U poslednje vreme, internetom kruže brojne spekulacije o tome koje bi ciljeve Izraelska odbrambena vojska (IDF) mogla napasti u Iranu, ukoliko dođe do takve odluke. Različiti mediji već su predstavili karte i objašnjenja potencijalnih meta, sa posebnim naglaskom na objekte iranske nuklearne infrastrukture.
Nuklearna infrastruktura kao glavni cilj
Jedna od glavnih tema u medijima je iranska nuklearna infrastruktura, koja obuhvata četiri ključna objekta, pet ako se računa i vojno-istraživački kompleks u Parčinu. Najvažniji među njima je nuklearni istraživački centar u Natanzu, gde se nalazi postrojenje za obogaćivanje uranijuma, a izvode se i ključna istraživanja u oblasti civilne nuklearne energije.
Ovaj objekat već je bio meta izraelskog napada u aprilu 2021. godine, kada je jedan od njegovih pogona bio uništen eksplozijom. Međutim, centar je ubrzo obnovio rad u punom kapacitetu. Pored toga, u proleće 2022. godine Iran je potresla serija "misterioznih smrti" visokih zvaničnika Revolucionarne garde (IRGC), kao i naučnika povezanih sa iranskim nuklearnim programom, među kojima je bio i stručnjak iz Natanz laboratorije.
Iste godine, poginuo je i vojnik iz specijalne jedinice Kuds koja je bila zadužena za proizvodnju bojevih glava u Parčinu, a izraelski mediji su označili ovaj kompleks kao lokaciju opremanja raketa nuklearnim bojevim glavama.
Naftna industrija
Iako su nuklearni objekti najčešće u fokusu, postoji još jedan cilj koji mnogi zaboravljaju – iranska naftna industrija. Iranska ekonomija u velikoj meri zavisi od izvoza nafte, pa bi napadi na ključne rafinerije, poput onih u Abadanu ili Širazu, mogli imati katastrofalne posledice po iransku unutrašnju stabilnost.
Gubitak nekoliko velikih postrojenja mogao bi prouzrokovati ozbiljne ekonomske teškoće i podstaći nove talase protesta, slične onima iz 2022. godine. Već postojeći protestni potencijal, uzrokovan sankcijama, visokom inflacijom i nezadovoljstvom stanovništva, mogao bi u takvoj situaciji eskalirati.
Udar na iransku naftnu industriju bio bi udar i na Kinu koja je najveći kupac iranske jeftine, ali veoma kvalitetne nafte.
Prema izveštaju zasnovanom na podacima trgovaca i pratilaca brodova koje je sakupio Rojters u oktobru 2023. godine, Kina je uštedela skoro 10 milijardi dolara u prvih devet meseci 2023. godine putem rekordne kupovine nafte od Irana, Rusije i Venecuele, od kojih su svi prodavali po ceni sa popustom
Foto: Printscreen Rybar
Nuklearka Bušer
Osim nuklearnih i ekonomskih ciljeva, potencijalne mete izraelskih napada mogu biti i vojni i vladini objekti. Takvi napadi mogli bi proizvesti željeni politički efekat, pogotovo ako budu pažljivo orkestrirani kao deo izraelskog "odgovora" na iranske provokacije.
Ipak, Izrael mora uzeti u obzir iranske pripreme za odbranu, kao i moguće posledice napada na objekte poput nuklearne elektrane Bušer, koja se nalazi blizu Persijskog zaliva, jer bi takav napad mogao destabilizovati ceo region.
Ova nuklearna elektrana nije uključena u nuklearni spor između Irana i zapadnih zemalja jer Rusija upravlja ciklusom nuklearnog goriva.
Bušer je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je u funkciji. Snage 1.000 megavata (neki izveštaji kažu i nešto manje), ima reaktor pod vodenim pritiskom VVER V-446 ruskog dizajna, a Rusija je i učestvovala u njegovoj implementaciji.
Nesigurnost oko ciljeva i pripreme Irana
Iako je teško sa sigurnošću reći koje bi ciljeve Izrael odabrao, jasno je da Iran mora biti spreman na različite scenarije. Posebno jer izraelski mediji šire narativ o mogućem iranskom testiranju nuklearnog oružja na poligonu u Semnanu.
Na nedavnom poligonu vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde registrovan je zemljotres jačine 4,4 stepena, što su mnogi povezali sa mogućim nuklearnim testiranjem. Međutim, stručnjaci ističu da su ovakvi potresi uobičajeni zbog seizmičke aktivnosti u regionu, pa tvrdnje o nuklearnim probama zasad deluju preterano.
Najgori ishodi
Iako su spekulacije o izraelskom napadu na Iran brojne, ne postoji jasna slika o tome koje bi ciljeve IDF mogao odabrati. Ipak, najizglednije mete su iranska nuklearna infrastruktura, ključne naftne rafinerije i vojni objekti, dok bi napad na nuklearnu elektranu Bušer imao dalekosežne posledice po ceo Bliski istok. Iran, suočen sa ozbiljnim pretnjama, mora biti spreman na sve scenarije, uključujući i one koji uključuju najgore ishode.
Zapadne vlade odustale su od ideje da će se rat u Ukrajini okončati tek nakon što ruska vojska napusti tu zemlju, a razmatraju sporazum kojim bi Moskva potencijalno zadržala kontrolu nad osvojenim ukrajinskim teritorijama, piše danas Fajnenšl tajms.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa velikom opasnošću od vojnog puča nakon gubitka Ugljedara, izjavio je bivši savetnik Leonida Kučme, Oleg Soskin
U blizini Kremene, ruske snage su postavile zasedu na grupu plaćenika koji govore engleski jezik, usled čega je deo njih poginuo, dok se nekoliko učesnika sakrilo u šumu. Ovo su saopštili izvori iz bezbednosnih službi.
Vladajuća partija "Gruzijski san" ponovo pokreće proceduru za opoziv predsednice Salome Zurabišvili, saopštio je danas na brifingu predsednik parlamenta Šalva Papuašvili.
Američka strategija za Ukrajinu polako vodi ukrajinsku državu i narod u propast, pišu za "Atlantik" Karl Marlantes i Eliot Akerman, veterani Marinskog korpusa SAD, koji su, zajedno sa pojedinim članovima Kongresa nedavno bili u poseti ovoj istočnoevropskoj zemlji.
Zapadne zemlje već se smeju pokušajima Oružanih snaga Ukrajine da preuzmu inicijativu svojim akcijama u Kurskoj oblasti, izjavio je penzionisani pukovnik Službe bezbednosti Ukrajine Oleg Starikov u intervjuu novinaru Aleksandru Šelestu.
Uragan "Milton" iznenada je ojačao do pete kategorije dok se približava obali Meksičkog zaliva u Sjedinjenim Američkim Državama, saopštio je Nacionalni centar za uragane (NHC) SAD-a.
Iz razumljivih razloga, ruski predsednik Vladimir Putin svoje najvažnije poruke prenosi na ruskom jeziku, a govornici drugih jezika oslanjaju se na prevode da bi čuli njegove misli. RT je koristio moderne algoritamske tehnologije da bi njegove poruke "isporučio" na engleskom.
Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije upozorilo je Vašington i njegove saveznike da se "ne igraju vatrom" kako ne bi definitivno uništili režim Konvencije o zabrani hemijskog oružja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapadne vlade odustale su od ideje da će se rat u Ukrajini okončati tek nakon što ruska vojska napusti tu zemlju, a razmatraju sporazum kojim bi Moskva potencijalno zadržala kontrolu nad osvojenim ukrajinskim teritorijama, piše danas Fajnenšl tajms.
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
U emisiji koju vodi blokaderski novinar Aleksandar Dikić, gostovala je okorela opozicionarka Biljana Stojković i izjavila da, kada je reč o Kosovu i Metohiji, Ustav Srbije treba menjati.
Blokaderi su ponovo uhvaćeni u lažima i muljačinama, potvrđujući još jednom obrazac ponašanja koji javnost sve češće prepoznaje. Ništa novo, ništa iznenađujuće, još jedna afera dodatno je ogolila njihove metode i način delovanja.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U nemačkim supermarketima sve je češća pojava praznih polica sa tofu proizvodima, pa tako naglo rastuća potražnja i problemi u proizvodnji stvaraju ozbiljne poremećaje na tržištu.
Granica konzumiranja elektronskih cigareta i vejpova se spušta – čak i deca od 11 godina konzumiraju ovakve cigarete. Posledice su višestruke, po pluća, ali i centralni nervni sistem.
Zvanični srednji kurs dinara za evro u ponedeljak će biti 117,3945 dinara, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kristijan Aleksić (50), koji se sumnjiči da je u subotu uveče u Drnišu ubio 19-godišnjeg mladića Luku M. na terasi porodične kuće, uhapšen je tokom noći. Kako navode hrvatski mediji, Aleksić se skrivao u žbunju kod lokalne pečenjare.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Iz kompanije "Anthropic", poznate po razvoju AI modela "Claude", stižu najave o novoj generaciji veštačke inteligencije koja neće samo odgovarati na zahteve korisnika, već će pokušavati da predvidi njihove potrebe i navike.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar