Ukrajina će možda morati da prizna gubitak neke svoje teritorije od Rusije kako bi postigla garancije mira i bezbednosti, rekao je Jens Stoltenberg u svom prvom dužem intervjuu nakon što je napustio mesto generalnog sekretara NATO-a.
Stoltenberg je 1. oktobra okončao svoj desetogodišnji mandat na mestu šefa alijanse predvođene SAD.
U razgovoru za Fajnenšel tajms objavljenom u petak, on je rekao da bi Kijev možda bio primoran da ponovo razmisli o tome da obnavljanje granica iz 1991. smatra preduslovom za bilo kakav mirovni sporazum.
Stoltenberg je nagovestio da će „neka vrsta novog zamaha” doći nakon predsedničkih izbora u SAD početkom novembra, što bi verovatno predstavljalo „načine da se pokuša da se postigne kretanje na bojnom polju u kombinaciji sa kretanjem oko pregovaračkog stola”.
Zapad bi trebalo da „napravi uslove“ koji bi Ukrajini omogućili da „sedne sa Rusima i dobije nešto što je prihvatljivo... nešto gde će opstati kao nezavisna nacija“.
Upitan šta bi predložio ukrajinskom lideru Vladimiru Zelenskom, bivši šef NATO-a ponudio je poređenje sa rešenjem sovjetsko-finskog rata pre skoro 85 godina.
Foto: EPA
Prema ugovoru iz marta 1940. godine, Finska je ustupila veliki deo regiona Karelije i Viipuri, njen drugi najveći grad u to vreme (poznat kao Viborg u Rusiji).
Stoltenberg je tvrdio da bi Ukrajina mogla da dobije bezbednosne garancije od NATO-a čak i „ako postoji linija koja nije nužno međunarodno priznata granica“.
On je napomenuo da američki odbrambeni pakt sa Japanom ne pokriva pretenzije Tokija na Kurilska ostrva, koja su deo Rusije, kao i da je Zapadna Nemačka primljena u NATO uprkos činjenici da je Istočnu Nemačku u to vreme kontrolisala odvojena, sovjetska usklađena vlada.
- Kada postoji volja, postoje načini da se nađe rešenje. Ali potrebna vam je linija koja definiše gde se poziva na član 5, a Ukrajina mora da kontroliše svu teritoriju do te granice - rekao je Stoltenberg, misleći na deo sporazuma NATO-a, koji ističe dužnost država članica da brane jedna drugu.
Foto: EPA
Rusija je rekla da neće prihvatiti „formulu mira“ Zelenskog u deset tačaka i da se neće odreći kontrole nad Krimom i četiri druga regiona, koje Kijev i njegove pristalice i dalje smatraju ukrajinskom teritorijom pod nelegalnom okupacijom.
Nade Kijeva da će nametnuti svoje uslove izgledaju udaljenije nakon neuspele kontraofanzive 2023. i novih pobeda Rusije u Donbasu, gde su moskovske trupe stabilno napredovale tokom 2024.
Tokom svog obnovljenog napredovanja, ruska vojska je potisnula Ukrajince iz nekoliko jako utvrđenih gradova, uključujući Avdejevku, koja je pala u februaru, i Ugledar, koji je zarobljen ranije ove nedelje.
Iza takozvane nove ukrajinske balističke rakete stoji NATO, koji želi da legalizuje udare na Rusiju, a da formalno ostane po strani, izjavio je poslanik Državne dume sa Krima, član odbora za bezbednost, Mihail Šeremet.
Nedavno je ruski analitički centar, koji ima uticaj na politiku Kremlja, predložio razmatranje demonstrativne nuklearne eksplozije kako bi se sprečila upotreba zapadnog oružja za napade unutar Rusije.
SAD i njihovi saveznici su sve zabrinutiji zbog intenzivnog jačanja saradnje Rusije, Kine, Severne Koreje i Irana u cilju rušenja američke dominacije, piše Blumberg pozivajući se na zvaničnike.
Bivši holandski premijer Mark Rute, koji će u utorak preuzeti dužnost generalnog sekretara NATO-a, odmah će se suočiti sa značajnim izazovima, uključujući i reagovanje na stalne pretnje iz Rusije, piše NL Tajms.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi u oktobru na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u američkoj vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Nemačkoj, Ukrajina i njeni partneri trebalo da definišu zajedničke korake i zajedničku viziju kako povećati pritisak na Rusiju.
Dok se zapadni lideri u javnosti prave da ih nije briga što je Rusija planira da promeni svoju nuklearnu doktrinu, ali je realnost znatno drugačija, piše ruski politikolog Vasilij Kašin.
U zgradi Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) u Zaporožju pogođenoj tokom napada nalazili su se NATO oficiri, izjavio je za RIA Novosti koordinator proruskog pokreta otpora iz Nikolajeva, Sergej Lebedev.
Ako se sukob završi tako što će ruske snage stići do Dnjepra, a zapadni deo Ukrajine ostane pod snažnim uticajem NATO, Moskva bi mogla da dobije teritoriju, ali ne i da reši bezbednosni problem zbog kojeg je rat počeo, ocenjuje ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Predsednik Rusije Vladimir Putin planirao je da se sastane sa direktorom CIA Džonom Retklifom tokom njegove tajne posete Moskvi 25. avgusta, ali je sastanak navodno otkazao nakon što je saznao šta je američki obaveštajac poručio ruskom rukovodstvu,
Sve obaveštajne procene dostupne Ukrajini i njenim partnerima pokazuju da ruski predsednik Vladimir Putin i dalje želi da nastavi rat, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas je obišao Severnobački okrug, a tom prilikom odgovarao je i na pitanja novinara o najvažnijim temama.
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
U naredne četiri godine nemački gigant Folksvagen će otpustiti 100.000 ljudi, a Srbija, zahvaljujući mudroj politici Aleksandra Vučića, otvara nova radna mesta!
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Darko Mladić, sin pokojnog generala Ratka Mladića koji je ubijen u Haškom tribunalu, na konferenciji za medije ućutkao je tajkunske antisrpske medije i sve one koji poslednjih dana objavljuju zlurade komentare o njegovom ocu.
U Crkvi Svetog Luke gde će biti održan pomen Ratku Mladiću, među freskama se nalazi i lik mladog vojnika Evgenija Rodionova, koji je u delu pravoslavnog sveta ostao upamćen kao simbol vere, časti i stradanja.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Mihailo B. (42) iz Čačka proglašen je neuračunljivim, a zbog surovog ubistva svojih roditelja Jovana B. (77) i Milicu B. (72), koje se dogodilo 17. marta 2025. godine u porodičnom stanu u naselju Ljubić kej, izrečena mu je mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Dvojica maloletnika, stara 16 i 13 godina, izazvali su požar u objektu koji je u vlasništvu Ekonomsko-ugostiteljske škole u Nikšiću, a protiv šesnaestogodišnjaka je podneta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je policija.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.