Ukrajina će možda morati da prizna gubitak neke svoje teritorije od Rusije kako bi postigla garancije mira i bezbednosti, rekao je Jens Stoltenberg u svom prvom dužem intervjuu nakon što je napustio mesto generalnog sekretara NATO-a.
Stoltenberg je 1. oktobra okončao svoj desetogodišnji mandat na mestu šefa alijanse predvođene SAD.
U razgovoru za Fajnenšel tajms objavljenom u petak, on je rekao da bi Kijev možda bio primoran da ponovo razmisli o tome da obnavljanje granica iz 1991. smatra preduslovom za bilo kakav mirovni sporazum.
Stoltenberg je nagovestio da će „neka vrsta novog zamaha” doći nakon predsedničkih izbora u SAD početkom novembra, što bi verovatno predstavljalo „načine da se pokuša da se postigne kretanje na bojnom polju u kombinaciji sa kretanjem oko pregovaračkog stola”.
Zapad bi trebalo da „napravi uslove“ koji bi Ukrajini omogućili da „sedne sa Rusima i dobije nešto što je prihvatljivo... nešto gde će opstati kao nezavisna nacija“.
Upitan šta bi predložio ukrajinskom lideru Vladimiru Zelenskom, bivši šef NATO-a ponudio je poređenje sa rešenjem sovjetsko-finskog rata pre skoro 85 godina.
Foto: EPA
Prema ugovoru iz marta 1940. godine, Finska je ustupila veliki deo regiona Karelije i Viipuri, njen drugi najveći grad u to vreme (poznat kao Viborg u Rusiji).
Stoltenberg je tvrdio da bi Ukrajina mogla da dobije bezbednosne garancije od NATO-a čak i „ako postoji linija koja nije nužno međunarodno priznata granica“.
On je napomenuo da američki odbrambeni pakt sa Japanom ne pokriva pretenzije Tokija na Kurilska ostrva, koja su deo Rusije, kao i da je Zapadna Nemačka primljena u NATO uprkos činjenici da je Istočnu Nemačku u to vreme kontrolisala odvojena, sovjetska usklađena vlada.
- Kada postoji volja, postoje načini da se nađe rešenje. Ali potrebna vam je linija koja definiše gde se poziva na član 5, a Ukrajina mora da kontroliše svu teritoriju do te granice - rekao je Stoltenberg, misleći na deo sporazuma NATO-a, koji ističe dužnost država članica da brane jedna drugu.
Foto: EPA
Rusija je rekla da neće prihvatiti „formulu mira“ Zelenskog u deset tačaka i da se neće odreći kontrole nad Krimom i četiri druga regiona, koje Kijev i njegove pristalice i dalje smatraju ukrajinskom teritorijom pod nelegalnom okupacijom.
Nade Kijeva da će nametnuti svoje uslove izgledaju udaljenije nakon neuspele kontraofanzive 2023. i novih pobeda Rusije u Donbasu, gde su moskovske trupe stabilno napredovale tokom 2024.
Tokom svog obnovljenog napredovanja, ruska vojska je potisnula Ukrajince iz nekoliko jako utvrđenih gradova, uključujući Avdejevku, koja je pala u februaru, i Ugledar, koji je zarobljen ranije ove nedelje.
Iza takozvane nove ukrajinske balističke rakete stoji NATO, koji želi da legalizuje udare na Rusiju, a da formalno ostane po strani, izjavio je poslanik Državne dume sa Krima, član odbora za bezbednost, Mihail Šeremet.
Nedavno je ruski analitički centar, koji ima uticaj na politiku Kremlja, predložio razmatranje demonstrativne nuklearne eksplozije kako bi se sprečila upotreba zapadnog oružja za napade unutar Rusije.
SAD i njihovi saveznici su sve zabrinutiji zbog intenzivnog jačanja saradnje Rusije, Kine, Severne Koreje i Irana u cilju rušenja američke dominacije, piše Blumberg pozivajući se na zvaničnike.
Bivši holandski premijer Mark Rute, koji će u utorak preuzeti dužnost generalnog sekretara NATO-a, odmah će se suočiti sa značajnim izazovima, uključujući i reagovanje na stalne pretnje iz Rusije, piše NL Tajms.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi u oktobru na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u američkoj vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Nemačkoj, Ukrajina i njeni partneri trebalo da definišu zajedničke korake i zajedničku viziju kako povećati pritisak na Rusiju.
Dok se zapadni lideri u javnosti prave da ih nije briga što je Rusija planira da promeni svoju nuklearnu doktrinu, ali je realnost znatno drugačija, piše ruski politikolog Vasilij Kašin.
U zgradi Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) u Zaporožju pogođenoj tokom napada nalazili su se NATO oficiri, izjavio je za RIA Novosti koordinator proruskog pokreta otpora iz Nikolajeva, Sergej Lebedev.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da ne zna šta bi moglo da natera ruskog predsednika Vladimira Putina da sedne za pregovarački sto sa Ukrajinom, navodeći da je "teško ući u njegovu glavu".
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev predložio je danas ruskom predsedniku Vladimiru Putin, tokom sastanka u Omsku, zamrzavanje ukrajinskog sukoba, povratak na istanbulsku formulu rešenja i preduzimanje koraka ka miru.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je bespilotnu letelicu koja je ušla u vazdušni prostor Rumunije, saopštio je predsednik Rumunije Nikušor Dan, što je najnovije narušavanje vazdušnog prostora članice NATO-a.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Odlukom Zmaja od Šipova da više ne učestvuje u Zadruzi, Farmi i sličnim emisijama, koje oduševljavaju desetine hiljada srpskih domaćica i da se posveti čuvanju krava na Velikom Vitorogu i Janjskim dolinama, Srbiji je pričinjena velika šteta.
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Na društvenim mrežama osvanula je fotografija koja je privukla veliku pažnju korisnika, nakon što su roditelji na svom automobilu zalepili poruku zahvalnosti i zamolili ostale učesnike u saobraćaju za malo više strpljenja.
Na izlazu sa seoskih puteva na glavne saobraćajnice u Ratini kod Kraljeva, meštani i vozači sve češće nailaze na bale sena koje su ispale sa traktorskih prikolica.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.