Ukoliko prođe opasan plan Aljbina Kurtija da se srpski obrazovni sistem na Kosovu i Metohiji integriše u prištinski, to bi mogao da bude uvod u poslednju fazu progona Srba sa Kosova i Metohije.
Time se direktno dovodi u pitanje sudbina gotovo 30.000 đaka, nastavnika i profesora koji uče i rade u obrazovnom sistemu Republike Srbije, ali i egzistencija njihovih porodica, koje od tih plata žive i opstaju u srpskim sredinama južno i severno od Ibra, pišu "Novosti".
Istovremeno se otvara i daleko opasnije pitanje - šta će srpska deca učiti u školama koje bi bile stavljene pod kontrolu Prištine? Da li će u udžbenicima teroristička OVK biti predstavljena kao "oslobodilačka vojska", a Adem Jašari kao heroj? Da li će nove generacije biti primoravane da usvajaju tezu da Kosovo i Metohija nije deo Srbije, već "nezavisna država", suprotno međunarodnom pravu i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN?
Pod znakom pitanja našle bi se i osnovne istorijske činjenice - od tumačenja Kosovskog boja i srpskog srednjeg veka, do identiteta i porekla naših svetinja na KiM. Manastiri i crkve koje vekovima svedoče o srpskom prisustvu na tom prostoru, a koje Priština već godinama pokušava da predstavi kao "albansku kulturnu baštinu", mogli bi da budu izbrisani iz nastave ili preimenovani u skladu sa novim političkim narativom.
Foto: Shutterstock
Pećka patrijaršija
Istorijski udžbenici po kojima uče albanska deca na KiM rat 1999. predstavljaju isključivo kroz prizmu "zločina srpskih snaga", dok se tzv. OVK opisuje kao legitiman i herojski pokret otpora, a pojedini događaji kvalifikuju čak i kao "genocid". NATO agresija na Srbiju prikazana je kao "neophodna radi zaustavljanja zločina i proterivanja Albanaca".
Novija albanska alternativna istorija takođe tvrdi da su Nemanjići, u stvari, potomci albanske familije Nimani, da je Karađorđe čistokrvni Albanac, da je Miloš Obilić bio, u stvari, "albanski vitez", kako je amblem dvoglavog orla na svetom tronu u manastiru Dečani "jasno obeležje Albanije".
Inače, Zakon o preduniverzitetskom obrazovanju u (*) Republici Kosovo (pun naziv akta) već u jednom od početnih članova definiše da je "svrha preduniverzitetskog osposobljavanja" pored ostalog i "razvijanje poštovanja učenika" prema "vrednostima Republike Kosovo", "prema državi iz koje može da potiče uz poštovanje različitosti".
Foto: wikipedia.org
Stefan Nemanja
Postavlja se i pitanje jezika, pisma i simbola - da li će srpska deca imati pravo da uče na srpskom jeziku i ćirilici, koju Priština godinama sistemski progoni i uklanja sa javnih objekata, kao što je bio slučaj i u opštini Leposavić na saobraćajnim tablama. Da li će se u školama obeležavati srpski praznici i negovati nacionalni identitet, ili će i obrazovanje postati još jedan instrument asimilacije i pritiska.
Da je reč o pažljivo pripremljenom procesu, a ne o izolovanom potezu, pokazuje i takozvani "zakon o strancima", čija je primena najavljena za sredinu marta. Njime Priština praktično otvara mogućnost da srpske prosvetne radnike, ukoliko nemaju kosovska dokumenta, tretira kao "strane državljane" na sopstvenom ognjištu, što bi bio još jedan korak ka institucionalnom uklanjanju Srba sa KiM. I ne samo to, srpski nastavnici bi, kroz pomenuti propis i obavezne testove "poznavanja društvenog poretka Kosova", bili primorani da pre ulaska u škole i fakultete prihvate institucionalno priznanje tzv. Republike Kosovo.
Profesor Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Dušan Čelić kaže, za "Novosti", da je do sada više puta Priština pokušavala različitim merama da pod kosovski "kišobran" ugura obrazovanja u pokrajini - od osnovnog, preko srednjeg do univerziteta - koje radi u sistemu Republike Srbije:
- To su najpre pokušali ukidanjem platnog prometa, banaka, zabranom dinara, povremenim zatvaranjem administrativnih prelaza, nizom bočnih udara. Ovog puta, to se pokušava preko Zakona o strancima, koji je donet još 2013. ali su sada procenili da je vreme da krenu u njegovo sprovođenje. Moja procena je da ukoliko se to desi da će to biti udar koji, pre svega univerzitet kao najosetljiviji deo srpskog obrazovanja na KiM, neće moći da podnese.
Foto: Printscreen/Youtube/Kosovo onlajn
Stefan Nemanja
Profesor Čelić za to navodi više razloga: sama priroda univerziteta je da on bude otvoren, da postoji mobilnost studenata i profesora, asistenti i nastavnici sve do zvanja redovnih biraju se na određeno vreme, na konkursima na koje imaju pravo da konkurišu svi u Srbiji:
- Primenog novog propisa Prištine onemogućio bi se izbor kvalitetnog nastavnog kadra, jer veliki broj njih neće imati "kosovska dokumenta". Govorimo o oko hiljadu nastavnika i 9.000 studenata, plus zaposleni u administraciji. Jedan deo njih i nema prištinske isprave, studenti iz centralne Srbije takođe nemaju, kao ni značajan broj akademaca sa KiM.
Profesor Čelić upozorava da će se ako srpsko školstvo uđe u kosovski sistem otvoriti na hiljade pitanja i problema.
- Ko će pisati kurikulume, nastavne programe po kojima će se učiti? Pisaće ih Priština. Šta će pisati u njima kada je reč o identitetskim predmetima, istoriji, geografiji? Možemo samo da zamislimo. Šta ću ja predavati na Pravnom fakultetu? Ustav tzv. Republike Kosovo? Šta će biti sa ispravama, diplomama, uverenjima? Svakako neće pisati Republika Srbija, nego tzv. Republika Kosovo. Da ne govorim o tome da će verovatno na svakoj od zgrada škola i fakulteta stajati kosovska zastava.
Foto: Kosovo onlajn
Zastava Kosova
Čelić kaže da se otvara i pitanje kakva će biti sudbina zaposlenih i nastavnika u smislu do sada stečenih prava na socijalno osiguranje, radni staž, penziju:
- Potpuno su otvorena sva pitanja koja bi bukvalno onemogućila rad obrazovanja. Želim da verujem da ima neke nade da se, uz pritisak međunarodne zajednice, spreče ovakvi planovi Prištine. Jer, ukoliko se to sprovede, to bi značilo ugrožavanje budućnosti obrazovanja pogotovo mlađih generacija, jer je pitanje da li će roditelji hteti da upišu decu po takvim programima. Odlazak dece podrazumeva odlazak čitavih porodica. To bi bila jedna katastrofalna lančana reakcija, za cenu bi imala završni čin egzodusa našeg naroda sa Kosova i Metohije.
Izbrisaće 20.000 ljudi
Foto: S.K.
Priština
Prema spornom "zakonu o strancima" svaka osoba koja ne poseduje tzv. kosovska dokumenta, a boravi ili radi na KiM, mora u roku od tri dana da se prijavi policijskoj stanici, a potom da "obezbedi" privremeni ili stalni boravak. Prema nezvaničnim saznanjima "Novosti", oko deset hiljada Srba koji sa porodicama žive i rade na Kosovu i Metohiji, ali su rođeni u centralnoj Srbiji, ili su po rođenju na KiM otišli za centralnu Srbiju, ne poseduju tzv. kosovska dokumenta. I pored toga što žive i rade na KiM, prištinska administracija ne "prepoznaje" takve osobe. Zato će se, ukoliko počne sa primenom tzv. zakon o strancima, posebno otežati boravak studenata, profesora, lekara i drugih osoba iz centralne Srbije koji rade na KiM, a kojih je prema nezvaničnim procenama takođe više od deset hiljada.
Američka ambasada u Prištini žestoko je kritikovala samozvanog premijera Aljbina Kurtija zbog odluke Centralne izborne komisije (CIK) takozvanog Kosova da ne potvrdi izborne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora od 28. decembra prošle godine za Srpsku listu.
Srbima sa Kosova i Metohije koji nemaju dokumenta lažne države i kojima će po novom "kosovskom" Zakonu o strancima trebati privremena ili stalna dozvola za boravak na Kosovu i Metohiji, crno se piše.
Takozvano tužilaštvo privremenih institucija u Prizrenu saopštilo je da je zbog sumnje na manipulaciju glasovima na izborima 28. decembra, na kojima je pobedio 'premijer' Aljbin Kurti, uhapšeno 109 osoba kojima je određen pritvor do 48 sati!
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je nerevidirane izveštaje o finansijskim deklaracijama izborne kampanje političkih subjekata za lokalne izbore za gradonačelnike i skupštine opština, koji su održani 12. oktobra 2025. godine.
Dok se Srbima na Kosovu i Metohiji preti hapšenjem za bilo kakvu podršku Aleksandru Vučiću, režim lažnog premijera Aljbina Kurtija krenuo je u kampanju za blokadere.
Američka ambasada u Prištini žestoko je kritikovala samozvanog premijera Aljbina Kurtija zbog odluke Centralne izborne komisije (CIK) takozvanog Kosova da ne potvrdi izborne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora od 28. decembra prošle godine za Srpsku listu.
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je sinoć u emisiji Kolegijum na Informer TV povodom šokantne vesti da je generalna direktorka RTS-a Manja Grčić pod pritiskom i ucenama blokadera bila prinuđena da podnese ostavku posle svega nekoliko dana njihove bezvlasti.
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Timovi u Exatlonu odlučili su da ne menjaju kapitene, pa je Nikola Lakić sedmu nedelju zaredom kapiten Crvenih, a Strahinja Jovanić ostaje na čelu Plavih.
Uzgoj rotkvica zimi u plasteniku može biti veoma isplativ biznis jer se zarada kreće i do 90.000 dinara po proizvodnom ciklus, a za 300 kvadrata se ulaže oko 30.000 dinara.
U Srbiji je od početka godine putem sistema eBolovanje, koji je uspostavilo Ministarstvo zdravlja, otvoreno gotovo 1.096.000 bolovanja za 633.300 zaposlenih, a sistem je do sada pocelo da koristi oko 6.000 lekara.
U Srbiji je više od 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu, a broj obolelih raste u odnosu na prethodnu nedelju, pokazuju najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje Srbije "Batut".
Tokom prethodna 24 sata ekipe Zavoda za urgentnu medicinu Kragujevac obavile su ukupno 54 terenske intervencije, od čega 33 tokom dana i 21 tokom noći.
Z. S. (52) je uhapšen nakon što je prijatelju u dvorištu kuće u Batajnici zario nož u rame, a kada se pojavio vlasnik kuće, otkriveno je da za njim traga policija.
Suđenje pripadnicima kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, koji se terete za sedam ubistava u Beogradu, trgovinu drogom i oružjem, otmice i jedno silovanje u prostorijama na stadionu FK Partizan, ušlo je u završnicu posle izvođenja dokaza koje je tražila odbrana okrivljenih i uskoro bi mogla da se očekuje presuda.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je danas da se ne kaje što je na početku drugog mandata američkog predsednika Donalda Trampa bila bliska sa njim, ističući da je time branila nacionalne interese Italije.
Ujedinjene nacije nisu kriminalna organizacija i ne treba da ih vodi "mafijaški bos", izjavio je danas mađarski premijer Peter Mađar, povodom navoda da bi Sjedinjene Američke Države mogle da predlože bivšeg premijera Viktora Orbana za novog generalnog sekretara UN.
Irena Miler (50) uhapšena je zbog sumnje da je zanemarivala četvoro dece koju je, prema navodima šerifove kancelarije, ostavila samu kod kuće dok je bila na poslovnom putu.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
Slavna glumica Eva Longorija privukla je sve poglede na gala proslavi u Los Anđelesu organizovanoj povodom tradicionalnog meksičkog praznika Dan mrtvih.
Zahvaljujući specifičnim kiselinama i antioksidansima, paradajz može ublažiti štetne efekte duvanskog dima, a delotvoran je i u svežem i u kuvanom obliku.
Kim Kardašijan pojavila se u utorak na promociji druge sezone serije "All’s Fair" u Meksiko Sitiju u beloj korsetskoj haljini iz Šijaparelijeve kolekcije visoke mode za jesen 2026. godine. Haljina ima dubok dekolte i suknju ukrašenu resama od silikona.
Pevačica Dara Bubamara sinoć je pevala u jednom beogradskom restoranu, gde je goste zabavljala do kasno u noć, a onda je, u sitne sate, iznenadila svog dečka!
Komentari