godina, prihvaćeno je od strane vanzemaljskih entuzijasta koji tvrde da su potomci „Plejada", koji se često prikazuju kao plavokosa, plavooka bića sa nordijskim crtama. .
Miligan tvrdi da vera u posete vanzemaljaca više nije bezopasna spekulacija, već društveni problem sa posledicama u stvarnom svetu. Kako priče o vanzemaljcima nastavljaju da se šire, one prete da iskrive ne samo domorodačku istoriju, već i šire razumevanje naše prošlosti, narušavajući poverenje javnosti u nauku i demokratske institucije.
Dvoje američkih astronauta zaglavljenih na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) od početka juna, a koji su tamo stigli svemirskim brodom "Starlajner" kompanije "Boing", možda se neće vratiti na Zemlju do 2025. godine zbog toga što nije sigurno da je letelica bezbedna za povratak, rekli su zvaničnici NASA.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija pouzdano zna da stranci iz raznih zemalja sveta učestvuju u sukobu na strani Ukrajine, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za "Izvestija" na marginama Istočnog ekonomskog foruma koji se održava u Vladivostoku.
Zamenik direktora Kosovske policije Veton Eljašni izjavio je za Gazetu 10 da, sve dok je Milan Radoičić na slobodi, postoji realna opasnost da dođe do sukoba na severu.
Predsednik Udruženja građana kosovsko-mitrovačkog okruga Raša Rojević saopštio je da će sutra, u petak 6. septembra, početi višednevna blokada administrativnih prelaza prema Kosovu i Metohiji.
U večerašnjoj emisiji "Rat uživo" specijalni gosti Mihajlo Olujić iz Centra za društvenu stabilnost i pisac i publicista Radojka Tmušić komentarisali su cenzuru ruskih medija od strane SAD i aktuelna dešavanja na frontu u Ukrajini.
Devastiranost ukrajinskih snaga Ukrajine na polju morala i ljudstva kao i potencijalno parčanje zemlje nakon rata, komentarisali su gosti Otvorenog studija, novinar Dragan Vujičić i dr Dragan Petrović sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Sin Bate Živojinovića Miljko i novinar Informera Saša Kostić bili su gosti "Info jutra". Oni su govorili na temu svojih sećanja o srpskom pesniku i muzičaru Borisavu Bori Đorđeviću koji je juče ujutru preminuo u Bolnici u Ljubljani u 71. godini svog života.
Nemačka antiimigraciona Alternativa za Nemačku (AfD) slavi istorijski uspeh, velikom pobedom u istočnoj državi Tiringiji, a malo joj je nedostajalo da osvoji i najviše glasova u drugoj državi, Saksoniji. AfD je u Tiringiji osvojio skoro trećinu glasova, devet procenata ispred konzervativne Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i daleko ispred tri vladajuće nemačke stranke. Ovo neverovatno političko dešavanje za Informer je komentarisao akademik Dragan Radenović u "Info jutru".
U popodnevnoj smeni u Osnovnoj školi “Ratko Pavlović Ćićko” u Prokuplju dogodio se incident, učenik petog razreda je bacio stolicu, odnosno staru klupu, na nastavnika muzičke kulture A.M. i naneo mu teške povrede.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić potvrdio je da je policija uhapsila danas S. M. (49) i G. K. (46), osumnjičene za brojna krivična dela, među kojima i nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Nakon završenog istražnog postupka javni tužilac Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu je danas godine podigao optužnicu protiv okrivljenih D.Ž. (43), A.L. (47) i D.N. (47) zbog sumnje da su izvršili krivično delo prevara u saizvršilaštvu!
Sinoć je na beogradskom Tašmajdanu održan koncert koji će se dugo pamtiti - Nikos Vertis je u potpunosti ispunio očekivanja svojih fanova, priredivši im spektakl o kojem će se pričati.
Sinoć je, nakon rekonstrukcije, zvanično otvorena Plava dvorana Sava Centra, a samo nekoliko dana nakon svečanog otvaranja – 16. septembra, Beograd će imati priliku da ugosti jednog od najvećih svetskih tenora ikada – Hosea Karerasa u okviru Classico festivala.
Nad opštinama Zlatiborskog okruga, naročito u Priboju, Novoj Varoši, Čajetini, Prijepolju, ali delom i u Užicu oseća se miris paljevine a više tačke se ne vide od dima.
Bora je detinjstvo i mladost proveo u stanu na drugom spratu zgrade koja i danas postoji u Čačku i nalazi se na uglu ulica Kralja Petra Prvog i Veselina Milikića.
Grebići, Ćurani, Čarapani...mnogi sigurno znaju o čemu je reč. Nazivi za Čačane, Jagodince, Kruševljane postoje odvajkada, a o tome kako su nastali, obično ima više legendi. Neki se i ljute kada ih tako zovu, ali, Čarapani se takvim pričama i nadimkom ponose.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.