• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer

Izvor: Informer.rs/RSE

17.01.2025

19:20

Putin i Si namagarčili Ameriku, sada je jasno - ovo je ključni razlog zbog kojeg Tramp po svaku cenu hoće Grenland!

Profimedia, Tanjug/AP, Reuters

Vesti

Putin i Si namagarčili Ameriku, sada je jasno - ovo je ključni razlog zbog kojeg Tramp po svaku cenu hoće Grenland!

Podeli vest

Novoizabrani predsednik SAD-a Donald Trump ponovo je izazvao buru svojim interesom za Grenland, ovog puta ne isključujući upotrebu sile kako bi preuzeo kontrolu nad arktičkim ostrvom od saveznika Danske, navodeći razloge nacionalne bezbedosti.

Međutim, interes Vašingtona za Grenland datira mnogo pre Trampove ere. SAD su ponudile Danskoj 100 miliona dolara u zlatu za ovo zaleđeno ostrvo ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata kako bi umanjile pretnje koje dolaze iz Arktika, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Ovaj interes dodatno je porastao poslednjih godina kako Rusija i Kina intenziviraju svoje vojne i komercijalne aktivnosti na Arktiku, provode zajedničke vojne vežbe i ulažu u nova oružja poput hipersoničnih raketa.

"Grenland postaje sve važniji kako ulazimo u globalno takmičenje s Kinom i novu tehnološku revoluciju u vezi s ratovanjem", izjavila je Rebeka Pinkas, direktorka Polar Instituta pri Vilson Centru i bivša savetnica američkog Ministarstva odbrane za arktičku strategiju, u intervjuu za RSE.

"Grenland je važan iz perspektive odbrane od raketnih napada, svemirske sigurnosti i globalne konkurencije, u kojoj pomorske trgovačke rute igraju sve veću ulogu", dodala je.

Grenland, autonomna teritorija Kraljevine Danske, fizički je bliža Sjedinjenim Američkim Državama, s udaljenošću od samo 1.900 kilometara između savezne države Mejn i obala ovog arktičkog ostrva.

Rusi dominantni na Arktiku

Grenland je deo NATO-a ali nastoji da se izbori za nezavisnost od Kopenhagena, što bi, prema mišljenju nekih stručnjaka, moglo da otvoriti vrata Rusiji i Kini da ostvare veći uticaj u zemlji.

Iako SAD već imaju svemirsku bazu na Grenlandu za odbranu od raketnih napada i svemirski nadzor, kontrola nad celim ostrvom omogućila bi Vašingtonu bolju odbranu od pomorskih i vazdušnih pretnji iz regiona, kao i od opasnosti koje dolaze iz svemira.

Rusija ima znatno veće vojno prisustvo na Arktiku od Sjedinjenih Američkih Država i nastavila je značajno da ulaže u svoje odbrambene sposobnosti u regionu uprkos ratu u Ukrajini.

Foto: Ministarstvo odbrane Rusije

"Arktička detelina", ruska baza na Arktiku

 

Penzionisani američki general Terense Džej O'Šonesi, koji je bio na čelu Severne komande SAD-a, izjavio je na saslušanju u Senatu u februaru 2020. godine da bi, u slučaju napada na Sjedinjene Države, Rusija verovatno napala preko Arktika.

"Arktik više nije neprobojni zid, a naši okeani više nisu zaštitni rovovi; sada su postali putevi pristupa", izjavio je na saslušanju O'Šonesi.

Jahara Matisek, profesor na Američkom mornaričkom ratnom koledžu, koji je za RSE govorio kao nezavisni stručnjak, a ne u ime vlade, rekao je da je američka vojna infrastruktura na Arktiku u stagnaciji, nazivajući je najslabijom karikom u odbrani domovine.

- Ako želite da budete moćna svemirska nacija koja može da projektuje svemirsku moć kroz ofanzivne i defanzivne sisteme oružja u svemiru, kao i kroz ISR (obaveštajne, nadzorne i izviđačke) sposobnosti, morate da imate infrastrukturu unutar Arktičkog kruga - a isto važi i za Antarktik - kako biste besprekorno komunicirali i kontrolisali svoje satelite - rekao je.

Šta hoće Kina

Iako Kina nije arktička zemlja, ona teži da postane važan igrač u regionu. Poslednjih godina, Peking je pokušavao da kupi luke, drugu infrastrukturu i prava na rudarenje na Grenlandu, iako zasad nije bio uspešan.

Matisek je rekao da SAD sumnjaju da je pravi kineski interes u tim projektima bio postavljanje senzora i radara s dvostrukom namenom unutar Arktičkog kruga kako bi pomogli kontroli njihovih vojnih satelita i prikupljanju obaveštajnih podataka o američkim operacijama u regionu.

- Ako Kina može da poremeti naš 'lanac ubistva' - naše svemirske kapacitete i satelite - imaćemo problema u obaranju ciljeva, prepoznavanju i napadanju, i zato Grenland ima veliki značaj - dodao je.

Foto: Tanjug/AP

Kini je potreban Severni prolaz, to je za nji kraći put

 

Pinkas je istakla da Sjedinjenim Državama nedostaje dovoljno ISR-a na Arktiku.

- To je naš najveći jaz koji moramo da zatvorimo. Potrebno nam je više senzora, od svemira do morskog dna. Takođe, treba nam mogućnost fuzije podataka kako bismo integrisali sve te podatke i osmatranja u upotrebljive proizvode za donosioce odluka - rekla je.

Naglasila je da je logično što Rusija i Kina izvode zajedničke vojne vežbe na Arktiku.

- Nije iznenađujuće da su fokusirani na Arktik, jer SAD imaju slabo prisustvo na površini regije - istakla je Pincus, napominjući da SAD imaju najviše dva funkcionalna ledolomca, u poređenju s oko četiri kineska i nekoliko desetina ruskih.

Severni prolaz

Kako led na Arktiku nastavlja da se povlači zbog porasta temperatura, otvara se put za brodove – uključujući vojne – da prolaze od Evrope do Azije preko voda iznad Grenlanda i Kanade.

- Kineska trgovačka flota sve će češće koristiti severni prolaz, jer je to kraći put za njih, ali se pretpostavlja da će kineski ratni brodovi takođe koristiti tu rutu - rekao je za RSE Ben Hodžis, penzionisani američki general-pukovnik i bivši komandant američkih kopnenih snaga u Evropi.

Vojni brodovi koji ulaze u Atlantski okean iz Arktika morali bi da prođu kroz GIUK jaz, deo vode između Grenlanda, Islanda i Škotske. Tokom Hladnog rata, NATO snage su pratile sovjetske podmornice koje su prolazile kroz taj otvor ulazeći u Severni Atlantik, rekao je Hodžis.

Otapanje arktičkog leda omogućava lakši pristup masivnim zalihama prirodnih resursa Grenlanda, uključujući metale ključne za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, električnih vozila i vetroturbina.

Kina dominira tržištima mnogih od tih metala, uključujući njihovu eksploataciju, preradu i rafinaciju, a Peking je izrazio interes za razvijanje grenlandskih prirodnih resursa.

Monetizacija tih resursa ključna je za grenlandski san o nezavisnosti, budući da ostrvo i dalje zavisi od subvencija iz Danske.

- Kada imate naciju poput Grenlanda, njima je potreban novac za investicije. Kina i Rusija će bacati novac na ovaj problem - izjavio je Filip M. Bridlav, penzionisani američki general vazdušnih snaga s četiri zvezdice, koji je od 2013. do 2016. bio vrhovni komandant NATO-a i vodio američke snage u Evropi, u intervjuu za The Cipher Brief.

- Osiguranje da Grenland ostane naklonjen Zapadu je izuzetno važno - dodao je, napominjući da to ne mora da uključuje suvereno vlasništvo.

Jahara Matisek smatra da Trampov potez može biti pokušaj da natera Sjedinjene Američke Države da "zaista ozbiljno shvate Grenland" zbog ključne uloge koju ovo ostrvo igra u odbrani Severne Amerike. Takođe je, kako kaže, "očigledno pokušaj da se obezbedi da Kinezi i Rusi ne dobiju uporište tamo".

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Nedostatak etike! Profesori se kriju iza studenata! (VIDEO)
Live TV

Nedostatak etike! Profesori se kriju iza studenata! (VIDEO)

Rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu odbio je poziv predsednika Srbije Aleksandra Vučića na razgovore! Šta se krije iza ove odluke govorili su gosti Info dana, narodni poslanik Uglješa Mrdić i Marko Matić iz Centra za odgovorne medije.

05.02.2025

17:17

Društvo

JOŠ Društvo VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set