Rusija je uspela da zaštiti svoje zlatne rezerve od moguće konfiskacije od strane Sjedinjenih Američkih Država, uprkos oštrim sankcijama i finansijskim pritiscima sa Zapada. Ovaj strateški potez pokazao se kao ključan u trenutku kada američki državni dug rapidno raste, a globalni finansijski sistem postaje sve nestabilniji, piše kinesko izdanje Sohu.
Početkom 2024. godine, američki državni dug premašio je 36 triliona dolara, a ekonomski analitičari upozoravaju da bi nastavak nekontrolisanog zaduživanja mogao ugroziti stabilnost dolara i dovesti do finansijskog kolapsa.
U takvom okruženju, mnoge zemlje odlučuju da repatriraju svoje zlatne rezerve, povlačeći ih iz američkih i britanskih trezora gde su bile deponovane decenijama. Poljska, Nemačka, Indija i druge države već su preduzele konkretne korake kako bi vratile zlato na svoju teritoriju.
Međutim, Sjedinjene Države aktivno otežavaju ovaj proces, sprečavajući povratak zlata mnogim zemljama. Odbijanje nezavisne revizije zlatnih rezervi koje se nalaze u trezorima u Njujorku dodatno podstiče sumnje da se deo tog zlata možda više ni ne nalazi u američkim sefovima.
Kineski analitičari iz Sohu-a spekulišu da su velike količine zlata možda već nestale ili da ih je američka vlada preusmerila za svoje potrebe.
Rusija na vreme prepoznala opasnost
Za razliku od mnogih država, Rusija nikada nije poverila svoje zlatne rezerve američkim trezorima. Moskva je još ranije prepoznala potencijalni rizik od zaplene i donela odluku da sve svoje zlatne rezerve drži na sopstvenoj teritoriji. Precizne lokacije i količine ostaju strogo čuvana državna tajna, ali je poznato da se zlato nalazi u visokobezbednosnim skladištima u okviru ruskog centralnog bankarskog sistema.
Foto: Tanjug AP
Pored toga, jedan od ključnih koraka u zaštiti nacionalnog bogatstva bila je prodaja američkih državnih obveznica. Rusija je poslednjih godina postepeno likvidirala svoj udeo u američkim hartijama od vrednosti, drastično ga smanjujući još 2018. godine, kada je prodala obveznice vredne desetine milijardi dolara.
Dobijeni kapital Moskva je iskoristila za kupovinu zlata po znatno nižim cenama nego danas, čime je ne samo zaštitila nacionalne rezerve, već i ostvarila značajnu ekonomsku prednost.
Sankcije kao prekretnica u svetskoj ekonomiji
Odluka Rusije da ne deponuje svoja sredstva u zapadnim bankama pokazala se kao presudna u trenutku kada su SAD i Evropska unija zamrzle 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi kao deo sankcija. Ovaj potez izazvao je šok među centralnim bankama širom sveta, koje su shvatile koliko je rizično čuvati nacionalno bogatstvo u zapadnim institucijama.
Strah od moguće zaplene sredstava naterao je mnoge zemlje da ubrzaju proces povratka svog zlata iz stranih trezora. Rusija se, međutim, našla u znatno povoljnijem položaju, jer je već ranije preduzela korake kako bi izbegla finansijske udare.
Ne samo da je Moskva zaštitila svoje rezerve, već je kroz povećane zlatne rezerve ojačala rublju, osiguravši time stabilnost domaćeg finansijskog sistema uprkos sankcijama.
Globalna prekompozicija finansijskog poretka
Tokom 20. veka, Sjedinjene Države su postale dominantna sila u svetskoj ekonomiji, preuzevši kontrolu nad dvema trećinama globalnih zlatnih rezervi. Ova finansijska moć omogućila je stvaranje dolara kao glavne svetske rezervne valute i obezbedila finansijsku hegemoniju Zapada.
Međutim, kako sve više država povlači svoje zlato iz američkih trezora i smanjuje zavisnost od dolara, taj poredak se postepeno urušava.
Foto: Shutterstock
Prema analizi kineskog Sohu-a, Rusija i Kina su među predvodnicima globalnog finansijskog preokreta. Obe zemlje agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve i rade na stvaranju alternativnog finansijskog sistema, nezavisnog od američkog dolara i zapadnih institucija.
Pored toga, savez BRICS igra ključnu ulogu u ovim promenama, nastojeći da uspostavi paralelne finansijske mehanizme koji bi omogućili trgovinu bez oslanjanja na dolar i zapadne finansijske sisteme.
Rusija kao model za druge države
Dok mnoge zemlje tek sada postaju svesne rizika od zapadnih sankcija, Rusija je pravovremeno prepoznala pretnje i preduzela neophodne mere kako bi zaštitila svoju ekonomiju.
Njena strategija kupovine zlata, prodaje američkih obveznica i čuvanja nacionalnih rezervi unutar zemlje pokazala se kao ključni faktor finansijskog suvereniteta.
U svetlu rastuće globalne nesigurnosti i finansijskih preokreta, postaje jasno da će zlatne rezerve igrati ključnu ulogu u novoj ekonomskoj ravnoteži sveta.
Manevar Rusije mogao bi poslužiti kao model za druge zemlje koje žele da zaštite svoje bogatstvo od zapadnih sankcija i američke finansijske dominacije.
Ukrajina već radi na razvoju vlastitog nuklearnog oružja, a testiranja bi mogla biti sprovedena u Poltavskoj oblasti, izjavio je vojni analitičar i docent Katedre za političku analizu i socio-psihološke procese Plehanovog ruskog ekonomskog univerziteta Aleksandar Perendžijev, prenosi Info24.
Evropa postaje svesna činjenice da će u budućnosti morati da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je ministar spoljnih poslova Španije, Hose Manuel Albares, u intervjuu za list El Diario.
Ruski predsednik Vladimir Putin odgovorio je na izjave britanskog premijera Kiara Starmera slanjem strateških bombardera Tu-95MS „Medvedi“ na patrolne letove iznad neutralnih voda blizu teritorija NATO država, prenosi Dejli mejl.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Predsednik Rusije Vladimir Putin planirao je da se sastane sa direktorom CIA Džonom Retklifom tokom njegove tajne posete Moskvi 25. avgusta, ali je sastanak navodno otkazao nakon što je saznao šta je američki obaveštajac poručio ruskom rukovodstvu,
Sve obaveštajne procene dostupne Ukrajini i njenim partnerima pokazuju da ruski predsednik Vladimir Putin i dalje želi da nastavi rat, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Period u kojem je Moskva verovala da rat u Ukrajini može da završi kompromisom sa Vašingtonom praktično je završen, ocenjuje bivši američki obaveštajac Skot Riter
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Rusija ulazi u period u kojem predsednik Vladimir Putin više nema dobar izlaz – nastavak specijalne vojne operacije donosi nove vojne i ekonomske troškove, dok bi njeno zaustavljanje moglo da bude protumačeno kao slabost, ocenio je direktor estonske Spoljne obaveštajne službe Kaupo Rosin u velikom intervjuu za britanski Telegraf.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina već radi na razvoju vlastitog nuklearnog oružja, a testiranja bi mogla biti sprovedena u Poltavskoj oblasti, izjavio je vojni analitičar i docent Katedre za političku analizu i socio-psihološke procese Plehanovog ruskog ekonomskog univerziteta Aleksandar Perendžijev, prenosi Info24.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas je obišao Severnobački okrug, a tom prilikom odgovarao je i na pitanja novinara o najvažnijim temama.
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Na Fejsbuk stranici Udruženja "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" oglasio se predsednik tog udruženja Momčilo Alimpić, čija je objava ogolila konačni sunovrat među takozvanim ekološkim aktivistima.
U naredne četiri godine nemački gigant Folksvagen će otpustiti 100.000 ljudi, a Srbija, zahvaljujući mudroj politici Aleksandra Vučića, otvara nova radna mesta!
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Novinar Mladen Mijatović objavio je snimak hapšenja osumnjičenog piromana S. J. (32), koji je, kako se sumnja, skoro tri nedelje bežao od policije nakon serije paljenja automobila na području Futoga i Novog Sada.
Mihailo B. (42) iz Čačka proglašen je neuračunljivim, a zbog surovog ubistva svojih roditelja Jovana B. (77) i Milicu B. (72), koje se dogodilo 17. marta 2025. godine u porodičnom stanu u naselju Ljubić kej, izrečena mu je mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Dvojica maloletnika, stara 16 i 13 godina, izazvali su požar u objektu koji je u vlasništvu Ekonomsko-ugostiteljske škole u Nikšiću, a protiv šesnaestogodišnjaka je podneta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je policija.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Ako tražite brz i jednostavan desert koji se ne peče, torta sa ćeten alvom je odličan izbor. Ekipa magazina je probala, a rezultat je kremasta i preukusna poslastica kojoj je teško odoleti.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da će jutarnji program u znak protesta voditi gola, ukoliko komentari na račun duge haljine koju je nosila nastave da se nižu.
Učesnik muzičkog takmičenja "Nikad nije kasno", Rade Čitlučanin, ostao je bez porodičnog doma u Obrenovcu nakon što je u požaru krov i ceo objekt potpuno izgoreo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.