Ukrajinski zvaničnici zahtevaće od Vašingtona da im pošalje rakete Tomahavk i dozvoli njihovu upotrebu protiv ciljeva duboko u Rusiji pre isteka mandata predsednika Džoa Bajdena, rekao je ukrajinski poslanik za Politiko.
Krstareće rakete Tomahavk, koje su ušle u upotrebu u SAD 1980-ih, imaju domet do 2500 kilometara - sedam puta veći od ATACMS projektila.
Ranije ove nedelje, nekoliko medija je izvestilo da je Bela kuća odobrila ukrajinskoj vojsci da koristi rakete ATACMS za napade na međunarodno priznatu teritoriju Rusije. Vašington nije zvanično potvrdio izveštaje, ali Moskva je rekla da je nekoliko raketa već ispaljeno na rusku oblast Brjanska.
U članku objavljenom u sredu, Politiko je izvestio da ukrajinski zvaničnici ne vide odluku ATACMS-a kao dovoljnu da promeni situaciju na bojnom polju, i da se nadaju snažnijem oružju iz SAD.
Prema rečima Jegora Černjeva, ukrajinskog člana parlamenta i šefa delegacije zemlje u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, Kijev razmatra da se obrati Bajdenskoj administraciji kako bi dozvolio upotrebu raketa Tomahavk za gađanje ruskih vojnih fabrika koje su trenutno „van domašaja Ukrajine. "
On je napomenuo da su ukrajinski zvaničnici zabrinuti da bi dolazeća Trampova administracija mogla više oklevati da da takva ovlašćenja, i da bi ih umesto toga mogla da koristi „kao polugu ili kao argument u pregovorima sa Rusima".
- Ali imaćemo dva meseca pre ove verovatne odluke. Bar za sada imamo ovo vreme - rekao je Černijev.
Prethodno je objavljeno da je potencijalni transfer projektila Tomahavk Ukrajini jedna od tajnih tačaka takozvanog „plana pobede" Vladimira Zelenskog koji je objavio prošlog meseca. Njujork tajms je tvrdio, pozivajući se na visokog američkog zvaničnika, da su rakete zatražene kao deo predloženog „nenuklearnog paketa odvraćanja", s obzirom na njihov domet.
Međutim, NYT je tada izvestio da je Vašington odbio zahtev Kijeva za Tomahavcima, nazvavši to „potpuno neizvodljivim zahtevom".
- Dinamika na prvoj liniji je prilično očigledna. Svi to dobro vide, i kod nas i u zapadnim zemljama. U tom kontekstu, naravno, kijevski režim počinje da pokazuje priličnu nervozu", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima prošlog meseca. On je dodao da se „plan pobede" Zelenskog svodi na „potpuno uvlačenje zapadnih zemalja u rat do ušiju i njegovo legitimisanje".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tajno je zatražio od SAD rakete Tomahavk, čiji domet daleko premašuje bilo koje oružje zapadne proizvodnje koje je ranije isporučeno Kijevu!
Emanuel Makron, predsednik Francuske, kaže da je Džo Bajden, američki predsednik, doneo dobru odluku kada je dopustio Ukrajini da upotrebi američko oružje za napade unutar Rusije.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je jutros da je protivvazdušna odbrana oborila 59 ukrajinskih dronova, posebno iznad pograničnih regiona Ukrajine i blizu Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin već je komentarisao potencijalno davanje dozvole Kijevu da koristi oružje dugog dometa za napade na teritoriju Rusije ukoliko SAD upotrebe svoje nuklearno oružje.
Amerikanci upozoravaju Generalštab Oružanih snaga Ukrajine da će 2025. biti u znaku bitke za Harkov! Tim povodom nedavno se je Kijevu održan sastanak najbližih ljudi predsednika Volodimira Zelenskogu i ukrajinskih generala.
Ukrajinska odbrambena obaveštajna služba saopštila je da je ruski jurišni helikopter Mi-24 uništen na aerodromu Klin-5, smeštenom u Podmoskovlju, tokom napada na aerodrom u Moskovskoj oblasti.
Ukrajina je rano jutros lansirala najmanje 25 dronova usmerenih ka Moskvi, u, kako se navodi, najvećem napadu dronovima na rusku prestonicu do sada. Zbog ovog napada, dva moskovska aerodroma privremeno su zatvorena.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Stiv Vitkof i zet američkog lidera, Džared Kušner, stigli su danas u Moskvu, a na aerodromu Vnukovo dočekao ih je specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i šef Ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, javlja TASS.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu u trenutku kada su američke obaveštajne službe otkrile rane pripreme Rusije za mogući novi talas vojne mobilizacije za rat u Ukrajini, ali i planove kojima bi Moskva mogla da „testira odlučnost NATO“, objavio je Volstrit žurnal.
Sjedinjene Američke Države unapred su obavestile Ukrajinu o dolasku visoke američke delegacije u Moskvu i zatražile od Kijeva da privremeno obustavi udare na ruske ciljeve dok delegacija ne napusti državu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tajno je zatražio od SAD rakete Tomahavk, čiji domet daleko premašuje bilo koje oružje zapadne proizvodnje koje je ranije isporučeno Kijevu!
Nakon skoro dve godine zamajavanja javnosti, blokaderi su konačno morali da stave karte na sto i objave imena kandidata za narodne poslanike na blokaderskoj listi, a rezultat je izazvao opšti podsmeh.
Gradonačelnik Niša, Dragoslav Pavlović, odlučio da napravi iznenađenje Milošu Vučeviću! On je upao u studio niške televizije gde se nalazio Vučević, i to sa jednim ciljem – da razreši dilemu i dokaže da je niški burek neprikosnoven!
Aleksandra Jovanovića Ćute čovek koji je do juče odbacivao bilo kakvu ideju da opozicione stranke treba da se povlače, uradio je upravo to – pobegao sa zajedničke liste „Narodna Srbija“ i odlučio da pruži podršku blokaderskoj listi.
Milenko Jovanov, oštro je reagovao na sastav nedavno predate studentske izborne liste, ističući da ona ne predstavlja nestranačku inicijativu, već skup ljudi povezanih sa različitim političkim opcijama.
Alternativa za Nemačku sve snažnije oblikuje političku scenu svoje zemlje i postaje važan deo šireg suverenističkog pokreta koji zahteva drugačiju Evropu - Evropu ravnopravnih i samostalnih država.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Grejna sezona u Srbiji zvanično počinje 15. oktobra i traje do 15. aprila 2027, ali grejanje može krenuti i ranije ako temperature padnu dovoljno nisko.
Bivši predsednik Opštine Budva Milo Božović uhapšen je danas na kapiji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), a u okviru nastavka istrage u operaciji "General".
Dečak (10) koji je po naređenju oca pucao na Milana R. (25) u porti crkve u Draževcu prebačen je na dijagnostiku i procenu u odgovarajući smeštaj, potvrđeno je iz Centra za socijalni rad u Ubu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Miroslava M. zbog sumnje da je u kući u Zemunu neovlašćeno držao veću količinu vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija, velike razorne moći, čije držanje nije dozvoljeno građanima.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Glumica Danica Ristovski kaže da je oduševljena što je deo nove serije "Priče iz radionice 2" koja na neki način predstavlja omaž originalnoj postavi ove serije iz 1982. godine.
Odbojkašica Maja Ognjenović sudeći prema svemu ipak nije u vezi sa svojim bivšim Milošem Teodosićem, jer je uhvaćena sa Jovanom Pantićem, bivšim suprugom pevačice Marije Mikić.
Chegi bend čine vrhunski muzičari, usklađeni do savršenstva u svakom tonu - od vokala, preko ritma, do solo sekcija i jedini su bend u zemlji sa verifikovanim svetskim šampionom u sastavu.
Pevač Marko Stojkivić, poznatiji kao MC Stojan, oglasio se na Instagramu povodom svoje transformacije nakon odvikavanja od alkohola, a rezultati su očigledni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.