(VIDEO) Kataklizmički zemljotres! Putin je ovo lansirao i uzdrmao ceo svet: Rusija zadala stravičan udar NATO savezu!
Podeli vest
Lansiran 21. novembra 2024. godine, ruski projektil „orešnik“ je pogodio fabriku naoružanja u Dnjepropetrovsku, koja je igrala ključnu ulogu u proizvodnji ukrajinskih raketnih sistema. Svedoci udara opisali su događaj kao „kataklizmički zemljotres“, dok su zapadni zvaničnici i mediji odmah upali u stanje panike, postavljajući samo jedno pitanje - mogu li NATO sistemi da zaustave novo revolucionarno rusko oružje?
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je najmanje 50 od ukupno 70 raketa koje su danas lansirale ruske snage, ciljajući energetsku infrastrukturu Ukrajine, rekao je danas predsednik te zemlje Volodimir Zelenski.
Poslanik Državne dume i bivši pomorski oficir Andrej Kolesnik izrazio je sumnju u brzinu kojom je potonuo ruski brod "Ursa Major" u Sredozemnom moru, nazivajući je neobičnom za plovilo te veličine.
25.12.2024
12:10
Udar je uništio podzemne radionice vojne fabrike "Južmaš", duboko zakopane ispod zemlje, za koje se smatralo da su otporne na napade konvencionalnim projektilima. Prema rečima lokalnih stanovnika, eksplozije nisu bile prisutne, ali je razorna snaga bila tolika da su objekti kilometrima dalje pretrpeli oštećenja.
- Ova raketa nije samo vojno sredstvo, već strateški instrument odvraćanja Zapada od nastavka pružanja vojne podrške Ukrajini. Efekti ‘orešnika’ su slični nuklearnom udaru, ali bez radioaktivnih posledica - izjavio je tada ruski predsednik Vladimir Putin.
Pobeda političkih stranaka koje zagovaraju nastavak rata mogla bi Nemačku dovesti do katastrofalnih posledica, izjavio je Karsten Hilze, poslanik Bundestaga iz stranke „Alternativa za Nemačku“ (AfD), tokom govora u nemačkom parlamentu.
25.12.2024
09:40
Tehnološka revolucija: Šta čini „orešnik“ superiornim?
Najzapanjujući aspekt ove rakete je njena mogućnost da kombinuje nuklearne i konvencionalne bojeve glave, uključujući i kinetičke projektile koji ne koriste eksploziv. Ove bojeve glave generišu razaranje kroz čistu kinetičku energiju, dok temperature pri ulasku u atmosferu dostižu 4.000 stepeni Celzijusa.
Ruska poruka Zapadu: „orešnik“ kao sredstvo odvraćanja
Lansiranjem „orešnika“, Putin nije samo poslao vojnu poruku, već i političku. Na sastanku Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (CSTO), Putin je jasno stavio do znanja da je ovaj sistem odgovor na kontinuiranu vojnu podršku Ukrajini od strane Zapada.
- Ako Zapad nastavi da eskalira konflikt, ‘orešnik’ će biti upotrebljen protiv ključnih ciljeva – vojnih, industrijskih, pa čak i političkih centara odlučivanja - rekao je ruski predsednik.
Moskva je unapred obavestila Vašington putem kanala za kontrolu naoružanja, naglašavajući da napad nije nuklearnog karaktera, kako bi se izbegla šira eskalacija. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju direktnog sukoba između Rusije i NATO-a, „orešnik“ mogao biti lansiran bez takvih upozorenja.
"NATO PVO nema šanse protiv "orešnika"
Ljuban Karan, pukovnik KOS-a u penziji, osvrnuo se na značaj ove rakete, naglašavajući njenu stratešku ulogu u sukobu sa NATO-om.
- Sam Orešnik nije bio potreban da se dobije rat protiv Ukrajine. On je namenjen da se upozore države NATO pakta, da njihov PVO kišobran nije efikasan protiv takvog projektila. Oni nemaju nikakve šanse, jer je to novi tip hipersoničnog oružja protiv kog nema odbrane. On je izreklamiran kao neoboriv, i on je veća pretnja za Zapad i NATO nego za Ukrajinu - rekao je pukovnik.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Ljuban Karan
Karan ukazuje na izazov koji je Putin ponudio Zapadu.
- Putin je na ovom godišnjem obraćanju postavio njima izazov, rekao im je da odrede metu koju da gađaju, a vi postavite sve PVO sisteme, pa da vidimo da li ćete oboriti. Za sada, niko nije prihvatio taj izazov. Zelenski daje neke glupe izjave, naziva predsednika Rusije raznim imenima, ali bitno je šta kažu zapadni državnici, niko se od njih ne javlja da prihvati taj izazov, jer je "orešnik" ogromna pretnja NATO paktu i pre svega Zapadnoj Evropi - zaključuje on.
Slabosti NATO-a: Tehnološka zaostalost Zapada
Dok Rusija predvodi u razvoju hipersoničnih sistema, NATO saveznici suočavaju se sa ozbiljnim tehnološkim zaostatkom. Sistemi protivraketne odbrane, poput američkog THAAD-a (Terminal High Altitude Area Defense) i britanskog radarskog sistema Fylingdales, nisu dizajnirani da se suoče sa hipersoničnim pretnjama.
THAAD koristi tehnologiju hit-to-kill za uništavanje balističkih raketa u njihovoj terminalnoj fazi, ali hipersonični projektili poput „orešnika“ predstavljaju nepremostiv izazov. Njihova sposobnost manevrisanja i brzina čine ih gotovo neuhvatljivim za trenutne odbrambene sisteme.
Stručnjak za bezbednost Stiven Brajen smatra da je Zapaad apsolutno nepripremljen za ovakvu pretnju.
- Zapad nije pripremljen za hipersonične pretnje. ‘Orešnik’ je oružje budućnosti, dok se NATO i SAD još uvek oslanjaju na zastarele sisteme - naveo je on.
Velika Britanija nema sopstvene presretače i oslanja se na američke sisteme, dok se njihov domaći program hipersoničnih raketa ne očekuje pre 2030. godine.
Odgovor Amerike: Hitan razvoj hipersoničnog programa
Američki hipersonični program, iako obećavajući, još uvek je u razvoju. Projekat „Dark Eagle“, koji predvode američka mornarica i vojska, tek je u fazi testiranja. Iako su početni testovi bili uspešni, očekuje se da će oružje postati operativno tek između 2027. i 2029. godine.
Foto: Rajteon
Izveštaji ukazuju na brojne prepreke, uključujući kašnjenja u proizvodnji i tehničke izazove. Pentagon je kritikovan zbog korišćenja zastarelih tehnika dizajniranja, dok su ruski i kineski sistemi već u operativnoj upotrebi. Prema analizi američke Vlade, razvoj hipersoničnih sistema mora biti ubrzan kako bi se odgovorilo na sve veću pretnju.
Globalni uticaj: Nova pravila igre u ratovanju
Razvoj „orešnika“ ima šire implikacije na globalnu bezbednost. Pored vojne pretnje, ovaj sistem je i sredstvo političkog pritiska. Njegova tehnološka superiornost stvara psihološku prednost za Rusiju, dok Zapad pokušava da razvije odgovarajuće protivmere.
Stručnjaci predlažu višeslojnu strategiju odbrane koja uključuje kombinaciju svemirskih senzora, veštačke inteligencije i novih presretača. Međutim, razvoj takvih sistema zahteva vreme i ogromna finansijska ulaganja.
Lansiranjem „orešnika“, Rusija je pokazala svetu da je sposobna da promeni pravila igre. Dok Zapad traži odgovore, Putin koristi ovu tehnologiju kao sredstvo odvraćanja i psihološkog pritiska. Pitanje nije samo da li će NATO pronaći rešenje, već da li će to učiniti na vreme kako bi očuvao ravnotežu moći u svetu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski raketni sistem "orešnik", sa dometom od 5.500 km, sposoban je da dosegne veći deo Evrope, a demonstracija sposobnosti ovog oružja je prava poruka Rusije, izjavila je vojna analitičarka Viktorija Tejlor, prenosi Skaj njuz.
Rusija je na granicu sa NATO savezom postavila misteriozne letelice - dirižable, što izaziva strah da bi to mogao biti deo nove obaveštajne operacije ili priprema za eventualni napad.
Moskva je povukla potez koji Zapad više ne može da ignoriše: ruski predsednik Vladimir Putin jasno je stavio do znanja da Rusija nema nameru da napadne NATO.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je najmanje 50 od ukupno 70 raketa koje su danas lansirale ruske snage, ciljajući energetsku infrastrukturu Ukrajine, rekao je danas predsednik te zemlje Volodimir Zelenski.
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je danas telefonom sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom o situaciji na Bliskom istoku, sa posebnim fokusom na dešavanja u Iranu, saopšteno je iz Kremlja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas medijima nakon sastanka sa ministrom za Evropu i spoljne poslove Francuske Žan-Noelom Baroom i tom prilikom komentarisao monstruozni napad na pevačicu Anu Bekutu u Novom Sadu, ali i o licemerju blokadera i nastupu "njihove" Ane Štajdohar u Nišu.
Vesna Lukić majka je devojčice Teodore Lukić koja se bori sa retkom anomalijom krvnih sudova u stomaku i koja je zahvaljujući državi otišla na spasonosno lečenje u inostranstvo.
Dina Vučinić, predsednica Skupštine Grada Novog Sada, oglasila se monstruoznih pretnji koje je na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića izrekao blokader Brajan Brković, kao i zbog njegovog "blamantnog neznanja".
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić je prilikom jednog gostovanja govorio o izvestiocima Evropskog parlamenta za Srbiju, i tom prilikom podsetio na ranija iskustva.
Učesnici Exatlona Srbija Marko Nikolić i Nemanja Radovanović otvoreno su govorili o teškom detinjstvu i nemaštini koja je obeležila njihovo odrastanje.
Neizvesna borba na Exatlon poligonu dovela je do šokantne situacije kada je Nevena Petrović uhvatila za nogu Milicu Balać u nameri da je što više uspori.
Takmičare Crvenog tima Exatlona Jovana Radulovića Jodžira i Boška Marinkovića uhvatila je nostalgija i tuga za decom, koju nisu videli od početka rijalitija.
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić istakao je danas da razgovori sa mađarskom kompanijom MOL o potencijalnom preuzimanju NIS-a i saradnji nisu jednostavni.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 192 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 175 dinara, objavilo je resorno Ministarstvo.
Samouslužne kase u marketima sve su primamljivije kupcima. Neki od njih ih koriste kako bi uštedeli vreme, dok se drugi služe prljavim trikovima, umanjuju cene pojedinih artikala ili ih uopšte ne plaćaju.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici u nedelju, 18. januara, obeležavaju Krstovdan. Prema narodnom verovanju, vreme na ovaj dan pokazuje kakva nas zima i godina čekaju.
Direktor Republičkog Hidrometerološkog zavoda Srbije Jugoslav Nikolić danas je na sednici Republičkog štaba za vanredne situacije istakao da će u narednom periodu meteorološka situacija biti stabilna.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Vuka M. (39) zbog postojanja osnova sumnje da je 21. oktobra 2025. godine oko 4 časa pokušao da ubije vanbračnu partnerku, koju je prethodno zlostavljao i sa kojom ima zajedničko maloletno dete.
Policajci u Novom Sadu uhapsili su A. A. (44), zbog sumnje da je učinio dva krivična dela, teška krađa i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Zahvaljujući intenzivnoj policijskoj potrazi, pronađeni su dokazi koji su omogućili rekonstrukciju kretanja Milice Asanović (25) iz Balajnca, nestale 9. januara u ovom merošinskom selu.
Španski pevač Hulio Iglesijas (82) suočava se sa ozbiljnim optužbama za seksualno zlostavljanje, a jedna od žrtava tvrdi da je muzičar prstima penetrirao u njenu vaginu i anus.
Kultni film "Maratonci trče počasni krug" ne pamti se samo po nezaboravnim replikama i glumačkim bravurama, već i po brojnim anegdotama koje su se dešavale iza kamere.
Glumica Nevena Neradžić, koja u filmu "Saučesnici" igra partnerku glavnog junaka kojeg tumači Radovan Vujović, kaže da je inspiraciju za ulogu pronašla u svojim prošlim vezama.
Prema rečima nutricionista i lekara, redovan doručak je ključan za pravilno funkcionisanje organizma i duži životni vek, a pravo vreme za njega je sat do dva nakon buđenja.
Već na sam pomen retrogradnog Mekrura mnogi se hvataju za glavu, jer znaju da je to drugo ime za kašnjenja, kvarove, odlaganje planova i probleme u komunikaciji.
Gugl bi zahvaljujući svom novom AI modelu Džeminaj 3 (Gemini) mogao da preuzme vodeću ulogu u razvoju veštačke inteligencije, tri godine nakon što je kompanija bila zatečena lansiranjem alata Čet Dži-Pi-Ti ( ChatGPT) kompanije Open AI.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar