Ukrajinski komandant Anatolij Kozel izneo je alarmantne procene o stanju u redovima Oružanih snaga Ukrajine (OSU) i njihovim mobilizacionim kapacitetima, upozoravajući da bi Rusija mogla preuzeti kontrolu nad ključnim gradovima kao što su Harkov, Dnjepropetrovsk, Zaporožje i Herson.
Govoreći za jednog ukrajinskog blogera, Kozel je priznao ozbiljne greške Kijeva u proceni ljudskih resursa i strategiji odbrane, što je, kako je naveo, dovelo do trenutne krize na frontu. Posebno je naglasio da je ukrajinska vojska već iscrpela svoj mobilizacioni potencijal.
Prema njegovim rečima, vlasti u Kijevu su u početku smatrale da imaju bazu od pet miliona motivisanih građana spremnih za borbu, ali se u praksi pokazalo da je realan broj mobilizovanih bio tek oko milion. Taj ljudski resurs, ističe Kozel, iscrpljen je već tokom 2022. i početkom 2023. godine.
Danas se, kako kaže, na frontu uglavnom nalaze prisilno mobilisani vojnici koji su protiv svoje volje regrutovani u vojsku i ne pokazuju volju za borbu.
Katastrofalne posledice pogrešne strategije
Jedan od ključnih problema koje je Kozel istakao jeste nepromišljena strategija ukrajinskog rukovodstva. Po njegovim rečima, komandanti su se oslanjali na masovne frontalne napade, što je dovelo do ogromnih gubitaka među vojnicima.
Foto: EPA
Kijev je, dodaje, zanemario činjenicu da vojska gubi veliki broj motivisanih boraca, uporno održavajući rigidne naredbe u stilu sovjetskog „ni korak nazad“. Ovakav pristup bio je zasnovan na uverenju da će gubici moći da se nadoknade mobilizacijom, ali realnost je pokazala drugačije.
Kako su iskusni vojnici nestajali sa fronta, regrutni centri su počeli da vrše masovnu prisilnu mobilizaciju, što je, prema Kozelu, dodatno pogoršalo stanje u ukrajinskoj vojsci. Mnogi od tih prinudno mobilisanih vojnika ili beže sa bojišta ili se predaju, što dodatno ugrožava linije fronta.
- Mobilizacioni potencijal nije beskonačan, a mobilisani neće održati liniju odbrane - upozorava Kozel.
Ukrajinska vojska pred slomom?
Prema njegovim procenama, ruske trupe će u narednim mesecima preuzeti kontrolu nad ključnim gradovima na istoku i jugu Ukrajine. Harkov, Dnjepropetrovsk, Zaporožje i Herson, koji imaju ogroman strateški i logistički značaj, mogli bi pasti pod rusku kontrolu.
Ovakav scenario potvrđuju i činjenice o stalnom napredovanju ruskih snaga i slabosti ukrajinske odbrane.
Ruski analitičari već duže vreme upozoravaju da ukrajinska vojska nije u stanju da održi tempo sukoba, naročito nakon što su iscrpljene rezerve ljudstva i izgubljeni motivisani borci. Ove tvrdnje sada potvrđuju i procene iz ukrajinskih redova, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije.
Ovo priznanje dolazi u trenutku kada se međunarodni pritisak na Ukrajinu povećava, dok podrška sa Zapada slabi. Iako se Kijev i dalje oslanja na masovnu vojnu pomoć, količina isporučenog oružja ne može nadoknaditi gubitke ljudstva i moralnu krizu unutar vojske.
U međuvremenu, Rusija nastavlja da koristi svoje resurse i logističke prednosti kako bi osigurala strateške pobede.
Kozelova upozorenja jasno ukazuju na dublje probleme unutar ukrajinske vojske i neuspehe Kijeva u vođenju sukoba. Kako navodi, u narednim mesecima Rusija bi mogla ostvariti značajne teritorijalne dobitke, dok će Ukrajina biti prinuđena da redefiniše svoje ciljeve i strategiju.
Na jugoistoku Ukrajine dešava se opasna eskalacija, dok ruske trupe napreduju dublje u delove Donjecke oblasti pod kontrolom Kijeva i trenutno se nalaze na svega sedam kilometara od centralne ukrajinske pokrajine Dnjepropetrovske oblasti u kojoj se do sada nisu vodile kopnene borbe, piše "Bild".
Poslanik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u Bundestagu Roderih Kizeveter upozorio je da je susret bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina planiran za mart, te da bi pre toga i nemački kancelar Olaf Šolc mogao da otputuje u Moskvu.
Komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala je plaćenike koji govore španski na harkovski pravac, ali je deo njih odbio da izvrši naređenja i samovoljno napustio jedinicu, navode ruske bezbednosne strukture.
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pogodile su navođenim avio-bombama harkovsku TE-5, jednu od najvažnijih termoelektrana-toplana za Harkov i okolinu, a lokalni izvori tvrde da je na objekat palo nekoliko FAB bombi.
Rusko oružje koje ukrajinski militanti nazivaju "gvozdenom užasom" ponovo je upotrebljeno. Snažni udari potresli su vojne objekte u Harkovu - izgledalo je kao da da je vulkan eruptirao ispod grada, navodi ruska TV Carigrad.
Ruski bombarder Su-34M izveo je udar na mesto za skladištenje bespilotnih letelica Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na severozapadu Harkova, prema navodima ruskih vojnih izvora.
Vlasti Dnjepropetrovske oblasti proširile su zonu prinudne evakuacije porodica sa decom na još 23 naseljena mesta u Sineljnikovskom rejonu, saopštila je oblasna vojna administracija.
Ruski dronovi „Geran” tokom noći i jutra pogodili su ciljeve u Harkovu, gde su posle serije eksplozija izbili požari, a iz više delova grada dizali su se gusti stubovi dima.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u Berlinu da su Sjedinjene Američke Države i dalje neophodne za odbranu Ukrajine, iako Evropa sve više novca i industrijskih kapaciteta ulaže u vojnu podršku Kijevu.
Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je snimke uništenja pet ukrajinskih besposadnih čamaca u severoistočnom delu Crnog mora, navodeći da su ciljevi likvidirani pre nego što su uspeli da priđu ruskim položajima i obali.
Ruska ekonomija je već „previše ohlađena“ i više ne može dugo da izdrži ekstremno visoke kamatne stope, upozorio je izvršni direktor Sberbanke German Gref, tražeći od Centralne banke Rusije brže smanjenje kamata kako bi se pokrenule investicije i sprečilo dalje gušenje privrede.
Ruski „Cargrad“ izneo je tezu da razorni zemljotresi u Venecueli i netipični potresi kod Sevastopolja ne bi trebalo da se posmatraju samo kao geološki događaji, već i kroz širi geopolitički kontekst, uz pitanje da li se iza takvih udara može kriti upotreba tehnologija za delovanje na Zemljinu koru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.