Ukoliko prođe opasan plan Aljbina Kurtija da se srpski obrazovni sistem na Kosovu i Metohiji integriše u prištinski, to bi mogao da bude uvod u poslednju fazu progona Srba sa Kosova i Metohije.
Time se direktno dovodi u pitanje sudbina gotovo 30.000 đaka, nastavnika i profesora koji uče i rade u obrazovnom sistemu Republike Srbije, ali i egzistencija njihovih porodica, koje od tih plata žive i opstaju u srpskim sredinama južno i severno od Ibra, pišu "Novosti".
Istovremeno se otvara i daleko opasnije pitanje - šta će srpska deca učiti u školama koje bi bile stavljene pod kontrolu Prištine? Da li će u udžbenicima teroristička OVK biti predstavljena kao "oslobodilačka vojska", a Adem Jašari kao heroj? Da li će nove generacije biti primoravane da usvajaju tezu da Kosovo i Metohija nije deo Srbije, već "nezavisna država", suprotno međunarodnom pravu i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN?
Pod znakom pitanja našle bi se i osnovne istorijske činjenice - od tumačenja Kosovskog boja i srpskog srednjeg veka, do identiteta i porekla naših svetinja na KiM. Manastiri i crkve koje vekovima svedoče o srpskom prisustvu na tom prostoru, a koje Priština već godinama pokušava da predstavi kao "albansku kulturnu baštinu", mogli bi da budu izbrisani iz nastave ili preimenovani u skladu sa novim političkim narativom.
Foto: Shutterstock
Pećka patrijaršija
Istorijski udžbenici po kojima uče albanska deca na KiM rat 1999. predstavljaju isključivo kroz prizmu "zločina srpskih snaga", dok se tzv. OVK opisuje kao legitiman i herojski pokret otpora, a pojedini događaji kvalifikuju čak i kao "genocid". NATO agresija na Srbiju prikazana je kao "neophodna radi zaustavljanja zločina i proterivanja Albanaca".
Novija albanska alternativna istorija takođe tvrdi da su Nemanjići, u stvari, potomci albanske familije Nimani, da je Karađorđe čistokrvni Albanac, da je Miloš Obilić bio, u stvari, "albanski vitez", kako je amblem dvoglavog orla na svetom tronu u manastiru Dečani "jasno obeležje Albanije".
Inače, Zakon o preduniverzitetskom obrazovanju u (*) Republici Kosovo (pun naziv akta) već u jednom od početnih članova definiše da je "svrha preduniverzitetskog osposobljavanja" pored ostalog i "razvijanje poštovanja učenika" prema "vrednostima Republike Kosovo", "prema državi iz koje može da potiče uz poštovanje različitosti".
Foto: wikipedia.org
Stefan Nemanja
Postavlja se i pitanje jezika, pisma i simbola - da li će srpska deca imati pravo da uče na srpskom jeziku i ćirilici, koju Priština godinama sistemski progoni i uklanja sa javnih objekata, kao što je bio slučaj i u opštini Leposavić na saobraćajnim tablama. Da li će se u školama obeležavati srpski praznici i negovati nacionalni identitet, ili će i obrazovanje postati još jedan instrument asimilacije i pritiska.
Da je reč o pažljivo pripremljenom procesu, a ne o izolovanom potezu, pokazuje i takozvani "zakon o strancima", čija je primena najavljena za sredinu marta. Njime Priština praktično otvara mogućnost da srpske prosvetne radnike, ukoliko nemaju kosovska dokumenta, tretira kao "strane državljane" na sopstvenom ognjištu, što bi bio još jedan korak ka institucionalnom uklanjanju Srba sa KiM. I ne samo to, srpski nastavnici bi, kroz pomenuti propis i obavezne testove "poznavanja društvenog poretka Kosova", bili primorani da pre ulaska u škole i fakultete prihvate institucionalno priznanje tzv. Republike Kosovo.
Profesor Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Dušan Čelić kaže, za "Novosti", da je do sada više puta Priština pokušavala različitim merama da pod kosovski "kišobran" ugura obrazovanja u pokrajini - od osnovnog, preko srednjeg do univerziteta - koje radi u sistemu Republike Srbije:
- To su najpre pokušali ukidanjem platnog prometa, banaka, zabranom dinara, povremenim zatvaranjem administrativnih prelaza, nizom bočnih udara. Ovog puta, to se pokušava preko Zakona o strancima, koji je donet još 2013. ali su sada procenili da je vreme da krenu u njegovo sprovođenje. Moja procena je da ukoliko se to desi da će to biti udar koji, pre svega univerzitet kao najosetljiviji deo srpskog obrazovanja na KiM, neće moći da podnese.
Foto: Printscreen/Youtube/Kosovo onlajn
Stefan Nemanja
Profesor Čelić za to navodi više razloga: sama priroda univerziteta je da on bude otvoren, da postoji mobilnost studenata i profesora, asistenti i nastavnici sve do zvanja redovnih biraju se na određeno vreme, na konkursima na koje imaju pravo da konkurišu svi u Srbiji:
- Primenog novog propisa Prištine onemogućio bi se izbor kvalitetnog nastavnog kadra, jer veliki broj njih neće imati "kosovska dokumenta". Govorimo o oko hiljadu nastavnika i 9.000 studenata, plus zaposleni u administraciji. Jedan deo njih i nema prištinske isprave, studenti iz centralne Srbije takođe nemaju, kao ni značajan broj akademaca sa KiM.
Profesor Čelić upozorava da će se ako srpsko školstvo uđe u kosovski sistem otvoriti na hiljade pitanja i problema.
- Ko će pisati kurikulume, nastavne programe po kojima će se učiti? Pisaće ih Priština. Šta će pisati u njima kada je reč o identitetskim predmetima, istoriji, geografiji? Možemo samo da zamislimo. Šta ću ja predavati na Pravnom fakultetu? Ustav tzv. Republike Kosovo? Šta će biti sa ispravama, diplomama, uverenjima? Svakako neće pisati Republika Srbija, nego tzv. Republika Kosovo. Da ne govorim o tome da će verovatno na svakoj od zgrada škola i fakulteta stajati kosovska zastava.
Foto: Kosovo onlajn
Zastava Kosova
Čelić kaže da se otvara i pitanje kakva će biti sudbina zaposlenih i nastavnika u smislu do sada stečenih prava na socijalno osiguranje, radni staž, penziju:
- Potpuno su otvorena sva pitanja koja bi bukvalno onemogućila rad obrazovanja. Želim da verujem da ima neke nade da se, uz pritisak međunarodne zajednice, spreče ovakvi planovi Prištine. Jer, ukoliko se to sprovede, to bi značilo ugrožavanje budućnosti obrazovanja pogotovo mlađih generacija, jer je pitanje da li će roditelji hteti da upišu decu po takvim programima. Odlazak dece podrazumeva odlazak čitavih porodica. To bi bila jedna katastrofalna lančana reakcija, za cenu bi imala završni čin egzodusa našeg naroda sa Kosova i Metohije.
Izbrisaće 20.000 ljudi
Foto: S.K.
Priština
Prema spornom "zakonu o strancima" svaka osoba koja ne poseduje tzv. kosovska dokumenta, a boravi ili radi na KiM, mora u roku od tri dana da se prijavi policijskoj stanici, a potom da "obezbedi" privremeni ili stalni boravak. Prema nezvaničnim saznanjima "Novosti", oko deset hiljada Srba koji sa porodicama žive i rade na Kosovu i Metohiji, ali su rođeni u centralnoj Srbiji, ili su po rođenju na KiM otišli za centralnu Srbiju, ne poseduju tzv. kosovska dokumenta. I pored toga što žive i rade na KiM, prištinska administracija ne "prepoznaje" takve osobe. Zato će se, ukoliko počne sa primenom tzv. zakon o strancima, posebno otežati boravak studenata, profesora, lekara i drugih osoba iz centralne Srbije koji rade na KiM, a kojih je prema nezvaničnim procenama takođe više od deset hiljada.
Američka ambasada u Prištini žestoko je kritikovala samozvanog premijera Aljbina Kurtija zbog odluke Centralne izborne komisije (CIK) takozvanog Kosova da ne potvrdi izborne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora od 28. decembra prošle godine za Srpsku listu.
Srbima sa Kosova i Metohije koji nemaju dokumenta lažne države i kojima će po novom "kosovskom" Zakonu o strancima trebati privremena ili stalna dozvola za boravak na Kosovu i Metohiji, crno se piše.
Takozvano tužilaštvo privremenih institucija u Prizrenu saopštilo je da je zbog sumnje na manipulaciju glasovima na izborima 28. decembra, na kojima je pobedio 'premijer' Aljbin Kurti, uhapšeno 109 osoba kojima je određen pritvor do 48 sati!
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je nerevidirane izveštaje o finansijskim deklaracijama izborne kampanje političkih subjekata za lokalne izbore za gradonačelnike i skupštine opština, koji su održani 12. oktobra 2025. godine.
Aljbin Kutri, šiptarski ekstremista, takozvani kosovski premijer u tehničkom mandatu, prema svemu sudeći već sada je "kupio" više od 142.000 glasova Albanaca koji uopšte ne žive na teritoriji Kosova i Metohije!
Predsednica skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju upozorila je da je od dolaska Aljbina Kurtija na vlast zabeleženo više od 700 napada na Srbe i zatražila snažnu reakciju međunarodne zajednice.
Nemačka ambasada u Prištini je, na pitanje Kosovo onlajna povodom raspuštanja skupštine u sredu , poručila da ostaje blizak partner tzv. Kosovu na putu ka evroatlantskim integracijama, uz ocenu da novi izborni ciklus predstavlja gubitak dragocenog vremena, iako je predviđen Ustavom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka ambasada u Prištini žestoko je kritikovala samozvanog premijera Aljbina Kurtija zbog odluke Centralne izborne komisije (CIK) takozvanog Kosova da ne potvrdi izborne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora od 28. decembra prošle godine za Srpsku listu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boraviće u zvaničnoj poseti Narodnoj Republici Kini od 24. do 28. maja 2026. godine, saopštila je danas Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Francuski vojni stručnjaci koji su, prema tvrdnjama proruskih izvora, pomagali Ukrajincima u radu sa dalekometnim dronovima našli su se na meti snažnog noćnog udara u Odesi, izvedenog između 17. i 18. maja.
Danas je u Banjaluci preminula Dobrila Kukolj (94), bivši zatvorenik ustaškog logora Јasenovac i dugogodišnji predsednik banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svetskog rata.
Na 1.200 metara nadmorske visine Tare nalazi se zaravan i zaseok nazvan Sekulić, u kome dobronamerni mogu pronaći mir i potpuni odmor, a neki i mesto večnog počinka.
Sada pokojni "škaljarac" iz Herceg Novog, Goran Vlaović - Goro tokom 2020. godine sa osobom čiji identitet još nije utvrđen, formirao je kriminalnu organizaciju koja je prošvecovala oko dve tone kokaina. Ekipi je pripadao i Radomir Boban Baćović, a sada je crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo formiralo slučaj i sprovodi se kriminalistička istraga.
Ego, panika ili slepo verovanje da sudbina radi isključivo u njihovu korist – najčešći su razlozi zbog kojih mit o „savršenom zločinu“ redovno pada u vodu. Kada se prašina slegne, iza najbrutalnijih ubistava obično ostaje jedna jedina, naizgled banalna greška koja je policiju odvela pravo do vrata izvršioca.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila 11 minuta posle posle ponoći, kod zgrade BIGZ-a u Bulevaru Vojvode Mišića, teško je povređen muškarac (50), koji je prevezen u Urgentni centar, rečeno je danas u službi Hitne pomoći.
Iran je počeo ubrzano da raščišćava ulaze u svoje podzemne raketne baze, uključujući veliki kompleks Abjek u provinciji Kazvin, što pokazuje da Teheran pokušava da obnovi kapacitete za nastavak rata sa američkom koalicijom i Izraelom.
Izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa da NATO ima sredstva za udar na rusku vojnu infrastrukturu u Kalinjingradskoj oblasti izazvala je oštru reakciju Moskve, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da je takva poruka „na granici ludila“.
Rusija je spremna da nastavi redovno snabdevanje Kine energentima, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin posle razgovora sa kineskim liderom Si Đinpingom u Pekingu.
U velikoj sali mts Dvorane održana je svečana premijera filma "Sveti Mojsije Crni", novog ostvarenja rediteljke Jelena Popović, koja je nakon uspeha filma "Božiji čovek" publici predstavila još jednu snažnu i duhovno inspirativnu priču o veri, iskupljenju i mogućnosti čovekove promene.
Legendarna Katinkina kuća na Dedinju bila je mesto snimanja kultnih ostvarenja poput "Srećnih ljudi", "Žikine dinastije" i filma "Davitelj protiv davitelja".
Glumica Milena Dapčević dobijala je anoniman pretća pisma jer je bila u vezi sa istaknutim partizanskim borcem Pekom Dapčevićem što je u tadašnje vreme bilo neprihvatljivo.
Pevačica Ivana Boom Nikolić gostovala je u emisiji "Amidži šou", gde je prvi put otvoreno govorila o periodu kada je kao veoma mlada napustila porodični dom kako bi pratila svoje snove.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar