Šta radite kada gubite rat protiv Rusije? Konkretno, da se taj rat mogao izbeći ili zaustaviti veoma brzo i pod povoljnim uslovima, ali umesto toga vi ste - slušajući veoma lažne prijatelje - odlučili da se borite sve dok vaša zemlja ne bude razorena. I takođe shvatate da ste se kockali i sa svojom budućnošću.
To je sada ključno pitanje u životu Vladimira Zelenskog, da li on to može sebi da prizna ili ne.
U ovako mračnom scenariju, piše istoričar Tarik Siril Amar, postoje tri osnovne opcije. Prenosimo najzanimljivije detalje iz njegove analize.
Broj jedan, razumna opcija: možete se suočiti sa realnošću i započeti pregovore o okončanju rata, znajući da ćete u velikoj meri morati da prihvatite uslove svog protivnika (jer zapamtite, vi gubite, a ruski predsednik Vladimir Putin upravo je poručio u intervju za centralni program "60 minuta" da će Moskva prihvatiti samo "ishod u svoju korist i zasnovan na realnosti" koju su proizvele dve godine borbi).
Ili opcija dva, ona manična: možete izabrati poricanje stvarnosti i nastaviti da se borite kao da još uvek možete da pobedite, čime ćete još više oštetiti svoju zemlju i uveriti se da će na kraju ipak izgubiti, ali pod još gorim uslovima.
Ili, konačno, opcija tri, ona zabluda: možete da uradite ono što većina slabih likova radi većinu vremena i pokušate da ukvadrirate krug pretvarajući se da postoji način da izbegnete poraz, da nekako magično okončate rat, ili bar ga usporite.
Dok opcije dva i tri zahtevaju visok stepen samoobmane, opcija tri je najluđa jer njena realizacija pretpostavlja da vaš protivnik ide uz vaše želje u potpunoj suprotnosti sa svojim interesima i ciljevima. Baš kao da je vaša strana - a ne njegova - pobeđivala u ratu.
Sudeći po njihovim nedavnim javnim izjavama, Zelenski i njegov tim trenutno su zaglavljeni između manijakalnosti i obmane.
Ali nisu sami: prema nedavnom članku Fajnenšel tajmsa Kijev i Moskva su ušli u "preliminarne diskusije o zaustavljanju udara na energetsku infrastrukturu jednih drugih". Tajming članka je intrigantan jer jasno odražava ukrajinske želje i spekulacije mnogo više nego stvarnost. Kako je rekao jedan od uključenih diplomata, "veoma rano se govori o potencijalnom ponovnom pokretanju nečega".
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov već je jasno stavio do znanja da je priča Fajnenšel tajmsa bila lažna, ponavljajući uslove Rusije za ulazak u pregovore i naglašeno komentarišući da „danas postoji mnogo lažnih priča koje nemaju veze sa stvarnošću", sa „čak i najuglednije publikacije" ne libeći se „podmetanja ovih obmanjujućih informacija".
Kako se to dogodilo? Stvari postaju jasnije ako se setimo da je samo nedelju dana pre objavljivanja članka za Fajnenšel tajms, Zelenski ilustrovao zabludnu opciju kako (ne) suočiti se sa realnošću poraza. Konkretno, on je predložio da bi i Ukrajina i Rusija mogle da prestanu da udaraju po energetskoj infrastrukturi, a Moskva bi takođe trebalo da poštedi ukrajinske crnomorske luke i brodarstvo.
Ukrajinski lider je posebno tvrdio da bi zaustavljanje napada na energetsku infrastrukturu moglo dovesti do kraja „vruće faze" rata. Potom bi, opet prema Zelenskom, mogao uslediti period istovremenog i ratovanja i diplomatije. Po sopstvenim rečima, pregovori će značiti još jednu fazu rata i to ne znači da nema odbrambenih ili ofanzivnih akcija. Ali u svakom slučaju, kada se preduzmu diplomatski koraci, to dovodi do kraja vruće faze rata.
Ostavimo za sada po strani očigledno pitanje koje je izgleda promaklo pažnji Zelenskog, a to je zašto bi Moskva bila zainteresovana za takav sporazum koji transparentno favorizuje Ukrajinu i nudi vrlo malo Rusiji.
Prvo treba primetiti da je ovo, na prvi pogled, bila senzacionalna izjava ukrajinskog lidera, jer je bila u potpunoj suprotnosti i sa njegovom ranijom pozicijom i sa politikom koju je njegova vlada zvanično usvojila. Prema ovom poslednjem, bilo kakvi pregovori sa Moskvom mogli bi da počnu tek nakon povlačenja Rusije sa svih teritorija koje pripadaju Ukrajini od 1991. U praksi, to naravno znači da su pregovori nemogući, jer Rusija nema interesa da se povinuje ovim ukrajinskim preduslovima i, kao što je rat pokazao, ni Kijev ni njegove zapadne pristalice (i korisnici) nemaju sredstava da primoraju Moskvu na to. Naprotiv, Rusija je ta koja ima inicijativu.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Ukrajinskog lidera i njegove savetnike izgleda da ih nije briga za to što su njihove ideje i planovi neostvarivi. Nedoslednost do apsurda deo je standardnog repertoara režima Zelenskog. Kao što biste očekivali, taj stepen nepredvidivosti u Kijevu je, sam po sebi, prepreka za smislene pregovore sa Rusijom, kao što su primetili i Putin i ruski ministar spoljnih poslova .
Osim toga, Zelenski je prilično očajan svestan da su pogoršane okolnosti i unutar Ukrajine i van nje. Da nabrojimo samo neke, na Zapadu, "plan pobede" koji još uvek promiče Podoljak je, u suštini, propao, dok se sve više priča u medijima o odustajanju od ponovnog preuzimanja teritorije koju sada drži Rusija. Kod kuće, ukrajinski plan mobilizacije završio se neuspehom, kako prenosi ukrajinski list Strana.ua. Pored toga, dolaze dve stvari koje su loše za režim Zelenskog: izbori u SAD i zima.
Što se tiče američkih izbora, na njima bi mogao da pobedi Donald Tramp. A, Tramp ne krije planove da oslobodi Ukrajinu još brutalnije nego što bi to uradila i administracija Harisove. Konačno, zima je, naravno, najneposredniji povod za inicijative Zelenskog o ne napadanju energetske infrastrukture. Pod ruskim napadom, Ukrajina je u rasulu i na ivici kolapsa.
Ministar spoljnih poslova Belorusije Maksim Riženkov izjavio je da pitanje obezbeđivanja mira u evropskom regionu zavisi isključivo od političke volje kolektivnoog Zapada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je u pripremi bilateralni sporazum Ukrajine i Mađarske, koji uključuje i pitanja bezbednosti i pristupanje Ukrajine NATO-u.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je na konferenciji o evroazijskoj bezbednosti da su 2022. godine ukrajinski generali pozvali njega i tražili pomoć u uspostavljanju kontakta sa ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se predali.
Ruske trupe izvele su masovni raketni napad na most preko ušća reke Dnjestar u Crno More u Odeskoj oblasti, saopštilo je ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo.
Premijer Slovačke Robert Fico gostovao je na ruskom državnom kanalu „Rusija 1 TV“, što je izazvalo oštru kritiku i uvrede na njegov račun od strane bivšeg premijera Igora Matoviča.
Moskva ne može da pristane na takozvani nemački scenario rešavanja sukoba, prema kojem Ukrajina ulazi u Severnoatlantsku alijansu u zamenu za odustajanje od pretenzija na ruske teritorije, rekao je Rodion Mirošnik, specijalni izaslanik ruskog ministarstva spoljnih poslova za zločine u Kijevu.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Ruska vojna jedinica objavila je snimak napada FPV dronom na jasno obeleženo vozilo Ujedinjenih nacija u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta, dok je misija UN pružala pomoć civilima.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Više od 22.000 korisnika ostalo je bez električne energije nakon ruskog napada dronovima tokom noći na južni deo Odeske oblasti, saopštile su lokalne vlasti.
Deset osoba povređeno je danas u ruskim napadima dronom na Odesku oblast, od kojih su dve u teškom stanju, saopštio je šef Odeske oblasne vojne administracije Oleg Kiper.
Ruski ratni izveštač Aleksandar Sladkov otvoreno je zatražio da Moskva prestane da koristi nuklearno oružje samo kao temu za poruke Zapadu i da, kako tvrdi, razmotri njegovu upotrebu na stvarnom ratištu.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar spoljnih poslova Belorusije Maksim Riženkov izjavio je da pitanje obezbeđivanja mira u evropskom regionu zavisi isključivo od političke volje kolektivnoog Zapada.
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Ambasadorka Norveške u Beogradu Kristin Melsom ukazala je u autorskom tekstu za Politiku da veze između Norveške i Srbije imaju duboke istorijske korene i dodala da je tokom decenija, Norveška bila uz Srbiju kroz razvojnu saradnju, institucionalnu podršku i partnerstvo u evropskoj integraciji.
Blokaderi su konačno otkrili ko im je uzor - okoreli kriminalac Miloš Medenica, koji je proglašen krivim za više krivičnih dela, između ostalog i za stvaranje organizovane kriminalne organizacije i šverc, a koji je više puta otvoreno napadao predsednika Srbije Aleksandra Vučića i članove njegove porodice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima rano jutros važnom porukom u kojoj je istakao da samo ozbiljan rad i ljubav prema Srbiji pobeđuju.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kako Informer nezvanično saznaje, pripadnici UKP u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, pronašli su vozilo za koje se sumnja da je korišćeno u ubistvu Aleksandra Nešovića.
Na magistralnom putu između Užica i Požege, na deonici kroz Užice, nešto oko 11.30 časova, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj se jedan automobil prilikom sletanja sa kolovoza "zario" u kanal pored puta.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu, na predlog Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, odredio je pritvor svim osumnjičenima koji se dovode u vezu sa ubistvom Aleksandra Nešovića, zvanog Baja, na Senjaku 12. maja, osim Danki V. kojoj je određen kućni pritvor.
Jake policijske snage, uključujući i pripadnike Specijalne policije, intenzivno tragaju za 50-godišnjim Kristijanom Aleksićem iz Drniša, osumnjičenim za ubistvo 19-godišnjeg dostavljača pice.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Božuri, omiljeni prolećni cvetovi, zahtevaju posebnu negu upravo sada u maju i tokom leta, a stručnjaci otkrivaju ključne korake od zalivanja i prihrane do orezivanja, bez kojih rizikujete da sledeće sezone ostanete bez njihovih prelepih cvetova.
Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.
Astrologija sugeriše da određeni horoskopski znaci poseduju jedinstvene kvalitete koji ih čine posebno privlačnim, bilo da je u pitanju njihov izgled, ličnost ili način na koji se odnose prema drugima.
Kada birate pametni telefon, ne zavaravajte se brojkom megapiksela, ona sama po sebi ne garantuje dobar kvalitet fotografija. Ključ leži u veličini senzora, kvalitetu objektiva i softveru za obradu slike.
Bugarska pevačica Darina Nikolajeva Jotova, pobednica Evrovizije 2026, poznata je našoj publici i zbog saradnje sa Željkom Joksimovićem na legendarnoj numeri "Lane moje".
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar