(VIDEO) Ameri nokautirani, Putin stavio tačku na eru nosača aviona! Orešnik će ih sve poslati na dno mora, ili u penziju!
Podeli vest
Ruski Orešnik projektil, hipersonična raketa opremljena višestrukim bojevim glavama (MIRV), nedavno je izazvao značajnu pažnju nakon napada na ukrajinsku fabriku u Dnjepru. Ovaj događaj ponovo je otvorio pitanje efikasnosti i buduće upotrebljivosti tradicionalnih nosača aviona u modernim ratnim sukobima, posebno kada su suočeni sa sve naprednijim raketnim tehnologijama.
Orešnik je demonstrirao moć - precizan udar usmeren na široko područje, pri čemu metu na koju je projektil lansiram gotovo je nemoguće braniti.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je Rusiju da prekine Specijalnu operaciju u Ukrajini. U suprotnom, najavio je uvođenje novih sankcija i carina na sav ruski izvoz u SAD.
Novi američki predsednik Donald Tramp, čim je ušao u Belu kuću, rekao je da bi pod hitno morao da se vidi sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
21.01.2025
21:40
Kako piše National Interest, napad na Južmaš fabriku, koja se prostire na preko 2,87 kvadratnih milja, pokazao je da Orešnik nije samo precizan već i razorno efikasan. Raketa, koja dostiže brzine između Mah 10 i Mah 11 (7,610-8,450 mph), ne zahteva apsolutnu preciznost kako bi neutralisala metu poput nosača aviona.
Poređenja radi, Nimitz-klasa nosača aviona, sa maksimalnom brzinom od 30 čvorova (34.5 mph), ne može ni teoretski pobeći raketi ovakve brzine. Hipersonične rakete ne moraju da potapaju nosač aviona; dovoljno je da ga oštete do mere neoperativnosti, primoravajući ga da se povuče na popravku.
Relativni troškovni aspekt dodatno komplikuje opravdanje za dalju proizvodnju nosača aviona. Procenjuje se da je cena proizvodnje Orešnik rakete slična ruskom Yars ICBM projektilu, koji je 2011. godine koštao oko 30 miliona dolara, što u 2023. godini iznosi oko 40,3 miliona dolara.
Sjedinjene Američke Države ne mogu sebi da priušte da izgube Ukrajinu, jer bi to bila užasna politička odluka, smatra predsedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa Majkl Mekol.
06.01.2025
20:30
S druge strane, cena izgradnje jednog nosača aviona klase Nimitz kreće se od 6,2 do 11,2 milijarde dolara. Ovo znači da Rusija za svaki američki nosač aviona može da proizvede između 154 i 278 Orešnik raketa, čime se jasno pokazuje ekonomska neodrživost velikih brodova u ovakvom scenariju.
U svetlu ovih promena, sve se više pažnje posvećuje Lun-klasi ekranoplana, tehnologiji koju je dizajnirao sovjetski inženjer Rostislav Aleksejev.
Ova neobična vozila, poznata i kao „Caspian Sea Monster", predstavljaju jedinstven spoj karakteristika brodova i aviona. Ekranoplani koriste efekat tla, što im omogućava da lete tik iznad površine mora (oko 4 metra iznad) pri velikim brzinama do 342 mph, dok istovremeno imaju relativno veliki kapacitet nosivosti od 100 tona.
Njihova blizina površini mora čini ih teškim za otkrivanje radarskim sistemima, što ih čini posebno pogodnim za brze napade.
Originalno dizajnirani za nošenje P-270 Moskit protivbrodskih raketa, ekranoplani su bili zamršena tehnologija koja je preuranjeno penzionisana usled ekonomskih pritisaka nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Ipak, moderni razvoj raketne i dron tehnologije otvara vrata za njihovu ponovnu upotrebu u savremenom ratovanju. Ovi brzi i teško uočljivi brodovi mogli bi se koristiti za brze udare na neprijateljske ciljeve, nakon čega bi se povlačili pre nego što neprijatelj stigne da odgovori.
Poređenje troškova dodatno ide u prilog ekranoplanima. Cena proizvodnje jednog ekranoplana mogla bi biti slična ceni proizvodnje velikog teretnog aviona poput Antonov An-124 Ruslan, koji košta između 50 i 90 miliona dolara.
Ovo znači da se za cenu jednog nosača aviona klase Nimitz može proizvesti između 69 i 373 ekranoplana. Pored toga, njihova visoka mobilnost i mogućnost brze evakuacije smanjuju rizik od velikih gubitaka u slučaju napada, što ih čini znatno isplativijim rešenjem u odnosu na nosače aviona.
Kritičari ekranoplana često ukazuju na njihovu ograničenu nosivost u poređenju sa nosačima aviona. Međutim, uz savremeni razvoj bespilotnih letelica i raketa, ovo ograničenje postaje sve manje značajno.
Dronovi i rakete su znatno lakši, manji i jeftiniji od tradicionalnih borbenih aviona, a ekranoplan opremljen ovim tehnologijama mogao bi efikasno da preuzme ulogu nosača aviona.
Umesto velikog, sporog nosača koji polako dolazi do mete, ekranoplani bi brzo stigli do cilja, ispalili svoju „salvu" i povukli se, čineći ih znatno težim za napad.
Suočeni sa sve naprednijim raketnim tehnologijama, nosači aviona postaju sve ranjiviji i manje isplativi. Istorija bi mogla pokazati da je ekranoplan bio tehnologija ispred svog vremena, čije vreme tek dolazi.
Kombinacija njihove brzine, niske vidljivosti i relativno niske cene čini ih privlačnim rešenjem za moderne izazove pomorskog ratovanja.
Možda je vreme da „Čudovište sa Kaspijskog mora" ponovo zaživi i postane ključni igrač u budućim pomorskim strategijama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dmitro Litvin, pomoćnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog ocenio je danas da američki predlog Ukrajini da organizuje izbore nakon postizanja primirja sa Rusijom neće imati uspeha ako ne bude podrazumevao još neke odredbe.
Državna Duma Rusije je izuzetno uznemireno i veoma ozbiljno primila informacije koje su potekle od američkog novinara Takera Karlsona o tome da su bivši predsednik SAD Džozef Bajden i nekadašnji državni sekretar Entoni Blinken razmatrali organizaciju atentata na ruskog lidera Vladimira Putina, proizlazi iz pisma Dume upućenom američkom Kongresu.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da se uskoro očekuje dolazak ruskog naprednog balističkog raketnog sistema srednjeg dometa „Orešnik“. Sistem će, kako je rekao, biti stacioniran u blizini granice dve zemlje.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je Rusiju da prekine Specijalnu operaciju u Ukrajini. U suprotnom, najavio je uvođenje novih sankcija i carina na sav ruski izvoz u SAD.
Opasan incident dogodio se danas dok je predsednik Aleksandar Vučić službenim vozilom putovao ka Mokrinu, a kao po običaju, na društvenm mrežama pojavio se veliki broj hejterskih komentara.
Teror Aljbina Kurtija uzeo je maha, i tako već godina. Međutim, poslednja situacija u kojoj Kurtijeva i Rašićeva miljenica Marina Bogojević preti Srbinu iz Leposavića prevazilazi svaku granicu.
Premijer Srbije Miloš Vučević istakao je za Informer da stravičan incident prilikom kojeg je pukla guma na predsedničkom automobilu zapravo ugrožavanje države Srbije!
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin oglasio se povodom incidenta u kom je umalo došlo do tragedije kada je sa automobila u kom je bio predsednik vučić otpala guma.
Nenad Stevandić, predsednik Narodne skupštine Republike Srpske u emisiji "Kolegijum" na televiziji Informer, izneo je oštre stavove o trenutnoj situaciji u Srbiji i Republici Srpskoj, te o ideji "srpskog sveta", koja je postala ključna za opstanak i jedinstvo Srba, kako u regionu, tako i šire.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković bio je gost emisije "Info jutro" na Informer TV. On je istakao da su izbori na Kosovu i Metohiji od ključne važnosti za Srbe.
Domaćini šoua, Ljupka Stević i Aleksandar Baošić na početku poželeli su dobrodošlicu kandidatima, žiriju i specijalnoj gošći, predsednici žirija ove epizode, popularnoj voditeljki Milici Kon.
Deonicom od oko 33 kilometra brze saobraćajnice u sklopu Dunavskog koridora do Požarevca uskoro bi trebalo da prođu prva vozila, s obzirom na to da su u toku finalni radovi. Tako bi Požarevac praktično izašao na autoput jer će se spojiti sa Koridorom 10.
Jedan od najstrašnijih račića evoluirao jako da zadaje smrtonosni udarac plenu a da ne ošteti svoje telo, a naučnici konačno znaju kako. Studija objavljena u žurnalu Science otkriva da ekstremitet za udaranje šarene morske bogomoljke Odontodactylus scyllarus – poznat i kao raptorni "buzdovan" – ima višeslojnu strukturu koja omogućuje apsorbovanje udarnih talasa koje generiše kada razbija oklop puževa i drugih račića.
Ukoliko se sankcije sprovedu do kraja prestaće rad NIS-a, nećemo moći da kupimo sirovine. Ono što ja znam je da NIS za preradu nafte ima još do marta kapacitete. Na sve to, pokušavaji da nas zavade sa Rusima. Ovako je za Informer TV rekao Dušan Bajatović, generalni direktor "Srbijagasa".
Građani Niša koji žive u Šarplaninskoj ulici prijavili su danas oko 17 časova da se oseća neprijatni miris kroz kanalizacionu mrežu i u pojedinim kućama.
Muškarac za kojim je ranije danas u smederevskom naselju Senjak organizovana policijska potraga, lišen je slobode, potvrđeno je za Informer u Višem javnom tužilaštvu u Smederevu.
Službenici Specijalnog policijskog odeljenja su sa nalogom Specijalnog državnog tužilaštva, uhapsili dvojicu kojima je isticao trogodišnji pritvor bez presude. Prema nezvaničnim informacijama, reč je o pripadnicima zločinačkog škaljarskog klana.
Fudbaleri Crvene zvezde su sa 6:0 (2:0) deklasirali ekipu Radničkog Kragujevca u okviru 22. kola Superlige Srbije. Meč je bio odigran na stadionu "Rajko Mitić".
Crvena zvezda ubedljivo je savladala ekipu Radničkog iz Kragujevca (6:0), a nakon utakmice Vladan Milojević odao je posebno priznanje igračima, ali i navijačima.
Fudbaleri Štutgarta šokirali su Borusiju u Dortmundu pobedom od 2:1, a na meču Hofenhajma i Union Berlina (0:4) u strelce se upisao srpski fudbaler Andrej Ilić.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar