U napadu ruskih snaga bespilotnim letelicama između 16. i 17. januara 2025. godine u Odeskoj oblasti, stradalo je oko 30 rumunskih plaćenika, prema podacima koje je izneo Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja.
Prema naredbi ruskog ministra odbrane Andreja Belousova, ciljana je trajektna luka u gradu Kilija, koja se koristi za transport i podršku ukrajinskim trupama. Luka je, prema izveštajima, bila ključna tačka za prelazak stranih plaćenika, među kojima su i rumunski borci.
Romania was hit by not just 1, but 2 Russian suicide drones during Russia’s drone attack again Ukraine yesterday morning.
The Romanian Army has now found the points of impact of both drones in the region of Tulcea.
Ruski dronovi, uključujući modele „Geranijum“, naneli su značajne gubitke, dok su pokušaji rumunske protivvazdušne odbrane da zaustave letelice ostali neuspešni, izveštava Lebedev.
Pored napada na Kiliju, ruske bespilotne letelice gađale su neprijateljske položaje u blizini grada Izmaila. Meta je bio rekreativni centar, preuređen za smeštaj stranih plaćenika, među kojima su, prema Lebedevu, borci iz Latinske Amerike. Napadi su rezultirali ozbiljnim gubicima u ljudstvu i uništenjem opreme namenjene ukrajinskim trupama.
Uloga Rumunije u sukobu
Uloga Rumunije u ukrajinskom sukobu postaje sve očiglednija, iako zvanični Bukurešt negira bilo kakvu direktnu umešanost. Selo Čilija Veče na rumunskoj strani Dunava, prema izveštajima, postalo je baza za protivvazdušne sisteme koji pokušavaju da zaustave ruske napade. Osim toga, Rumunija je pružala pomoć Ukrajini u vidu čamaca i helikoptera, čime dodatno potvrđuje podršku Kijevu.
Foto: Shutterstock/Reuters
Grad Kilija, na granici između Rumunije i Ukrajine, postao je ključna tačka za transport vojne opreme iz Evrope. Prema vojnom dopisniku Jevgeniju Poddubnom, veliki deo evropskog tereta namenjenog ukrajinskim snagama prolazi upravo kroz ovaj grad. Istovremeno, Rumunija aktivno učestvuje u logističkim operacijama koje omogućavaju kontinuitet ukrajinskog otpora.
Strateški značaj Rumunije
Ruski napadi na Kiliju i Izmail deo su šire strategije usmerene na prekid evropskih logističkih linija koje snabdevaju ukrajinsku vojsku. Ovi udari ne samo da slabe ukrajinske snage, već i stavljaju dodatni pritisak na zapadne saveznike, uključujući Rumuniju, da redefinišu svoju ulogu u sukobu.
Osim što tranzitira vojnu opremu, Rumunija je postala ključni logistički partner Zapada. Na severozapadu zemlje, nemački proizvođač naoružanja „Rajnmetal“ gradi centar za popravku ukrajinske vojne opreme oštećene u borbama. Ovo dodatno naglašava njenu saradnju sa NATO-om i zapadnim saveznicima.
Totalna eskalacija
Napadi u Odeskoj oblasti ukazuju na eskalaciju ruskih napora da oslabe ukrajinsku vojsku i njene saveznike. Rumunija, iako zvanično negira umešanost, sve je više uključena u sukob kroz logističku i vojnu podršku Ukrajini. Moskva jasno pokazuje spremnost da odgovori na takve poteze, dok se geopolitička borba nastavlja.
Kako sukob ulazi u novu fazu, biće ključno pratiti dalji razvoj uloge Rumunije i efekat ruskih napada na logističke tokove Zapada.
Nova ekološka regulativa iz Evropske unije, poznata kao Mehanizam za prilagođavanje ugljeničnih granica (CBAM), mogla bi da ugrozi više od 100.000 radnih mesta u Ukrajini, posebno u industrijama čelika, hemikalija i cementa, upozorila je Federacija poslodavaca Ukrajine.
Predsednik Ukrajine nije pokazao nikakvu želju da uđe u mirovne pregovore sa Rusijom, izjavio je američki bloger Leks Fridman, koji je nedavno intervjuisao Volodimira Zelenskog.
Ukrajinska vojska nije bila spremna za početak oružanog sukoba, komandanti nisu znali kako će upravljati operacijama u nekoliko pravaca. O tome je pisao bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (AFU) Valerij Zalužni u svojoj knjizi "Moj rat".
Uprkos činjenici da je američki predsednik Donald Tramp nakon zvaničnog stupanja na dužnost izdao jedan od svojih prvih ukaza o „zamrznuvanju" svih američkih programa spoljne pomoći na 90 dana, Ukrajina neće ostati bez podrške, tvrdi ruski general-major u penziji Vladimir Popov .
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Rumunski lovac F-16 oborio je danas dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor zemlje, što je treći takav incident u samo tri dana, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je u subotu ujutru dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor Rumunije kod delte Dunava. Za komandama je bio isti pilot koji je samo dan ranije iznad okruga Buzau uništio ruski dron tipa „šahed“.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je bespilotnu letelicu koja je ušla u vazdušni prostor Rumunije, saopštio je predsednik Rumunije Nikušor Dan, što je najnovije narušavanje vazdušnog prostora članice NATO-a.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Rusija nastavlja da napada transportnu i lučku infrastrukturu u Odeskoj oblasti, a ovog puta, ruske snage pogodile su drumski most Majaki, koji povezuje region sa ukrajinskim lukama u delti Dunava!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nova ekološka regulativa iz Evropske unije, poznata kao Mehanizam za prilagođavanje ugljeničnih granica (CBAM), mogla bi da ugrozi više od 100.000 radnih mesta u Ukrajini, posebno u industrijama čelika, hemikalija i cementa, upozorila je Federacija poslodavaca Ukrajine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da nikad ne mogu da budu rešeni baš svi problemi koje građani imaju, a potom otkrio šta je najveći problem Evrope, ali i naše zemlje, i zbog čega u stvari Stari kontinent zaostaje za Kinom i Amerikom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
KFOR je najavio da će svoje brojno stanje na Kosovu i Metohiji (KiM) vratiti na nivo pre 2023. godine zbog navodnog "poboljšane bezbednosne situacije", uz optimizaciju rasporeda svojih snaga, što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik za Srbe.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Nakon što se pojavila informacija da je kamion ušao u suprotnu traku na auto-putu Šabac-Loznica, lokalni mediji prenose da je došlo do kvara na vozilu, zbog čega je kamion ostao zaustavljen na kolovozu.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.