A, šta ako Putin kaže NE! EU razmatra slanje 100.000 vojnika u Ukrajinu! Već se zna i iz kojih zemalja bi većina njih došla!
Podeli vest
Evropski vojni i politički lideri razgovaraju o slanju vojnih snaga u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, potvrdili su zvaničnici i diplomate Rojtersu.
Razlog je jednostavan - novoizabrani američki predsednik Donald Tramp jasno je stavio do znanja da neće slati američke trupe u zemlju da garantuju bezbednost, potvrdili su agenciji zvaničnici i diplomate.
Severnokorejski vojnici ostvarili su prvu pobedu u borbi na frontu u Ukrajini oslobodivši selo Plehovo u Sudžanskom okrugu, prenosi vojni reporter Aleksandar Kotenok.
13.12.2024
19:41
Razgovori, koje vodi francuski predsednik Emanuel Makron, su u ranoj fazi, ali su već otkrili podele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije - pa čak i kad je da li je uopšte i mudro pokretanja takve inicijative u ovom trenutku, saopštila je agencija.
Spasavanje Kijeva
Pošto Kijev gubi inicijativu u ratu, a ruske snage polako ali nezaustavljivo napreduju na ključnom istočnom frontu, evropski lideri ne žele da ruskom predsedniku Vladimiru Putinu ostave utisak da je došlo vreme za pregovore koji će omogućiti Moskvi da zadrži teritorije i da je Rusja pobedila. Oni insistiraju da su fokusirani na jačanje vojne i ekonomske pomoći Ukrajini i ne vide znake da je Putin spreman da pregovara.
Kijevski režim nastavlja da sbotira proces razmene zatvorenika i ne želi da preuzme 630 vojnih zarobljenika – ukrajinskih građana, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Bezbednosna situacija u Evropi mora da se reši kada se zaključi prekid vatre u ratu Rusije i Ukrajine, poručio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
06.12.2024
10:20
Ipak, iza kulisa, neki evropski lideri razmatraju kako bi evropske nacije mogle da obezbede mir u Ukrajini, uključujući desetine hiljada vojnika na ukrajinskom tlu.
Ove snage bi povećale rizik od direktnog sukoba sa Rusijom, dok bi u isto vreme evropske vojske dovele do granica izdržljivosti, jer su im zalihe naoružanja iscrpljene donacijama Ukrajini. Osim toga Evropa je navikla da se u velikoj meri oslanjaju na američku podršku u velikim međunarodnim misijama.
Ali Tramp je odbacio mogućnost da američke snage igraju ulogu u sprovođenju primirja, a u nedavnim razgovorima sa Makronom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Parizu, insistirao je da će Evropljani morati sami da preuzmu taj posao, potvrdila su dva izvora. Reuters.
To bi moglo da znači raspoređivanje evropskih trupa u Ukrajini, bilo da Kijev dobije garanciju bezbednosti ulaskom u NATO, ili bilateralne garancije.
- Čak i da postoji bezbednosna garancija NATO, kako bi ona bila primenjena na terenu? Vojni komandanti već pripremaju planove koje će evropski lideri razmotriti u budućnosti -rekao je visoki evropski zvaničnik Rojtersu.
Glavne evropske nacije poput Francuske, Nemačke, Italije, Poljske i Britanije mogle bi da čine većinu snaga, rekli su zvaničnici.
Kritike i neslaganja
Makron se. međutim, suočio sa kritikama u Evropskoj uniji zbog insistiranja na ovoj temi, što je razumljivo s obzirom na političku osetljivost slanja trupa u takvu misiju. Posle prošlonedeljnog razgovora sa Makronom, poljski premijer Donald Tusk rekao je da Varšava ne planira da se pridruži takvim snagama.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je, s druge strame, da će Berlin verovatno igrati ulogu u obezbeđivanju primirja, ali da je prerano govoriti kakve će snage biti potrebne.
Zelenski opet smatra da bi to pitanje moglo biti pokrenuto kada generalni sekretar NATO Mark Rute u Briselu ugosti ukrajinskog predsednika i druge evropske lidere.
Ali Rute je prošle nedelje rekao da je pozvao kolege u NATO i Ukrajini "da budu malo suptilniji" u razgovorima o budućim scenarijima.
- Ako o svemu tome otvoreno razgovarate, postavlja se pitanje zašto bi Putin došao za pregovarački sto jer na taj način dobija ono što želi - rekao je Rute.
Foto: Reuters
Analitičari kažu da je dosadašnja debata otkrila konfuziju oko toga da li će buduća evropska misija preuzeti tradicionalnu mirovnu ulogu, kao što je nadgledanje linije prekida vatre, ili će tu biti kako bi odvratila potencijalne nove ruske napade.
I to je konfuyija, jer italijanski zvaničnici govore o očuvanju mira, dok su se francuski i ukrajinski zvaničnici fokusirali na odvraćanje Rusije. Sasnaje se i da bi snage za odvraćanje mogla bi da formira koalicija od pet do osam zemalja.
Mnogo šta sporno
Analitičari i zvaničnici dali su različite procene veličine takvih snaga, naglašavajući da će mnogo zavisiti od zadataka misije koja bude poslata u Ukrajinu. Neki analitičari sugerišu da bi oko 40.000 vojnika moglo biti izvodljivo.
Prema šemi rotacije koja bi takođe uključivala trupe koje se pripremaju za raspoređivanje i rekonstituciju nakon raspoređivanja, oko 100.000 vojnika moglo bi biti uključeno u misiju u bilo kom trenutku, rekao je Franc-Štefan Gadi, bivši austrijski vojni planer koji sada radi u Međunarodnom institutu za strateške studije.
- To će svakako ozbiljno opteretiti evropske kopnene snage - rekao je on.
Evropski bezbednosni zvaničnik, koji je želeo da ostane anoniman, takođe je rekao da bi za takvu misiju moglo biti potrebno čak 100.000 vojnika.
Gadi je rekao da bi takve snage mogle biti stvorene ako bi neke evropske nacije smanjile druge misije, kao što su mirovne misije na Balkanu. Evropa, SAD i drugi partneri su 1990 rasporedili oko 60.000 vojnika u BiH i 50.000 na Kosovu, ali su ove misije sada mnogo manje.
Razgovara se io sastavu međunarodnih snaga jer bi mešavina nacija morala da bude prihvatljiva za obe strane, baš kao i njihov mandat.
Foto: Foto: Shutterstock, EPA Images
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto rekao je da će misija morati da bude pod okriljem Ujedinjenih nacija. Ali drugi zvaničnici kažu da bi to Rusiji, stalnom članu Saveta bezbednosti UN, dalo previše uticaja.
Evropljani bi takođe verovatno morali da ubede Sjedinjene Države da se na neki način angažuju, barem kroz obaveštajnu i drugu operativnu pomoć, kažu analitičari.
Ipak, pravila delovanja evropskih vojnika na tlu Ukrajine samo je jedno od kritičnih pitanja koje tek treba razjasniti. Šta se dešava ako evropski vojnik bude pogođen i ubijenm naprimer!
Zapadne zemlje, dok pozivaju na mirovne pregovore, zapravo vode prikrivenu igru i pod izgovorom mirovne misije mogu rasporediti svoje vojne kontingente na teritoriji Ukrajine, izjavio je poslanik Državne dume Rusije iz krimskog regiona i član Odbora za bezbednost Mihail Šeremet.
Broj ukrajinskih vojnika koji su samovoljno napustili svoje položaje značajno je porastao tokom 2024. godine, prenosi američki Njuzvik. Od februara 2022. godine više od 100.000 vojnika optuženo je za dezerterstvo, ali su tužbe podnete samo protiv onih koji se nisu vratili na svoje pozicije.
Ruski predsednik Vladimir Putin odobrio je budžet Ruske Federacije za period od 2025. do 2027. godine, koji je uglavnom fokusiran na izdvajanja za vojsku, objavljeno je danas na zvaničnom sajtu za objavljivanje ruskih pravnih akata.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ocenio je danas da evropske elite nisu jednoglasne u ideji o slanju trupa iz svojih zemalja ili barem privatnih plaćenika u Ukrajinu, ali, kako je naveo, "neke usijane glave" razmišljaju o tome.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Donald Tramp ponovo je uzburkao međunarodnu scenu svojom odlukom da smanji američko vojno prisustvo u Evropi za čak 20%. Prema informacijama koje prenosi italijanska agencija ANSA, ovaj potez označava drastičan zaokret u odnosima SAD i NATO saveznika, jer Tramp od evropskih zemalja sada zahteva da povećaju izdvajanja za odbranu na čak 5% bruto domaćeg proizvoda.
Evropsku uniju i njene međunarodne institucije, uključujući i parlamentarne, čekaju ozbiljne promene, što je pokazala nedavna Minhenska konferencija o bezbednosti, saopštio je predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin na svom Telegram kanalu.
Ukrajina neće biti poslednja meta Vladimira Putina, upozorio je predsedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Đuzepe Kavo Dragone, pozivajući evropske saveznike da povećaju proizvodnju naoružanja i na vreme se pripreme za moguće sukobe.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa ponudila je Ukrajini da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad polovinom njenih rudnih resursa, uz mogućnost raspoređivanja američkih trupa na mestima njihove eksploatacije, prenosi En-Bi-Si njuz, pozivajući se na izvore iz administracije u Vašingtonu.
Ruske snage intenzivirale su ofanzivu na istočnom frontu, prepolovivši ukrajinske linije odbrane kod Kurahova u oblasti Dnjepropetrovska. Ukrajinski Generalštab objavio je da se broj ruskih napada povećao čak 2,5 puta, pri čemu je tokom dana zabeleženo 250 borbi, a najintenzivniji sukobi odvijaju se u pravcu Pokrovska.
Bezidejnoj srpskoj opoziciji koja se mesecima unazad krije iza studenata hitno je potreban "crni labud" - nesreća na kojoj bi mogli da lešinare - kako bi se protesti koji polako ali sigurno zamiru, na neki način omasovili.
Sad kad smo svi čuli mirovni plan Donalda Trampa za Ukrajinu - da ta zemlja mora da prepusti teritoriju Rusiji i da nikad neće ući u NATO, ne može čovek a da se ne zapita šta će se dogoditi sa ratnim predsednikom te zemlje Volodimirom Zelenskim.
Gošća INFO JUTRA na Infomer TV kod novinarke Katarine Odalović bila je ministarka za brigu o porodici brigu i demografiji koja je govorila o pokušaju obojene revolucije u Srbiji.
Emisija "Rat uživo" na Informer televiziji bavila se krucijalnim geopolitičkim temama, a ove večeri u fokusu je bio rusko-ukrajinski sukob. Tokom emisije emitovana je i reportaža novinara i ratnog izveštača Igora Damjanovića iz Ukrajine.
U porodici Ilić iz Lopušnika kod Petrovca na Mlavi ne zna se ko više voli lov! I baba i deda, i sinovi i snajke, a i unuk Petar već treću godinu ne propušta tradicionalnu "Šakalijadu"...
Turistička organizacija opštine Mali Zvornik na predstojećem Sajmu turizma u Beogradu, nastupiće zajedno sa turističkim organizacijama Loznice i Krupnja.
Boris Karapandžić, kom se sudi kao pripadniku kriminalnog klana Veljka Belivuka, partnerka Maša J. je sinoć prijavila za nasilje, a došlo je do incidenta kada je došla policija.
Na svečanosti povodom Dana državnosti Srbije, predsednik Aleksandar Vučić uručio je Zlatnu medalju za hrabrost „Miloš Obilić“ posthumno ubijenom policajcu Nikoli Krsmanoviću (34) iz Loznice. Odlikovanje je primila njegova majka Ljiljana Krsmanović.
I. N. (69) preminuo je dok su vatrogasci gasili požar na njegovim automobilima u krugu jedne fabrike u Ljukovu. Nesrećnom čoveku izgorela su tri vozila, a onda ga je izdalo srce, saznaje Informer.
Srpska državljanka L. P. (34) priznala je novinarki u kameru da je ubila i zakopala muža u dvorištu porodične kuće u Leptokariji! Šokirana ovim priznanjem, novinarka je posle emisije obavestila nesrećnu porodicu koja je prethodno pet meseci tragala za Kostasom Siamitrasom (58).
Dečak S.S. (15) koji je teško povređen prošle srede u saobraćajnoj nesreći i to kada je, najverovatnije, pretrčavao Zrenjaninski put, preminuo je na Univerzitetsko dečijoj klinici "Tiršova".
Sportski direktor Partizana, Zoran Savić, razočaran je zbog odluke sudija da se Ajzei Kenanu ne dosudi nesportska greška u finalu Kupa Radivoja Koraća.
Košarkaški savez Srbije je objavio saopštenje u kome se zahvaljuje svima koji su učestvovali u organizaciji Kupa Radivoja Koraća, kao i klubovima učesnicima.
Trener košarkaša Crvene zvezde Janis Sferopulos odlučio je da u finišu produžetka sa Partizanom Nikoli Kaliniću poveri najteži zadatak, da čuva fantastičnog strelca Karlika Džonsa, a iskusni as takozvanim "flasterom" onemogućio je reprezentativca Južnog Sudana da donese trijumf crno-belima.
Košarkaš Partizana Karlik Džons u finišu meča imao je dva slobodna bacanja za pobedu njegovog tima u finalu Kupa Radivoja Koraća protiv Crvene zvezde, ali prvo je promašio, kako iz Partizana kažu, zato što ga je neko u tom trenutku gađao sa tribina.
Košarkaši Crvene zvezde pobedili su Partizan ( 89:83) i osvojili Kup Radivoja Koraća, a navijači crno-beli su bili razočarani posle poraza od večitog rivala, pa su žestoko kritikovali pojedine igrače, posebno Dvejna Vašingtona.
Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom obeležavanja Sretenja, Dana državnosti Srbije. Odličje je posthumno dodeljeno i reditelju Miloradu Milinkoviću.
U jednom od svojih intervjua, Siniša Pavić otkrio je da je RTS hteo da zaustavi prikazivanje serije "Bolji život" posle sedme epizode, a otkrio je i kako ju je "spasao"!
Holivudski superstar Tom Kruz nedavno je u Londonu viđen sa znatno mlađom koleginicom, kubansko-španskom glumicom Anom de Armas. Njihov susret izazvao je brojne glasine.
Venčanja širom sveta često uključuju neobične, ali vrlo simbolične običaje koji se razlikuju od kulture do kulture. Evo nekoliko najčudnijih i najzanimljivijih.
Biljke mogu pozitivno da utiču na energiju prostora, privlačeći sreću, novac i ljubav. Neke biljke posebno simbolizuju ljubavne veze i romantiku, pa su odličan izbor za dom.
Patike su savršen spoj udobnosti i stila, jer se lako uklapaju u različite kombinacije, od ležernih farmerki do elegantnih blejzera. Evo 6 stilova patika koje se lako uklapaju u svaku odevnu kombinaciju.
Sin pevačice Cece Ražnatović, bokser Veljko Ražnatović, u skladnom braku je sa Bogdanom Ražnatović, sa kojom ima trojicu sinova, Željka, Krstana i Isaiju.
Među učesnicima "Elite" dugo se šuškalo da je Sofija Janićijević bacila oko na Gastoza, a ona je sada priznala Mileni Kačavendi da ga je pratila godinama pre ulaska u rijaliti.
Snimak sa nastupa Sandre Afrike i MC Stojana na kom je on pokušao da je poljubi u usta, a pevačica to vešto izbegla, postao je hit na društvenim mrežama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar