Vidim vas - Digitalni atentat: Zašto su Karleuša i Babić na meti internet blokadera?!
Podeli vest
Dok većina opozicionih medijskih eksperimenata ne može da dosegne ni do kraja sopstvene zablude, profili na društvenim mrežama Jelene Karleuše i Branka Babića mesečno dopiru do više miliona ljudi. Samo Karleušin Instagram beleži domet od oko 70 miliona korisnika mesečno – brojka koja bi posramila mnoge televizije sa nacionalnom frekvencijom. I tu je srž problema.
U zemlji u kojoj se „sloboda govora“ priziva samo kad odgovara opozicionoj agendi, dve javne ličnosti koje nisu podložne medijskim instrukcijama, već govore direktno, jasno i bez pardona – postaju mete. Ne kritike. Ne polemike. Već organizovanih prijava, cenzure i javnih linčeva.
„Je*o li te tvoj predsednik i taj štakor za čije novine pišeš“, „Znamo da su tekstovi Vučićevićevi, a ti se samo potpisuješ“, „Na čemu je ovaj lik?“, „Slede ti 10 godina robije za ovo pisanje“, „Nećemo zaboraviti, jahaćemo i tebe“ – samo su neki od komentara i otvorenih pretnji koje mesecima unazad dobija Stefan Mirković, urednik digitala Informera i diplomirani novinar, autor čitanih kolumni koje mesecima razotkrivaju ciljeve i metode blokadera u Srbiji.
Nakon neuspelog izazivanja građanskog rata na Vidovdan – kada smo se svi lepo videli – blokaderi, kojih je jedva bilo četrdeset hiljada, opet su pokazali da im je laž jedini politički program. Društvene mreže su im centrala, a N1 i Nova S "produžena ruka".
01.07.2025
17:37
Digitalni atentat na reč
Kada algoritam reaguje na prijave, on ne zna ko je u pravu. On zna brojeve. A opozicioni aktivisti, botovski nastrojeni pojedinci i organizovane grupe vrlo dobro znaju da broj prijava može automatski dovesti do suspenzije. Tako su Karleuši i Babiću više puta ukidani nalozi, bez stvarnog uvida u kontekst sadržaja.
„Pobeda!“ – urliknuli su opozicioni Twitter/X nalozi tačno u 20:02. Birališta su se tek zatvorila, glasački listići još ni do stola nisu stigli, ali je opozicija već slavila. Ako ništa drugo – bar imaju brzinu. Samo što nisu znali da tu trku trče bez nogu.
Jer, kako drugačije ućutkati nekog ko ima više pratilaca nego cela opoziciona scena zajedno?
Danas, kada se lažni moral nameće kroz “fact-checking”, a istina zavisi od toga da li je politički podobna, iskrenost je postala subverzija. Ako kažete da volite svoju zemlju – bićete nacionalni ekstremista. Ako kažete da verujete predsedniku – bićete bot. Ako stanete uz policiju umesto uz huligane koji razbijaju Beograd – postaćeš fašista. To je logika digitalne opozicije koja bi najradije ugasila svaki glas koji nije deo njihovog eha.
Dokle god im ne odgovara – mora da se ugasi
Dokle ćemo da gledamo kako se svaki glas sa velikim dometom, koji ne igra po pravilima ulice i ne ljubi skute samozvanim vođama „obojenih revolucija“, sistematski gasi, prijavljuje i targetira? Da li je kriterijum za cenzuru postao samo to da li vas slušaju milioni? Ako jeste – onda ovde više nije reč o demokratiji, već o digitalnoj diktaturi slabih koji se boje jakih. A najviše se boje onih koji govore istinu glasno. Upravo zbog toga Karleuša i Babić moraju da budu ućutkani – ne zato što su problem, već zato što ih neko ne može nadjačati. Pa pokušava da ih ugasi.
Foto: Informer/shutterstock
Zato su Karleuša i Babić opasni: oni ne pripadaju nikome, ali govore ono što većina misli. Bez filtera. Bez foliranja. Bez odobrenja. I najvažnije – bez straha. I zbog toga njima se ne može oprostiri. Jer nisu oni problem – oni su ogledalo onima koji više ne prepoznaju sopstveno lice.
Jer u vremenu u kojem laž mora da se štiti algoritmom, a istina da se prijavljuje — najveći prestup je govoriti glasno, tačno i slobodno. A to dvoje — Karleuša i Babić — rade bolje od svih.
Foto: Tanja Andric
Oni koje ne možete kupiti, ni ućutkati
Jelena Karleuša već godinama ne beži od sukoba, a još manje od istine. Jasno i glasno iznosi stavove koji često odudaraju od zapadnih šablona političke korektnosti. I to boli. Naročito one koji bi da sve što ne odgovara njihovoj istini – proglase „govorom mržnje“.
Branko Babić je, pak, prošao put od neutralnog preduzetnika do čoveka koji se ne ustručava da kaže da podržava državu i legalitet. I to je, u očima “boraca za slobodu”, neoprostivo. Jer ako nisi s njima – onda si meta. Svejedno da li si biznismen, novinar, šminker, zvezda, lekar, glumac ili frizer. Ako misliš svojom glavom – moraš biti oboren.
Blokaderi, ti salonski revolucionari, nisu u stanju da okupe ni pristojnu kolonu, ali bi da određuju šta sme da postoji na internetu. Njihova borba za slobodu govora prestaje tačno onog trenutka kad neko progovori drugačije. Sve što ne mogu da pobede – oni pokušaju da uguše. Sve što ne umeju da razumeju – oni nazovu “propagandom”. A sve što ih nadjača u dometu – oni bi da zabrane. Kad bi mogli, blokirali bi i samu realnost. Jedino što ne uspevaju da blokiraju jeste sopstvena glupost, koja, na njihovu žalost, i dalje ima neograničen pristup internetu.
Ko se zapravo plaši istine?
Najveći neprijatelji Karleuše i Babića nisu ni algoritmi ni Meta. To su oni koji svoju slabost pokušavaju da prikriju silom. Oni koji godinama iz senke žele da diktiraju šta sme da se kaže, a šta mora da se ćuti. Koji ne mogu da podnesu da neko ima stav. Domet. Uticaj. I hrabrost.
Jer, za razliku od njih, Karleuša i Babić imaju lica. I profile. I imena.
A opozicioni digitalni inkvizitori – samo pseudonime, lažne mejlove i frustracije.
Demokratija po meri poraza?
Ako je jedini legitiman vid borbe pogasiti, prijaviti, suspendovati i ućutkati sve što ne ide u prilog blokaderima, onda se moramo zapitati: o kakvoj se to demokratiji radi za koju se navodno zalažu? Da li je sloboda izražavanja rezervisana samo za one koji urlaju na ulici, dok se oni koji govore iz glave – gase kao sijalice? Ako su algoritmi jedini saveznik opozicije, a tišina jedini cilj – onda je njihova borba za demokratiju najobičnija prevara. Jer demokratija bez protivljenja nije demokratija. To je – režim. I to baš onakav kakav bi oni sami uspostavili kad bi ikada došli na vlast.
Autor je Stefan Mirković, diplomirani novinar i urednik u Informeru
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
„Je*o li te tvoj predsednik i taj štakor za čije novine pišeš“, „Znamo da su tekstovi Vučićevićevi, a ti se samo potpisuješ“, „Na čemu je ovaj lik?“, „Slede ti 10 godina robije za ovo pisanje“, „Nećemo zaboraviti, jahaćemo i tebe“ – samo su neki od komentara i otvorenih pretnji koje mesecima unazad dobija Stefan Mirković, urednik digitala Informera i diplomirani novinar, autor čitanih kolumni koje mesecima razotkrivaju ciljeve i metode blokadera u Srbiji.
Ruski predsednik Vladimir Putin obratio se javnosti danas u Moskvi u okviru velike godišnje konferencije sa pitanjima građana i medija. Govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i ključnim unutrašnjim pitanjima.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić obratila se danas javnosti Srbije nakon što su 4 člana Regulatornog tela za elektronske medije (REM) podneli ostavke.
Jednostavniji automobili, posebno stariji modeli i neki japanski i evropski automobili, često se pokazuju pouzdanijim i dugovečnijim od savremenih, tehnološki složenih vozila.
Jedna od vodećih hrvatskih banaka našla se u centru skandala nakon što je regulator otkrio da je bez pravnog osnova prikupljala lične podatke klijenata, što predstavlja ozbiljno narušavanje njihove privatnosti.
Danas pola Srbije slavi, a pola ide na slavu, pa su se mnogi dosetili kako da zarade na današnji dan i olakašaju roditeljima koji imaju malu decu. Verovali ili ne, napravili su specijalne slavske pakete u takozvanim čuvaonicima.
Ugovor za projektovanje i izgradnju saobraćajnog sistema za Liniju 1 fazu 1 beogradskog metroa, kao i Finansijski protokol između Vlade Srbije i Vlade Francuske o saradnji u oblasti finansiranja faze 1 projekta beogradskog metroa, potpisani su danas u Vladi Republike Srbije.
U mestu Crkvine, na regionalnom putu Tutin – Novi Pazar, oko 19 sati dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je došlo do prevrtanja putničkog automobila.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, u saradnji sa UKP, pod nadzorom Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su dve osobe koje su osumnjičene da su prodavale prerađeno svinjsko meso zaraženo parazitom "Trichinela spiralis suis", a za obojucu je večeras određen pritvor do 30 dana.
Gotovo 13 kilograma kokaina zaplenjeno je u sredu, 17. decembra, na graničnom prelazu Karasovići, a uhapšen je 56-godišnji albanski državljanin koji je drogu pokušao da prokrijumčari iz Republike Hrvatske ka Albaniji, piše Večernji.
Poruke sa kriptovane aplikacije Skaj ukazuju na to da je Radoje Zvicer tvrdio da zna ko je naručio ubistvo Jevrema Brkovića, koji je u napadu brutalno pretučen, a njegov pratilac Srđan Vojičić ubijen.
Kina je otkrila svoje prvo podmorsko nalazište zlata, ispod dna Žutog mora, najveće u Aziji, kod poluostrva Đijaodong u provinciji Šandong, piše hongkonški list Saut čajna morning post.
Tvrdnje da Rusija namerava da napadne Evropu su gluposti koje služe da bi Rusija izgledala kao neprijatelj, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na godišnjoj konferenciji za novinare.
Američki predsednik Donald Tramp se bacio na praznično preuređenje Bele kuće, postavivši nove pločice ispod portreta bivših predsednika na takozvanoj „Predsedničkoj stazi slavnih“.
General Jovan Milanović rekao je da snimanje serije "Moj rođak sa sela" nije nastavljeno jer je smetalo tadašnjem državnom vrhu naše zemlje i bivšoj Haškoj tužiteljki Karli del Ponte.
Muzej afričke umetnosti u Beogradu poziva ljubitelje avanture i putopisne literature na razgovor o knjizi "U srcu Afrike - Ekspedicija Kragujevac-Kilimandžaro 1975", autora Milana Rakočevića. Događaj će se održati u ponedeljak, 22. decembra u 18 časova.
Ako ste u braku sa Lavom, zvezde vas guraju u najintenzivniji emotivni period do sada – ali uz pravi pristup, kriza može postati snažnija strast umesto razlaza.
Pevačica Marija Šerifović snimila je sina Maria dok peva, a na sve je odreagovala pevačica Verica Šerifović koja je sigurna da će njen unuk naslediti talenat za muziku.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar