Ukoliko prođe opasan plan Aljbina Kurtija da se srpski obrazovni sistem na Kosovu i Metohiji integriše u prištinski, to bi mogao da bude uvod u poslednju fazu progona Srba sa Kosova i Metohije.
Time se direktno dovodi u pitanje sudbina gotovo 30.000 đaka, nastavnika i profesora koji uče i rade u obrazovnom sistemu Republike Srbije, ali i egzistencija njihovih porodica, koje od tih plata žive i opstaju u srpskim sredinama južno i severno od Ibra, pišu "Novosti".
Istovremeno se otvara i daleko opasnije pitanje - šta će srpska deca učiti u školama koje bi bile stavljene pod kontrolu Prištine? Da li će u udžbenicima teroristička OVK biti predstavljena kao "oslobodilačka vojska", a Adem Jašari kao heroj? Da li će nove generacije biti primoravane da usvajaju tezu da Kosovo i Metohija nije deo Srbije, već "nezavisna država", suprotno međunarodnom pravu i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN?
Pod znakom pitanja našle bi se i osnovne istorijske činjenice - od tumačenja Kosovskog boja i srpskog srednjeg veka, do identiteta i porekla naših svetinja na KiM. Manastiri i crkve koje vekovima svedoče o srpskom prisustvu na tom prostoru, a koje Priština već godinama pokušava da predstavi kao "albansku kulturnu baštinu", mogli bi da budu izbrisani iz nastave ili preimenovani u skladu sa novim političkim narativom.
Foto: Shutterstock
Pećka patrijaršija
Istorijski udžbenici po kojima uče albanska deca na KiM rat 1999. predstavljaju isključivo kroz prizmu "zločina srpskih snaga", dok se tzv. OVK opisuje kao legitiman i herojski pokret otpora, a pojedini događaji kvalifikuju čak i kao "genocid". NATO agresija na Srbiju prikazana je kao "neophodna radi zaustavljanja zločina i proterivanja Albanaca".
Novija albanska alternativna istorija takođe tvrdi da su Nemanjići, u stvari, potomci albanske familije Nimani, da je Karađorđe čistokrvni Albanac, da je Miloš Obilić bio, u stvari, "albanski vitez", kako je amblem dvoglavog orla na svetom tronu u manastiru Dečani "jasno obeležje Albanije".
Inače, Zakon o preduniverzitetskom obrazovanju u (*) Republici Kosovo (pun naziv akta) već u jednom od početnih članova definiše da je "svrha preduniverzitetskog osposobljavanja" pored ostalog i "razvijanje poštovanja učenika" prema "vrednostima Republike Kosovo", "prema državi iz koje može da potiče uz poštovanje različitosti".
Foto: wikipedia.org
Stefan Nemanja
Postavlja se i pitanje jezika, pisma i simbola - da li će srpska deca imati pravo da uče na srpskom jeziku i ćirilici, koju Priština godinama sistemski progoni i uklanja sa javnih objekata, kao što je bio slučaj i u opštini Leposavić na saobraćajnim tablama. Da li će se u školama obeležavati srpski praznici i negovati nacionalni identitet, ili će i obrazovanje postati još jedan instrument asimilacije i pritiska.
Da je reč o pažljivo pripremljenom procesu, a ne o izolovanom potezu, pokazuje i takozvani "zakon o strancima", čija je primena najavljena za sredinu marta. Njime Priština praktično otvara mogućnost da srpske prosvetne radnike, ukoliko nemaju kosovska dokumenta, tretira kao "strane državljane" na sopstvenom ognjištu, što bi bio još jedan korak ka institucionalnom uklanjanju Srba sa KiM. I ne samo to, srpski nastavnici bi, kroz pomenuti propis i obavezne testove "poznavanja društvenog poretka Kosova", bili primorani da pre ulaska u škole i fakultete prihvate institucionalno priznanje tzv. Republike Kosovo.
Profesor Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Dušan Čelić kaže, za "Novosti", da je do sada više puta Priština pokušavala različitim merama da pod kosovski "kišobran" ugura obrazovanja u pokrajini - od osnovnog, preko srednjeg do univerziteta - koje radi u sistemu Republike Srbije:
- To su najpre pokušali ukidanjem platnog prometa, banaka, zabranom dinara, povremenim zatvaranjem administrativnih prelaza, nizom bočnih udara. Ovog puta, to se pokušava preko Zakona o strancima, koji je donet još 2013. ali su sada procenili da je vreme da krenu u njegovo sprovođenje. Moja procena je da ukoliko se to desi da će to biti udar koji, pre svega univerzitet kao najosetljiviji deo srpskog obrazovanja na KiM, neće moći da podnese.
Foto: Printscreen/Youtube/Kosovo onlajn
Stefan Nemanja
Profesor Čelić za to navodi više razloga: sama priroda univerziteta je da on bude otvoren, da postoji mobilnost studenata i profesora, asistenti i nastavnici sve do zvanja redovnih biraju se na određeno vreme, na konkursima na koje imaju pravo da konkurišu svi u Srbiji:
- Primenog novog propisa Prištine onemogućio bi se izbor kvalitetnog nastavnog kadra, jer veliki broj njih neće imati "kosovska dokumenta". Govorimo o oko hiljadu nastavnika i 9.000 studenata, plus zaposleni u administraciji. Jedan deo njih i nema prištinske isprave, studenti iz centralne Srbije takođe nemaju, kao ni značajan broj akademaca sa KiM.
Profesor Čelić upozorava da će se ako srpsko školstvo uđe u kosovski sistem otvoriti na hiljade pitanja i problema.
- Ko će pisati kurikulume, nastavne programe po kojima će se učiti? Pisaće ih Priština. Šta će pisati u njima kada je reč o identitetskim predmetima, istoriji, geografiji? Možemo samo da zamislimo. Šta ću ja predavati na Pravnom fakultetu? Ustav tzv. Republike Kosovo? Šta će biti sa ispravama, diplomama, uverenjima? Svakako neće pisati Republika Srbija, nego tzv. Republika Kosovo. Da ne govorim o tome da će verovatno na svakoj od zgrada škola i fakulteta stajati kosovska zastava.
Foto: Kosovo onlajn
Zastava Kosova
Čelić kaže da se otvara i pitanje kakva će biti sudbina zaposlenih i nastavnika u smislu do sada stečenih prava na socijalno osiguranje, radni staž, penziju:
- Potpuno su otvorena sva pitanja koja bi bukvalno onemogućila rad obrazovanja. Želim da verujem da ima neke nade da se, uz pritisak međunarodne zajednice, spreče ovakvi planovi Prištine. Jer, ukoliko se to sprovede, to bi značilo ugrožavanje budućnosti obrazovanja pogotovo mlađih generacija, jer je pitanje da li će roditelji hteti da upišu decu po takvim programima. Odlazak dece podrazumeva odlazak čitavih porodica. To bi bila jedna katastrofalna lančana reakcija, za cenu bi imala završni čin egzodusa našeg naroda sa Kosova i Metohije.
Izbrisaće 20.000 ljudi
Foto: S.K.
Priština
Prema spornom "zakonu o strancima" svaka osoba koja ne poseduje tzv. kosovska dokumenta, a boravi ili radi na KiM, mora u roku od tri dana da se prijavi policijskoj stanici, a potom da "obezbedi" privremeni ili stalni boravak. Prema nezvaničnim saznanjima "Novosti", oko deset hiljada Srba koji sa porodicama žive i rade na Kosovu i Metohiji, ali su rođeni u centralnoj Srbiji, ili su po rođenju na KiM otišli za centralnu Srbiju, ne poseduju tzv. kosovska dokumenta. I pored toga što žive i rade na KiM, prištinska administracija ne "prepoznaje" takve osobe. Zato će se, ukoliko počne sa primenom tzv. zakon o strancima, posebno otežati boravak studenata, profesora, lekara i drugih osoba iz centralne Srbije koji rade na KiM, a kojih je prema nezvaničnim procenama takođe više od deset hiljada.
Američka ambasada u Prištini žestoko je kritikovala samozvanog premijera Aljbina Kurtija zbog odluke Centralne izborne komisije (CIK) takozvanog Kosova da ne potvrdi izborne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora od 28. decembra prošle godine za Srpsku listu.
Srbima sa Kosova i Metohije koji nemaju dokumenta lažne države i kojima će po novom "kosovskom" Zakonu o strancima trebati privremena ili stalna dozvola za boravak na Kosovu i Metohiji, crno se piše.
Takozvano tužilaštvo privremenih institucija u Prizrenu saopštilo je da je zbog sumnje na manipulaciju glasovima na izborima 28. decembra, na kojima je pobedio 'premijer' Aljbin Kurti, uhapšeno 109 osoba kojima je određen pritvor do 48 sati!
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je nerevidirane izveštaje o finansijskim deklaracijama izborne kampanje političkih subjekata za lokalne izbore za gradonačelnike i skupštine opština, koji su održani 12. oktobra 2025. godine.
Za devetoro Srba koje su jutros pripadnici tzv. kosovske policije uhapsili u opštini Zubin Potok, zbog sumnje da su navodno počinili ratne zločine protiv civilnog stanovništva, po nalogu tužioca, određeno je zadržavanje do 48 sati.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka ambasada u Prištini žestoko je kritikovala samozvanog premijera Aljbina Kurtija zbog odluke Centralne izborne komisije (CIK) takozvanog Kosova da ne potvrdi izborne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora od 28. decembra prošle godine za Srpsku listu.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je danas gostujući u Kolegijumu na Informer TV, da od 1. decembra slede veće plate u javnom sektoru od 8 do 12 odsto i penzije za 7,5 odsto.
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović, najavila je da sledeće nedelje počinje gradnja prvih pet kilometara gasne interkonekcije Srbije i Severne Makedonije od ukupno 145.
Više od 16.000 kandidata iz više od 140 zemalja do sada se prijavilo za volonterski program Ekspa 2027, a među njima je i Emanuel Džošua iz afričke države Nigerije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Zvezdara, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su dve osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i zaplenili oko 10 kilograma amfetamina.
Proslava dečijeg rođendana u jednom restoranu na Zrenjaninskom putu u sredu uveče pretvorila se u pravi pakao, kada je usred slavlja izbila opšta tuča motivisana porodičnim razmiricama.
Dve učenice drugog razreda XV beogradske gimnazije ''Patrijarh Pavle'' povređene su u saobraćajnoj nesreći 4. oktobra u Čelincu, u Republici Srpskoj, kada se prevrnuo kvad koji su iznajmile bez znanja razrednog starešine. Prema rečima direktora Gimnazije, jedna devojčica je zadobila teške povrede i njoj je odstranjen bubreg.
Američka vojska pripremila je plan za trodnevno bombardovanje Irana, tokom kojeg bi bili gađani raketni sistemi, dronovi, energetska postrojenja i komandni centri Iranske revolucionarne garde, objavio je Njujork tajms.
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Proslavljena francuska glumica Beatris Dal ostala je upamćena u svetskoj kinematografiji kao neponovljiva ikona i simbol buntovništva čija joj je uloga Beti u kultnom filmu "Beti Blu" preko noći donela međunarodnu slavu.
Korisnicima Windows 11 koji još koriste verziju 24H2 ostalo je svega nekoliko dana da pređu na novije izdanje operativnog sistema. Majkrosoft 13. oktobra 2026. godine završava podršku za ovu verziju u izdanjima Home i Pro, što znači da njihovi korisnici više neće dobijati redovna bezbednosna ažuriranja.
Na kratkoj udaljenosti od Amsterdama nalazi se Utreht, grad koji osvaja posetioce istorijskim znamenitostima, slikovitim kanalima i opuštenom atmosferom, a često ostaje u senci poznatije holandske prestonice.
Istraživanje sajta Saucy Dates pokazalo je da 62 odsto žena i 56 odsto muškaraca tokom seksa pomisli na nekog drugog, a često na slavne ličnosti. Među njima su Danijel Krejg, Bred Pit i Bredli Kuper.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.