Niko iz Višeg javnog tužilaštva nikada nije rekao da su na skupu 15. marta 2025. godine u simulaciji upotrebe "zvučnog topa" učestvovali svi demonstranti. To ne bi bilo ni tačno, a ni realno, piše u svom autorskom tekstu analitičar medija Ištvan Kaić.
Štaviše, teško da bi simulacija ove vrste bila uspešna da su svi prisutni učestvovali u nekakvom tajnom i proračunatom dogovoru, jer bi se simuliranje straha i panike sa lakoćom pretvorilo u lakrdiju.
S obzirom na ono što smo mogli da vidimo, realno bi bilo pretpostaviti da najveći broj okupljenih nikakve veze nije imao sa planiranjem simulacije kakvu tužilaštvo prikazuje, i da je tajna njenog uspeha ležala upravo u tome da se što veći broj njih na određenim lokalitetima nađe u zamci i bez ikakve pripreme uvuče u stanje opasne nekontrole kojom rukovode zakoni mase.
Kako je to moglo biti urađeno? Kako tužilaštvo pokazuje, postojalo je nekoliko punktova na kojima redari u toku petnaestominutne tišine dobijaju signale da skinu flourescentne prsluke i, kao demonstranti koji se više ne razlikuju od drugih, počnu da trče duž strana u masu bez ikakve jasne logike.
Foto: Informer
Smatra se da su oni ti koji, zajedno sa nekolicinom najbližih koji na snimcima deluju kao da im se planski priključuju, izazivaju inicijalno uznemirenje okupljenih.
Razgorevanje straha
Ono što snimci, međutim, ne pokazuju u dovoljnoj meri jeste činjenica da se pravo razgorevanje straha i panike ne dešava u tim prvim redovima koji, uslovno rečeno, mogu da isprate ponašanje redara, već tek nekoliko metara dalje, dublje u masi, kod onih koji to ne mogu i kod kojih parametri straha rastu vrtoglavom brzinom baš usled nedostatka informacija zbog čega se i šta se uopšte dešava na prostoru koji se sa mesta gde su ne može jasno sagledati. Ti ljudi su, i pre nego što stižu da shvate bilo šta, već u stampedu koji dalje, kao psihološki bučna lavina u ambijentu malopređašnje tišine i napetosti, eksponencijalno stresira okupljene opet do jedne izvesne metraže (dubine), nakon čega naglo opada kada ono što zovemo razum posle nekog vremena ponovo proradi.
Foto: video printscreen
Ti ljudi ne znaju šta je izazvalo inicijalno uznemirenje i ne mogu to da znaju jer i sami učestvuju u događaju koji je, po tužilaštvu, ciljana amplifikacija tog uznemirenja i to su ljudi u koje ne treba sumnjati da su zaista osetili autentične simptome. Opis tih simptoma, prema onome što je zabeleženo, odnosi se najčešće na nepunu sekundu i po pravilu svodi na pokušaj determiniranja tog strikno uznemirujućeg, u svesti nemogućeg trenutka za koji ne postoji odbrambeni mehanizam pripreme, ali koji istovremeno ne može ni da se probije van subjektivnog okvira doživljaja.
Oči ne vide ništa
Pošto rekosmo da oči ne vide ništa, ili makar ništa što bi mogle da objasne, drugo čulo po dominaciji u tom deliću sekunde preuzima primat kao u mrklom mraku i taj subjektivni doživljaj dobija svoj izraz isključivo u čulu sluha, kad nastaje fenomen tzv. psihičkog zvuka koji deluje i kao posledica i kao uzrok stanja straha i panike. Tako su nastali opisi u kojima se zvučnim elementima "boji" doživljaj nepojmljivo opasne pretnje koju oči ne uspevaju da uhvate: nadolazeći zvuk voza, aviona, topot konja i sl. Taj doživljaj je u svim opisima predstavljen u klaustrofobičnoj funkciji, kao bezizlaz koji samo što nije obuzeo i smrvio čitavo biće.
Psihički zvuk je samo subjektivni izraz tog bezizlaza, ali osim navedenog, on ne može ništa objektivno reći, a kamoli biti bilo kakav dokaz za postojanje nekakvog spoljnog izvora koji bi mogao da izazove čitavo dešavanje u masi, zvali ga mi "zvučni top" ili bilo kako drugačije. Zbog toga je i razumljivo zašto Prvo osnovno tužilaštvo nije imalo elemente konkludentne radnje za pokretanje bilo kakvog postupka. Štaviše, kad se bliže pogleda klaustrofobična funkcija, ona u suštini pre opisuje efekte izazvane stampedom (koji čak i ne mora imati spoljni uzrok) jer realno i nije u stanju ništa drugo da opisuje niti da shvati, a sve dalje od toga nužno završava u domenu spekulacije.
Foto: Foto: Printscreen
Ostali simptomi koji se pominju su u odnosu na to sekundarnog tipa, tj. oni su prirodna fiziološka ili anatomska reakcija na ono što je pokušaj sublimiranja u psihičkom zvuku. Poremećaj krvnog pritiska, momentalni pad šećera u krvi, aritmije, lupanje srca, otežano ili ubrzano disanje, padovi usled guranja i gaženja. Ali i tercijarnog tipa, kao što su zapušenje ušiju usled promene pritiska, zujanje u ušima, ponašanje pejsmejkera, glavobolja, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, odsustvo apetita, prelomi, oderotine, krvarenje iz nosa, iznenadni nalet toplote ili pak suprotno, ledena hladnoća i umrtvljenost... Sve su to individualni slučajevi reakcija organizma na iznenadni, neočekivani i najbitnije, nepojmljivi stres koje se mogu javiti i u vreme i posle, uzmimo, jačeg zemljotresa.
Manipulacija i zamešateljstvo
Ono što je posebno bitno jeste da ni u jednom opisu nije zabeležena ozbiljnija perforacija bubnih opni, niti je na kamerama zabeležen ijedan učesnik demonstracija koji se drži za glavu i pokriva uši od tobože nesnosnog zvuka. To dodatno ukazuje da zvuk kao priroda u ovom slučaju nije bio input (činjenično sredstvo napada), nego tek autput (psihički odgovor u formi doživljaja), što je u situacijama ovakve uznemirenosti uvek lako pomešati. Na tome se ovde, reklo bi se, fenomenološki bazira svaka manipulacija i zamešateljstvo.
Ipak, ljudi iz relativne dubine mase sa ovim i sličnim simptomima, po (re)konstrukciji Višeg javnog tužilaštva, predstavljaju (psihičke) žrtve onih iz prvih redova, organizatora i realizatora protesta, i njihov su rezultat sa predumišljajem. Oni su brutalno žrtvovani upravo radi simptomatskog efekta i čine "meso" događaja u celosti, hranu afere koja po automatizmu radi u korist onih koji su kresnuli šibicu jer je, naime, potom bilo dovoljno samo progovoriti o tegobama. No, većina tih doživljaja je i dalje autentična jer pripada zakonu mase i isključivo u njemu stiče svoju objektivnost.
Sve deluje kao "fejk"
Zato je od neprocenjive važnosti bilo da pustimo jedino meni poznato neposredno svedočanstvo sa lica mesta, u trenutku kada se trauma odvijala, video devojke Sonje Martić koja je imala potrebu da se snimi i pokuša da artikuliše u čemu učestvuje, iako je daleko od simpatizera vlasti.
Ona svedoči da, uprkos tome što oseća da nešto nije kako treba, da jednim delom sve deluje kao "fejk", ta ponavljajuća stampeda u talasima istovremeno nose i nju samu bez ikakve šanse da ne participira u masi i njenim indukovanim efektima. Njen užas u pogledu koji i dalje izgleda kao da ne razume sasvim šta vidi ne može da se odglumi, dok je svaki vapaj za odupiranjem vuče nazad da bude samo nečija lutka na povocu. Šta ćete istinitije od toga?
Zakonima o izmenama i dopunama Zakona o presađivanju ljudskih organa i o izmenama i dopunama Zakona o ljudskim ćelijama i tkivima se omogućuje povećanje broja donora i obavljenih postupaka presađivanja tkiva i smanjenje liste čekanja za presađivanje tkiva, u cilju unapređenja zdravlja građana i kvaliteta zdravstvene zaštite u skladu sa savremenim standardima medicinske nauke i prakse u ovoj oblasti.
U nekoliko izveštaja iz medija pročitao sam rečenicu koja jedino indoktriniranima ne zvuči komično, naime, da se 23. maja na skupu održanom na Trgu Slavija po proceni MUP okupilo 34.300 ljudi, a prema proceni "Arhiva javnih skupova" između 180.000 i 190.000 ljudi, tačka.
Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić je odlikovan je danas, 9.6.2026. godine, od strane predsednika Angole, Žoao Manuela Gonsalveša Lorensa, Ordenom Agostina Neta. Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić je odlikovan sedamnaest puta tokom svoja dva mandata predsednika Republike, od strane stranih državnika i verskih velikodostojnika.
Pre nego što iznesem činjenice o rezultatima istorijske petodnevne posete predsednika Vučića Kini, pružiću vam osnovne informacije o Kini, značajne iz ugla ovog teksta.
Zakonima o izmenama i dopunama Zakona o presađivanju ljudskih organa i o izmenama i dopunama Zakona o ljudskim ćelijama i tkivima se omogućuje povećanje broja donora i obavljenih postupaka presađivanja tkiva i smanjenje liste čekanja za presađivanje tkiva, u cilju unapređenja zdravlja građana i kvaliteta zdravstvene zaštite u skladu sa savremenim standardima medicinske nauke i prakse u ovoj oblasti.
Ugledni novinar Ivan Radovanović oglasio se povodom novonastale političke situacije i užasne, po Srbiju, pobede blokaderske liste, ističući da je Aleksandar Vučić sada oslobođen velikog državnog tereta i da se vraća u borbu oštrije nego ikada do sada.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Prepodobnu mati Paraskevu, u narodu Svetu Petku, veliku zaštitnicu žena. Na taj dan devojke su uzimale mrvice slavskog kolača i čuvale ih, kako bi tokom noći saznale za koga će se udati.
Manastir Dokmir vekovima čuva duhovnu i kulturnu baštinu srpskog naroda. Posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice, ovaj manastir poznat je po svojoj burnoj istoriji, staroj manastirskoj školi i monaškom životu koji i danas traje.
Alija Balijagić (66) iz Bijelog Polja je pre dve godine, u selu Sokolac kod Bijelog polja, surovo je ubio brata i sestru, Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova intenzivno tragaju za nepoznatim napadačem koji je sinoć u Banji Koviljači vatrenim oružjem teško ranio muškarca (37).
Muškarac D. D. (34) pukom srećom izbegao je teže posledice kada ga je u subotu uveče u Kanalskoj ulici u Surčinu presreo i nožem izbo nepoznati napadač, koji se nakon krvavog pira dao u bekstvo.
Ukrajina neće moći da postigne mirovni sporazum sa Rusijom dok je Volodimir Zelenski na vlasti, izjavio je bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Američki predsednik Donald Tramp žestoko je napao Norvešku zato što mu nije dodeljena Nobelova nagrada za mir, nazvavši je "us*anom zemljom" i poručivši da ne želi doseljenike iz te države u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ruske oružane snage pogodile su teretni brod koji je prevozio vojnu opremu namenjenu ukrajinskoj vojsci prema luci Odesa, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Televizijska rediteljka Marijana Petrović izjavila je da bi želela da snimi film o muzičkom stihopiscu Marini Tucaković, da je u karijeri snimila 2.000 spotova i da posebnu energiju imaju ličnosti kao Zdravko Čolić i Živorad Nikolić.
Glumac Erik Bauza, poznat po tome što je pozajmljivao glas nekim od najpoznatijih animiranih junaka na svetu, preminuo je u 46. godini, saopštila je njegova porodica.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Istraživači sajber-bezbednosti upozorili su na nove, sofisticirane kampanje u kojima hakeri koriste zlonamerne oglase i poznate internet stranice kako bi napali Ajfon uređaje.
Vekovima unazad simbol pobede i uspeha. Prema starom narodnom verovanju, samo jedan list ove magične biljke u vašem novčaniku može postati pravi magnet za novac i nove prilike.
Slavski kolač je kruna svake slavske trpeze, ali priprema savršenog testa i urednih ukrasa često ume da bude izazov. Uz nekoliko proverenih trikova iskusnih domaćica, vaš kolač postaće pravo remek-delo.
Poznati pevač Uroš Živković ponosno ističe da su mu porodica, tradicionalne vrednosti i roditeljska podrška ostali najveći oslonac i pokretačka snaga tokom čitavog života i uspešne karijere.
Komentari