Mario Bergoljo je bio italijanski imigrant i računovođa, dok je Regina Sivori bila domaćica rođena uBuenos Ajresu u porodici poreklom iz severne Italije.
Pobegli od Musolinija
Porodica Marija Bergolja napustila je Italiju 1929. godine kako bi pobegla od fašističkog režima Benita Musolinija. Prema rečima Marije Elene Bergoljo, jedine žive sestre pape Franje, porodica nije emigrirala iz ekonomskih razloga.
Ostala deca u porodici bila su Oskar Adrijan, Marta Regina i Alberto Horasio.
U šestom razredu, Bergoljo je pohađao školu "Wilfrid Barón de los Santos Ángeles", koja pripada Salezijancima Don Boska u Ramos Meji, provincija Buenos Ajres.
Nakon toga, pohađao je tehničku srednju školu i diplomirao kao hemijski tehničar.
Izbacivač i domar, životna opasnost u21. godini
U toj ulozi, nekoliko godina je radio u prehrambenom odeljenju jedne laboratorije. Pre toga, radio je kao izbacivač i domar.
Kada je imao 21 godinu, Bergolju je zbog, po život opasne upale pluća i tri ciste, morao da bude uklonjen deo plućnog krila.
Foto: Vikipedija
Papa Franja sa 12 godina ( četvrti dečak sa leve strane treći red odozgo )
Bio zaljubljen
Na putu da proslavi Prolećni dan, Bergoljo je svratio u crkvu na ispovest i bio nadahnut sveštenikom.
Nakon toga je upisao Bogosloviju "Inmaculada Concepción" u Vili Devoto, Buenos Ajres, a posle tri godine, 11. marta 1958, stupio je kao novicijat u Družbu Isusovu (Jezuiti).
Bergoljo je priznao da je kao mladi bogoslov bio zaljubljen u devojku i da je nakratko sumnjao u svoj poziv. Kao jezuit novicijat, studirao je humanističke nauke u Santjagu, u Čileu.
Zvanično postao jezuit
Nakon završetka novicijata, 12. marta 1960. zvanično je postao jezuit, polažući početne večne zavete siromaštva, čistoće i poslušnosti, kao član ovog reda.
Godine 1960. stekao je licencu iz filozofije na "Colegio Maximo de San Jose". Nakon toga, od 1964. do 1965. predavao je književnost i psihologiju u srednjoj školi "Colegio de la Inmaculada Concepcion" u Santa Feu. Godine 1966. predavao je iste predmete u školi "Colegio del Salvador" u Buenos Ajresu.
Foto: Vikipedija
Papa Franja sa 21. godinu tokom studentskih dana
Kardinal i koalboracija sa argentinskom vladom
Dana 21. februara 2001. godine, papa Jovan Pavle II imenovao je nadbiskupa Bergolja za kardinala, dodelivši mu titulu kardinala sveštenika crkve San Roberto Belarmino. Bergoljo je zvanično preuzeo ovu dužnost 14. oktobra iste godine.
Tokom putovanja u Rim na ceremoniju, zajedno sa svojom sestrom Marijom Elenom, posetio je rodno mesto svog oca na severu Italije.
Kao kardinal, Bergoljo je postavljen na pet administrativnih pozicija u rimskoj Kuriji. Bio je član Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Kongregacije za kler, Kongregacije za institute posvećenog života i družbe apostolskog života, Papinskog saveta za porodicu i Komisije za Latinsku Ameriku.
Kasnije te godine, kada se kardinal Edvard Igan vratio u Njujork nakon napada 11. septembra, Bergoljo ga je zamenio kao relator (sekretar) na Sinodu biskupa. Prema pisanju "Catholic Herald-a", ostavio je "pozitivan utisak kao čovek otvoren za zajedništvo i dijalog".
Foto: Tanjug AP
Bergoljo je bio predmet optužbi u vezi sa otmicom dvojice jezuitiskih sveštenika, Orlanda Jorija i Franca Jaliksa, koje je izvršila argentinska mornarica 1976. godine, tokom prljavog rata u Argentini.
Optužbe za otmicu
Bojao se za njihovu bezbednost i pokušao je da promeni njihov rad pre nego što su uhapšeni, suprotno izveštajima, nije pokušao da ih izbaci iz jezuitskog reda.
Godine 2005, advokat za ljudska prava Mirijam Bregman podnela je krivičnu prijavu protiv Bergolja, tadašnjeg nadređenog u jezuitskom redu u Argentini, optužujući ga za umešanost u otmicu. Prijava je odbačena. Sveštenici su bili mučeni, ali su pronađeni živi pet meseci kasnije.
Jorio je optužio Bergolja da ih je praktično predao odredima smrti time što nije obavestio vlasti da podržava njihov rad. U intervjuu iz 1999. godine, Jorio je izjavio da veruje da Bergoljo nije učinio ništa da ih oslobodi, već naprotiv.
Dva dana nakon što je Bergoljo izabran za papu, Jaliks je izdao saopštenje u kojem je potvrdio otmicu, ali je uzrok pripisao bivšem kolegi laiku koji je postao gerilac, uhvaćen je i tokom ispitivanja imenovao Jorija i Jaliksa.
Naredne nedelje, Jaliks je izdao drugo saopštenje u kojem je razjasnio: „Pogrešno je tvrditi da je naša otmica bila inicijativa oca Bergolja... Orlando Jorio i ja nismo bili optuženi od strane oca Bergolja.”
Foto: Tanjug AP
Početak vladavine i izazovi
Na svojoj prvoj audijenciji 16. marta 2013. godine, papa Franja je novinarima rekao da je izabrao ime u čast svetog Franje Asiškog, jer je posebno bio zabrinut za dobrobit siromašnih. Objasnio je da mu je, dok je postajalo jasno tokom glasanja na konklavi da će biti izabran, brazilski kardinal Klaudio Humes prišao, zagrlio ga i šapnuo: „Ne zaboravi siromašne”, što je Bergolja podstaklo da pomisli na tog sveca.
Početak vlasti takođe je bio otežan zbog duboke korupcije unutar banke Vatikana koja je bila meta optužbi za korupciju i pranje novca sve dok nova komisija pape Franje nije smenila kardinale i smanjila primanja najviših predstavnika klerikalne vlasti.
Franja je takođe bio poznat po svojim progresivnim stavovima poput LGBT prava, razvoda, abortusa i suživota sa drugim verskim zajednicama.
Pre nego što je hospitalizovan zbog obostrane upale pluća, papa Franja je bio suočen sa čvrstim otporom pojedinih kardinala zbog sve većeg jaza u finansijama Vatikana, prenosi Rojters pozivajući se na neimenovane zvaničnike Svete stolice.
Papa Franja, koji je i dalje u kritičnom stanju dok se bori sa obostranom upalom pluća, proveo je mirnu noć u bolnici i odmara se, saopštio je danas Vatikan.
Papa Franja, uprkos tome što je hospitalizovan i u kritičnom stanju, bio je dovoljno dobro da se sastane sa vatikanskim državnim sekretarom kako bi odobrio dekrete za nove kandidate za moguću kanonizaciju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre nego što je hospitalizovan zbog obostrane upale pluća, papa Franja je bio suočen sa čvrstim otporom pojedinih kardinala zbog sve većeg jaza u finansijama Vatikana, prenosi Rojters pozivajući se na neimenovane zvaničnike Svete stolice.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Prošlog četvrtka u centru Čačka okupilo se dvadesetak blokadera, a tokom skupa napadnut je Milinko Tomašević - snimatelj "Glasa zapadne Srbije" i "TV Lav Plus."
Damir Agović - vođa blokada u Gornjem Milanovcu je, prema podacima do kojih su došli novinari, bio izuzetno loš đak. Pa kao neko ko je jedva završio srednju školu upitno je - koliko on može da bude svetli primer mladima?
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Na aerodromu u Bejrutu juče je odata počast srpskom naredniku Milovanu Jovanoviću (36), mirovnjaku UNIFIL-a koji je preminuo u četvrtak od posledica ranjavanja.
Na društvenim mrežama je objavljena dirljiva oproštajna poruka od S. R. (27), državljanke Srbije, koja je nastradala proteklog vikenda u nesreći na Prokletijama.
Trebinjski frizer Dražen Milović, osumnjičen je kao deo narko-ekipe okupljene oko Vukašina Vojinovića i jednog od vođa takozvanog "Grand klana" Aleksandra Mijajlovića.
Na planini Prokletije pronađeno je telo državljanke Srbije (27), koja je stradala tokom planinarenja. Spasioci su uz pomoć helikoptera okončali višednevnu potragu na izuzetno nepristupačnom terenu.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Domaća javna scena oduvek je bila prepuna atraktivnih žena koje osim uspešne karijere privlače pažnju i besprekornim izgledom. Danas vi birate najzgodniju!
Ćerka Sinana Sakića Đulkica Sakić, nedavno je posetila Loznicu, a prizor porodične kuće na koju je njen brat Rašid bacio bombu izazvao je lavinu emocija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.