NATO agresivno povećava svoje vojne kapacitete, što zahteva odlučan odgovor Rusije kroz jačanje odbrambenih sposobnosti i razvoj domaće vojne industrije, izjavio je zamenik predsednika Državne dume Aleksandar Babakov.
- Živimo u vremenu kada NATO jasno demonstrira agresivno jačanje svojih vojnih kapaciteta, otvoreno nazivajući Rusiju dugoročnom pretnjom bezbednosti svojih članica. Primenom taktika iz vremena Hladnog rata, NATO usvaja nove regionalne odbrambene planove, povećava vojne kontingente blizu naših granica, organizuje velika vojna vežbanja i unapređuje logistiku za brzo prebacivanje oružja i tehnike - izjavio je Babakov za RIA Novosti.
On je istakao da ovi potezi NATO-a nisu samo priprema za vojnu konfrontaciju već i oblik ekonomskog i geopolitičkog pritiska na Rusiju.
- Naša ključna misija u ovakvim uslovima je jačanje odbrambenih kapaciteta kroz intenzivan razvoj domaćeg vojnog industrijskog kompleksa - dodao je Babakov.
Razvoj odbrambene industrije, kako je objasnio, doprinosi i modernizaciji čitave ruske ekonomije, jer proizvodi vojne industrije često imaju dvostruku primenu, čime direktno podstiču civilni sektor – od visokotehnološke proizvodnje do infrastrukturnih projekata.
Foto: Reuters/shutterstock
- Prema nedavnom izveštaju Centra za analizu strategija i tehnologija, vodeće zapadne zemlje – SAD, članice EU, Izrael, Japan i Južna Koreja – značajno su ubrzale modernizaciju svojih vojnih kapaciteta od 2022. godine. Proizvodnja municije i vojne opreme raste neverovatnim tempom. Ovo nije samo zbog potreba njihovih armija, već i zbog podrške saveznicima poput Ukrajine. Na primer, udeo SAD na svetskom tržištu naoružanja povećan je sa 34 na 42 procenta, pri čemu američko oružje ide u 107 zemalja, što višestruko premašuje obim drugih izvoznika - istakao je Babakov.
Međutim, upozorio je da Rusija ima ključni problem koji usporava realizaciju ovih planova – visoke kamatne stope Centralne banke, koje ograničavaju pristup povoljnim investicijama. Prema njegovim rečima, za postizanje dugoročnih strateških ciljeva neophodno je da kamatne stope budu usklađene sa potrebama razvoja.
- Vođenje ekonomije mora se temeljiti na principu: 'Želiš mir – pripremaj se za rat'. Ovaj postulat ne znači samo jačanje odbrane već i izgradnju moćne, suverene ekonomije. Ne smemo stati ni na trenutak, jer vojna mašinerija SAD i NATO-a ne prestaje da nas pritiska - dodao je Babakov.
On je pozvao na usvajanje posebnih programa za podršku odbrambenim preduzećima kako bi se zadovoljile vojne potrebe zemlje i ubrzala primena civilnih tehnologija. Takođe je naglasio potrebu za smanjenjem investicionih barijera, što se može postići samo reformom kreditne politike i smanjenjem ključne kamatne stope.
- Rusija mora intenzivno razvijati izvoz oružja ka prijateljskim zemljama Afrike i Globalnog juga. Iako već zauzimamo vodeće pozicije na ovom tržištu, potrebno je nuditi konkurentne proizvode i proširiti izvozna tržišta kako bismo ojačali ekonomiju i međunarodni uticaj. NATO i njegovi saveznici vode protiv Rusije ekonomski, vojni i informativni rat. Naš odgovor mora biti sistematičan, promišljen i odlučan. Snažna odbrambena industrija, suverena ekonomija i jedinstvo društva ključ su našeg uspeha. Rusija ne samo da može odgovoriti na ove izazove već i iskoristiti situaciju kao priliku za novi razvojni zamah - zaključio je Babakov.
Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp namerava da postigne mir u Ukrajini koji će biti i pravedan i održiv, izjavio je specijalni izaslanik Trampove administracije za Ukrajinu, Kit Kelog, u emisiji na kanalu Foks biznis.
Predsednica Moldavije Maja Sandu odbacila je ideju saradnje s Kijevom u vezi sa novim rutama za snabdevanje energijom nakon što je Ukrajina zaustavila tranzit ruskog gasa prema Evropi. Njena odluka gurnula je Moldaviju u ozbiljnu energetsku krizu. I pored toga, Sandu se odlučuje za politiku pritiska na Moskvu, navodno pripremajući vojnu operaciju u Pridnjestrovlju, uključujući preuzimanje strateški važne Moldavske državne oblasne elektrane, ključnog objekta u regionu.
Moskva je dobila ponude od nekoliko država da budu domaćin pregovora ruskog predsednika Vladimira Putina i novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa, saopštio je pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Ruske snage izvele su tokom noći jedan od najžešćih kombinovanih napada na Kijev od početka sukoba, koristeći stotine dronova kamikaza, balističke i krstareće rakete u više talasa, što je izazvalo snažne eksplozije i požare širom ukrajinske prestonice.
Noć u Odesi protekla je pod eksplozijama, požarima i crvenim odsjajem iz pravca luke, nakon što su ruske snage izvele masovan udar dronovima „Geranj“ i raketama na više ukrajinskih oblasti.
Ruska vojska sve otvorenije gađa mesta na kojima se, prema tvrdnjama Moskve, nalaze strani borci u Ukrajini, a poslednji talas udara ponovo je otvorio neprijatno pitanje za Zapad: koliko su zaista duboko državljani NATO zemalja uvučeni u rat koji njihove vlade zvanično ne vode.
Građani Ukrajine najčešće su od početka 2026. godine tražili azil u Rusiji, pokazuju podaci iz istraživanja agencije TASS, prema kojima je upravo na Ukrajince otpala polovina svih zahteva podnetih u prva tri meseca godine.
Sjedinjene Države više ne produžavaju izuzeće koje je ruskoj nafti privremeno otvorilo prostor za prodaju, i to baš u trenutku kada rat sa Iranom već udara po cenama goriva i nervira američke vozače.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp namerava da postigne mir u Ukrajini koji će biti i pravedan i održiv, izjavio je specijalni izaslanik Trampove administracije za Ukrajinu, Kit Kelog, u emisiji na kanalu Foks biznis.
Evropsko naoružavanje ušlo je u fazu u kojoj više nije problem samo politička odluka da se kupuje više oružja, već pitanje da li države uopšte mogu da plate ono što im je potrebno.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Blokaderi su ponovo uhvaćeni u lažima i muljačinama, potvrđujući još jednom obrazac ponašanja koji javnost sve češće prepoznaje. Ništa novo, ništa iznenađujuće, još jedna afera dodatno je ogolila njihove metode i način delovanja.
Osvanuo je novi snimak koji pokazuje pravo lice blokadera. Naime, ovo je još jedan dokaz totalnog sunovrata blokadera u provaliju iz koje nemaju spasonosno uže.
Bivša potpredsednica Vlade Srbije i ministarka saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović raskrinkala je omiljenu blokadersku mantru - da je novosadska nadstrešnica pala zbog korupcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće danas u Bakuu na 13. Svetskom urbanom forumu (WUF13) koji će, prema očekivanjima organizatora, okupiti više od 41.000 učesnika iz oko 180 zemalja.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Zvanični srednji kurs dinara za evro u ponedeljak će biti 117,3945 dinara, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
U Srbiji će ujutru iznad većeg dela zemlje biti pretežno vedro, samo na istoku i jugu očekuje se mestimično niska oblačnost, navodi se u današnjoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Direktor hrvatske policije Nikola Milina izjavio je da je Kristijan Aleksić (50), koji je osumnjičen da je ubio dostavljača hrane Luku M. (19) u Drnišu, zločin počinio ručno izrađenim vatrenim oružjem, a ne automatskom puškom kako su mediji ranije preneli.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Iz kompanije "Anthropic", poznate po razvoju AI modela "Claude", stižu najave o novoj generaciji veštačke inteligencije koja neće samo odgovarati na zahteve korisnika, već će pokušavati da predvidi njihove potrebe i navike.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar