Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će EU prikupiti 800 milijardi evra za odbranu.
Nakon što je američki predsednik Donald Tramp ukinuo vojnu pomoć Ukrajini ona je predstavila novi plan o ponovnom naoružavanju Evrope, o kojem će lideri EU razgovarati sutra na sastanku Evropskog saveta.
Opasna vremena
Fon der Lajenova je navela da je predstavila svoj plan u pet tačaka u pismu koje je uputila liderima EU i objasnila da se set predloga fokusira na to kako da se iskoriste sve finansijske poluge na raspolaganju za pomoć državama članicama da brzo i značajno povećaju izdatke za odbrambene sposobnosti. Ona je dodala da bi tim planom moglo da se mobiliše blizu 800 milijardi evra za "bezbednu i otpornu Evropu".
- Nalazimo se u eri ponovnog naoružavanja. Evropa je spremna da masivno poveća svoju odbrambenu potrošnju. I kako bi odgovorila na kratkoročnu hitnost da deluje i podrži Ukrajinu, ali i kako bi odgovorila i na dugoročnu potrebu da preuzme mnogo veću odgovornost za sopstvenu bezbednost - rekla je Fon der Lajenova na konferenciji za novinare u Briselu.
Prvi deo plana, istakla je ona, odnosi se na korišćenje javnih sredstava za odbranu na nacionalnom nivou. Ona je navela da su države članice spremne da više investiraju u svoju bezbednost, ako imaju fiskalnog prostora i poručila da će Komisija predložiti aktiviranje klauzule o nacionalnom izbegavanju Pakta za stabilnost i rast EU, što će omogućiti članicama Unije da značajno povećaju svoje izdatke za odbranu bez pokretanja procedure prekomernog deficita.
- Ako bi države članice povećale svoju potrošnju za odbranu u proseku za 1,5 odsto BDP, to bi moglo da stvori fiskalni prostor od skoro 650 milijardi evra u periodu od četiri godine - ukazala je Fon der Lajenova.
Zajednička ulaganja
Prema njenim rečima, druga tačka plana odnosi se na novi instrument kojim će biti obezbeđeno 150 milijardi evra zajmova državama članicama za ulaganja u odbranu. Ona je, istovremeno, objasnila da je tu reč o boljem i zajedničkom trošenju na odbranu, navodeći kao primer protivvazdušnu i protivraketnu odbranu, artiljerijske sisteme, rakete i municiju, dronove i sisteme protiv bespilotnih letelica, ali i druge potrebe - od sajber odbrane do vojne mobilnosti.
- Ovaj pristup zajedničkim nabavkama će, takođe, smanjiti troškove, smanjiti fragmentaciju i ojačati našu odbrambenu industrijsku bazu. I to može biti u korist Ukrajine - istakla je Fon der Lajenova.
Treća tačka odnosi se na korišćenje budžeta EU, te je šefica Evropske komisije poručila da će predložiti dodatne mogućnosti i podsticaje za članice Unije. Poslednje dve tačke, kako je Fon der Lajenova rekla, imaju za cilj mobilizaciju privatnog kapitala kroz ubrzanje štednje i ulaganja i preko Evropske investicione banke.
Umesto za standard građana pare idu za oružje
Analitičari kažu da je Fon der Lajenova apsolutno sve podredila naoružanju.
- Njen plan praktično znači da će državama članicama EU biti omogućeno da izbegnu pravila o potrošnji, te da mogu da se zadužuju do mile volje, ali samo za oružje. Takođe, novac koji države EU budu dobile od Brisela za povećanje standarda svojih građana biće preusmere na odbranu - kažu stručnjaci.
Možda nijedan drugi nemački kancelar nikada nije preuzeo uzde vlasti u svoje ruke tako brzo kao Fridrih Merc. U stvari, on još nije postao kancelar, ali odlučnost sa kojom se ponaša lider bloka CDU/CSU, koji je pobedio na vanrednim izborima za Bundestag, prilično je kancelarski, a njegovi planovi su čak i kajzerovski.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je uspostavljanje novog finansijskog mehanizma vrednog 150 milijardi evra, kojim bi se državama članicama EU omogućilo da značajno povećaju izdvajanja za odbranu i ubrzaju isporuke vojne opreme Ukrajini.
Amerikanac (29) koji je pre par godina živeo u Srbiji, čiju je kulturu i način života odmah zavoleo, priznao je da razmatra ponovno vraćanje u našu zemlju ali i nesvakidašnji način da usavrši srpski jezik – dobrovoljnim služenjem vojnog roka u Srbiji!
Evropski političari očekuju da će Sjedinjene Američke Države povući oko 20.000 vojnika iz regiona, što izaziva zabrinutost među liderima EU, piše Vašington post, pozivajući se na izvore iz diplomatskih krugova.
Predsednik SAD Donald Tramp doneo je odluku da olakša proces izdavanja naređenja za vojne udare američkih oružanih snaga širom sveta, prenose američki mediji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Možda nijedan drugi nemački kancelar nikada nije preuzeo uzde vlasti u svoje ruke tako brzo kao Fridrih Merc. U stvari, on još nije postao kancelar, ali odlučnost sa kojom se ponaša lider bloka CDU/CSU, koji je pobedio na vanrednim izborima za Bundestag, prilično je kancelarski, a njegovi planovi su čak i kajzerovski.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se medijima nakon što je stigao u Tivat na samit EU-Zapadni Balkan i poslao ključne poruke građanima, ali i vlastima u Crnoj Gori.
Ispred Hrama Svetog Save i dalje se formiraju kilometarske kolone ljudi koji žele da celivaju Pojas Presvete Bogorodice, a mnogi on njih čekaju oko 15 sati.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom, predsednikom Francuske Emanuelom Makronom i kancelarom Nemačke Fridrihom Mercom u okviru zajedničkog sastanka u Tivtu.
Već danima prestonica Albanije, Tirana, je blokirana i dok protesti protiv izgradnje luksuznog turističkog kompleksa investitora i zeta američkog predsednika Donalda Trampa - Džareda Kušnera, nastavljaju da rastu širom Albanije, otkriva se pozadina protesta.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić oštro je reagovala na izjave urednika Nove Ivana Milićevića, koji je gostujući na N1 rekao da mu nije jasno zašto bi predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio na meti Radoja Zvicera.
Potpredsednica Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta gostujući u Info jutru komentarisala je bezbednosnu pretnju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u Crnog Gori.
U Hramu Svetog Savet upravo se podiže postolje na kome će staviti Pojas Presvete Bogorodice kako bi poklonici mogli da, prolazeći ispod ove svetinje, dobiju blagoslov prinoseći molitve za sebe i za svoje bližnje.
Ispred Hrama Svetog Save i dalje se formiraju kilometarske kolone ljudi koji žele da celivaju Pojas Presvete Bogorodice, a mnogi on njih čekaju oko 15 sati.
Milovan Jovanović Miki (37) iz Kraljeva poginuo je u Libanu usled unutrašnjeg krvarenja nakon što je zalutali projektil pao blizu baze, saznaje Informer.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila tokom noći u Ruzveltovoj ulici, u blizini Vukovog spomenika, povređeno je više osoba, dok se lekari bore za život jednom tinejdžeru.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za D.V. i M.J, uhapšenima u okviru istrage povodom teškog ubistva Aleksadra Nešovića 12. maja u restoranu "27" na Senjaku.
Uroš G. je uhapšen zbog teškog ubistva u Beogradu, a osumnjičen je da je naneo oštrim predmetom dedi povrede od kojih je starac preminuo. MUP se sad oglasio povodom hapšenja mladića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su Z. D. (27) iz Žablja, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio više krivičnih dela teška krađa.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar