POBEDA OPŠTIH MESTA! Najnovija kolumna Ivana Radovanovića!
Podeli vest
Rat, politika i ljubav najbolji su dokaz da su reči kvarljiva i potrošna roba
Razlog tome je činjenica da su jezici zajedničko dobro, da, u svakom od njih, postoje izrazi kojima se imenuju određena stanja, događaji, stvari… i da nama nema druge nego da ih besomučno ponavljamo, čak i kada postanu krajnje otrcani i ne znače više ništa. “Volim te” može da se kaže samo jednom, svaki sledeći put je čist mimezis.
Emitovanjem besmislene emisije o Nebojši Krstiću (Junaci doba zlog), televizija N1 prestala je da bude televizija, i postala logor, jedan od onih iz GULAG edicije, koji su služili za prevaspitavanje neistomišljenika
03.03.2022
16:16
Mislim, kada bi svako od nas mogao da stvori novu reč za novi događaj, i opet novu, kada se taj događaj ponovi, svet bi možda bio bogatiji, u svom smislu, baš kao i mi s njim, jedino što se, međusobno, uopšte ne bi razumeli, i verovatno i konačno poubijali, što, možda, i nije loše rešenje. Ionako idemo ka njemu, nešto dužim putem.
Hoću da kažem, problem jeste nerešiv. I svaka nova besmislenost (rat), ubacuje nas u taj bezdan opštih mesta, u ponavljanje istih reči, fraza, “istina” koje, na kraju, služe tome da oni koji ih izgovaraju misle kako su pametni, dobri i “iznad situacije”. Istovremeno, u svoj toj graji jednog te istog, oveštalog, smrt mirno nastavlja ono što joj, čini mi se, i jeste osnovni posao - prekida, zauvek, naša laprdanja.
“Mir u svetu”, “Zaustavite rat”, “Spasite Ukrajinu”… sve to toliko puta bude ponovljeno da izgubi i svrhu i smisao, i jedino još može da služi raznim politikama, za opravdanje svih onih gluposti koje su, udružene, napravile i koje prave i dalje.
Mi svoje frustracije, bes, usamljenost i večnu zbunjenost uzrokovanu neznanjem (koje smo, uglavnom, sami odabrali), izražavamo tim opštim mestima, onda to dohvate mediji, od medija preuzme politika, i vrzino kolo može da počne, i da se nikada ne završi.
Posebnu draž svemu tome daju društvene mreže, na kojima se nalazi najveći saveznik opštih mesta - anonimnost. Udobna i bezbedna, ona nam dozvoljava da učestvujemo u stvaranju posledica, a da nam se pri tom čini da ih za nas neće biti.
Jeste glupo, ali zar nije gluplje to što će, kad tad, a možda i vrlo skoro, neka politika, opravdanje za to što je bacila “onu” bombu, naći u opštim mestima koje su, na mrežama, izgovorili (napisali), oni koji se potpisuju kao @čungalunga, @bungadunga, @malaodkužine, @theprophet… i slični, anonimni, “trend seteri”.
Bolje reći, “korisni idioti”, pošto se i te horde sa tvitera, i opšta mesta, tako lepo koriste, uklapaju u matrice, koje, opet, odgovaraju samo odmetnutim političkim elitama, postajući divan razlog i još divniji izgovor.
Što je svet besmisleniji, nekome je, makar se nadam, bolje.
Stvaraju se opšti narativi, opšti simboli, sve se pretvara u neprekidni marketing, u kojem i prave žrtve više ne znače ništa, osim što služe da pokažu u kom pravcu treba gurati priču, šta “pali”, koja tema je kurentna.
Principi modne industrije, postali su principi politike koja želi da bude uspešna.
Tragedije se dele na sezone, u kojima jedna “roba” izlazi iz mode, a druga stupa na scenu.
Simpsonovi su to najbolje pokazali, u epizodi u kojoj ona dva klinca dobiju sidu, pa zovu nekog selebritija (Džastina Bibera, na primer), sa molbom da održi koncert za njih, i tako skupe lovu za lečenje.
Odgovor je večan: “A, ne, ne sviram više za sidu, sada radim samo leukemiju”.
Ispala sida iz mode. Što se, recimo, danas dešava i nesrećnom Sarajevu, prestaje da bude narativ i simbol. Na redu je Kijev.
Nedelja mode u Milanu - nedelja rata u Sarajevu. Pa se sve to preseli. Nedelja mode u Parizu, nedelja rata u Harkovu. Požurite, karavan mode ide u Njujork, karavan rata, možda, u Berlin? Vilnjus? Krakov?
Odvratno, ali jeste tako. Upravo čitam kako je u terminologiju ukrajinskog sukoba uvrštena i reč “genocid”, uz napomenu da se “očekuje”, i mislim se kako će i Srebrenica ubrzo na policu na kojoj su sve one iskorištene i davno zaboravljene tragedije.
Posebno, u celoj toj lošoj predstavi, smeta činjenica da je toliki broj, onih koji se nazivaju intelektualcima, prilično lako odabrao da prati modu, da se uklopi u opšta mesta, bez trunke sumnje u to šta radi, i bez ikakve brige za krajnji ishod, reperkusije, takvog ponašanja.
S jedne strane, to je razumljivo. Mi se od svih ostalih vrsta na ovom svetu razlikujemo po tome što umemo da izreknemo svoj sud. Moj pas, kada ga dovedem iz šetnje, ne ume da kaže ko mu se sviđa a ko ne, od ljudi i kučića koje smo sreli. Ja o tome mogu da pričam do ujutru.
Neki put mi je to i potrebno, nastali smo, mi, homo sapiensi, sa tom željom da sve ocenjujemo, kvalifikujemo, da proveravamo šta se, ko i koliko uklapa u naše sisteme vrednosti (estetske, socijalne, moralne), ali ono što ostaje nejasno jeste toliki broj intelektualaca koji pristaje da ponavlja to “zajedničko mišljenje”, ta opšta mesta i floskule, što sve zajedno opet liči na ponašanje meni omiljenih domaćih životinja. Kada jedno kuče u komšiluku zalaje, krenu da laju svi. A šta to znači, nije bitno.
I tu je Vitgenštajn bio “u krivu”, kada je rekao da “i kada bi lav govorio, mi ga ne bi razumeli”. Ne, nego ne bi ni hteli da ga razumemo. Hteli bi samo da režimo, da imitiramo.
Rezultat je, naravno, porazan. Liberalni svet, koji je vrednosti proglasio za dovoljan razlog za svaku svinjariju, sve više postaje totalitarni svet, kojim vladaju opšta mesta, i to na isti onaj isprazni način, za koji su nas decenijama učili da je pogrešan.
Umesto da “prevaspitavanje”, zarad “pravih vrednosti”, odbaci jednom zauvek, liberalni svet je taj metod zdušno prihvatio, čak ga apgrejdovao, praveći, od svojih vrednosti, i tvrđavu i logor, istovremeno.
I ovaj vek će, po svemu sudeći, biti vek prevaspitavanja. Vek opštih mesta, koja ćemo, prevaspitani, morati da ponavljamo, svakog dana, po stotinjak puta. Vek odbacivanja, svakog drukčijeg mišljenja.
Hoću da kažem, ako niste primetli, da su i rat i GULAG, opet u modi. I u Njujorku, i u Milanu, ne samo u Kijevu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Emitovanjem besmislene emisije o Nebojši Krstiću (Junaci doba zlog), televizija N1 prestala je da bude televizija, i postala logor, jedan od onih iz GULAG edicije, koji su služili za prevaspitavanje neistomišljenika
Evropske cene gasa skočile za 30 odsto na trogodišnji maksimum nakon što je Iran pokrenuo napade na ključnu energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Vlada Srbije produžila je zabranu izvoza nafte i naftnih derivata do 2. aprila 2026. godine. Uz to, država pušta i 40.000 tona dizela iz rezervi kao dodatnu meru za zaštitu tržišta.
Od 23. marta na portalu elektronske uprave počeće zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole, najavio je direktor Kancelarije za IT i elektronsku upravu Mihailo Jovanović.
Cene mesa u Srbiji u narednim mesecima neće padati, a ponuda je trenutno stabilna, izjavio je sekretar Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije (PKS) Nenad Budimović.
Još jedna velika i važna investicija u našoj zemlji. Naime, u Inđiji je danas obeležen početak radova na izgradnji Centra za inovacije japanskog proizvođača automobilskih guma Toyo Tires, poručio je ministar finansija Siniša Mali.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski obišla je Gerontološki centar u Kučevu, u kojem su radovi završeni pre roka.
M.L. (65) iz okoline Zrenjanina uhapšen je zbog sumnje da je ubio Ivana Vijoglavina (35), a prema nezvaničnim informacijama, Vijoglavin je ubijen tako što mu je prerezan grkljan.
Ivan Vijoglavin (36) nestao je 3. januara ove godine, a njegovo telo je nađeno 12. marta u Tisi. Dvojica muškarca uhapšeni su zbog sumnje da su ga ubili i telo bacili u reku, u nameri da prikriju tragove.
Student Pomorskog fakulteta u Kotoru, mladić (19) iz Bileće koji je pao sa četvrtog sprata sudentskog doma u tom gradu, preminuo je nakon šest dana borbe za život.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je pauza u trilateralnim pregovorima o Ukrajini između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država nastala iz "očiglednih razloga".
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države mogu da uklone sankcije sa iranske nafte, koja se trenutno nalazi na tankerima kako bi ušla na tržište i ublažila rast cena sirove nafte.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis izjavio je pred početak samita Evropskog saveta u Briselu da Evropa ne sme da dozvoli da se ponovi migraciona kriza iz 2015. godine, upozorivši da sukobi na Bliskom istoku mogu da imaju ozbiljne posledice po bezbednost, energetiku i migracije.
Premijer Mađarske Viktor Orban poručio je pred odlazak u Brisel, gde se danas održava sednica Evropskog saveta, da će reći "ne uceni predstavniku Kijeva Vladimira Zelenskog" i dodao da "ako nema nafte, nema ni novca".
Kultna serija "Čuvari plaže" koja je obeležila devedesete i stvorila planetarne seks simbole dobija svoj rimejk, a prve fotografije sa seta već su zapalile svet.
Kupovina kvalitetne posteljine je ulaganje u udoban san, ali njeno pravilno pranje zna da zbuni. Temperatura i način održavanja ključni su za mekoću, dugovečnost i higijenu.
Epl savetuje korisnike da prilagode osnovna podešavanja svojih Wi-Fi rutera kako bi poboljšali bezbednost i brzinu interneta. Fabrička podešavanja često usporavaju mrežu i čine je ranjivom na napade.
Mart je pravi trenutak da svoju baštu pripremite temeljno i promišljeno, korak po korak, a mi vam donosimo šest trikova uz koje će biljke bujati tokom proleća.
Starleta Stanija Dobrojević sletela je na aerodrom "Nikola Tesla" u Beogradu, kada je progovorila o svom ulasku u "Elitu", pa priznala da zbog rijalitija ne razgovara sa majkom.
Slavica Coka Ratković, bivša žena kompozitora Gorana Ratkovića Raleta, se ponovno obratila javnosti, nakon što je Ana Nikolić objavila papir kao navodni dokaz o tome da su Slavica i njen prvi muž, a Anin emotivni partner, i crkveno razvedeni.
Harmonikaš Miroljub Aranđelović Kemiš došao je na snimanje Pinkovih zvezda, gde menja suprugu Zoricu Brunclik, a oko vrata nosi burmu, koju na prst više ne može da stavi.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar