Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini moraće da bude gotova najkasnije do početka 2026. godine jer će se Rusija ubrzo suočiti sa slomom ratne ekonomije, smatraju zapadni stručnjaci.
Sa ovom tezom prvi u javnost izašao je šef ukrajinske obaveštajne službe Kiril Budanov, jedan od najeksponiranijih obaveštajaca sveta, koji je sredinom septembra ocenio da če se na vratima Kremlja gomilati ekonomski, finansijski i socijalni problemi koje više neće moći da rešavaju kao do sada.
Predviđanje Budanova
Tragom ove informacije, uz ogradu da se previđanja Budanova i nisu ostvarila u prošlosti (na primer da će proleća 2023. godine Ukrajinci vratiti na Krim), švedski ekonomista Anders Oslund i danski vojni analitičar Anders Puk Nilsen, analizirali su stanje ruske ekonomije i došli do zaključka da ratna ekonomija Kremlja nije održiva ni na srednji rok, posredno potvrđujući tezu Budanova da će Rusija biti primorana da okonča ratna dejstva najkasnije do 2026. godine.
Foto: printscreen
Švedski ekonomista, koji je sa američkim kolegom Džefrijem Saksom početkom devedesetih trebalo da postavi temelje tržišne ekonomije u Rusiji, ocenio je da sankcije zapadne sankcije protiv Rusije deluju, a za taj zaključak navodi nekoliko argumenata.
- Prvo, sankcije zaista nanose štetu ruskoj ekonomiji, i indirektno i direktno, i ukupno „skidaju" 2 do 3 odsto BDP-a godišnje. Jedini proizvodni sektor ruske privrede trenutno je vojska (u najširem smislu), dok je doprinos svih ostalih zanemarljiv. Treće, cifre ruske inflacije od 9,1 odsto (za avgust) nerealno niske i u stvarnosti je reč o mnogo ozbiljnijem rastu cena. Četvrto, iako javni dug Rusije nije visok, zemlja je od početka rata imala vrlo malo mogućnosti za pozajmljivanje novca i živela je od poreza i rezervi. A u ovom drugom već su dobro zagrabili, pa je nacionalni fond za tri godine pao sa 183 milijarde dolara na 55 milijardi, dok je oko 300 milijardi još zamrznuto u zapadnim zemljama, uglavnom u Belgiji. Kremlj mogao da „spali" preostale rezerve do kraja sledeće godine - ocenjuje Oslund.
Sa ovim stavovima slaže se i danski analitičar Nilsen koji posebno ističe problem inflacije u Rusiji.
Vojni sektor diže inflaciju
- Prvi značajan faktor je izuzetno povećana vojna potrošnja i nedostatak ljudstva. Sami Rusi tvrde da mesečno regrutuju oko 30.000 novih vojnika (američki analitičar Majkl Kofman smatra da je taj broj verovatno negde između 20 i 25 hiljada). Istovremeno ih privlače plate i bonusi koji su i do 4 do 5 puta veći od prosečne ruske plate, što zauzvrat primorava poslodavce u sektoru odbrane da ponude veće plate kako bi zadržali radnike. Oni su svakako manji od iznosa koji se može zaraditi u vojsci. Dakle, vojska prvo uzima veliki broj radnika i potencijalnih radnika, što povećava njihovu nestašicu, a istovremeno doprinosi podizanju zarada u celom sektoru odbrane, što opet primorava druge aktere u ruskoj ekonomiji da učine isto. Za obične Ruse - velika, veća primanja. Ali u isto vreme, to je i recept za porast inflacije - ističe Nislen i podvlači da se pozitivni efekti ruske ratne ekonomije, odnosno rast plata, niska nezaposlenost i rast investicija privode kraju.
- Ukratko, gotove su debele krave, dolaze mršave - navodi on.
Foto: Tanjug
Šta kaže MMF?
Prema podacima MMF iz aprila (uskoro bi trebao da bude objavljen novi izveštaj), stoji da se očekuje rast ruskog BDP-a po stopi od 3,2 odsto u 2024. i ukupno dostići vrednost od 2,06 triliona dolara. Očekuju nezaposlenost na nivou od 3,2 odsto, inflaciju od 5,3 odsto, a ukupan državni dug na nivou od 20,8 odsto.
Ovo na prvi pogled deluju daleko od katastrofalnog, pošto je reč o stopi rasta BDP-a na kojoj bi Moskva zavidela EU - koja zajedno raste po stopi od 0,8 odsto - podaci šefice Ruske narodne banke Elvire Nabiuline pokazuju da stvari nisu baš savršene.
Ona je u septembru navela da očekuje da će inflacija biti "viša od očekivanih 6,5 do 7 odsto iz julske prognoze" i usput je podigla ionako visoku kamatnu stopu sa 18 na 19 odsto. Kako je pisao „Moskva tajms", analitičari Renesans kapitala očekuju da bi Nabiulina kamata do kraja godine mogla da bude podignuta na čak 21 odsto (na početku rata bila je 20 odsto).
Istovremeno, gotovinski krediti u Rusiji se već izdaju po godišnjoj kamatnoj stopi od 27,1 odsto (veća je bila u aprilu 2024.), hipotekarni krediti po stopi od 20,8 odsto, a država pozajmljuje novac preko jednogodišnjih državnih obveznica po stopi od čak 18,25 odsto.
Rusija će 2025. godine povećati državnu potrošnju na odbranu za četvrtinu – na 6,3% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najviši nivo od vremena Hladnog rata, saznaje se iz predloga budžeta objavljenog danas.
Ljudi treba da znaju činjenice – sukob u Ukrajini traje najmanje od 2014. godine, a izazvan je, između ostalog, i širenjem NATO, rekao je bugarski ekonomista Kuzman Ilijev.
Kandidatkinja Demokratske partije za predsednika SAD, Kamala Haris, oštro je kritikovala svog republikanskog protivkandidata, Donalda Trampa, pozivajući se na informacije iz knjige novinara Boba Vudvorda „Rat“. Pri tome, Haris je uputila i uvrede na račun predsednika Rusije, Vladimira Putina.
Na kurskom pravcu započela je ključna bitka, a vojni izvori i analitičari sa obe strane predviđaju da će njen rezultat biti odlučujući za celokupni severni sektor.
Nezvanična zabrana likvidacije ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koju je navodno poštovala Rusija, ukinuta je. Prema obaveštajnim procenama, na meti bi mogli da se nađu i najviši ukrajinski vojni komandanti, nakon važnog sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Predsednik Rusije Vladimir Putin sazvao je, nakon razgovora sa američkim pregovaračima Stivenom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, sastanaka stalnih članova Saveta bezbednosti kako bi razmotrili rezultate pregovora u Abu Dabiju.
Tokom sastanka sa američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom o Evropi i Ukrajini, ruski predsednik Vladimir Putin ispričao je vic o ukrajinskom zvaničniku koga su posetili predstavnici Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU).
Povorka automobila sa specijalnim američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom napustila je danas Kremlj, nakon više od dva sata razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prenose RIA novosti.
Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner doputovali su na moskovski aerodrom Vnukovo, gde ih je dočekao specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RFPI) Kiril Dmitrijev.
Američki stručnjak Stiven Star upozorio je da bi sukob Rusije i Zapada uskoro mogao da uđe u izuzetno opasnu fazu, u kojoj bi jedan ozbiljan incident mogao da izazove vojnu konfrontaciju daleko širih razmera od rata u Ukrajini.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija će 2025. godine povećati državnu potrošnju na odbranu za četvrtinu – na 6,3% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najviši nivo od vremena Hladnog rata, saznaje se iz predloga budžeta objavljenog danas.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.