STRUČNJAK O PREDSTAVLJENIM EKONOMSKIM MERAMA VLADE: Kriza će trajati jedan kvartal, neophodno je da se ovo sprovede
Podeli vest
Ekonomske mere koje Vlada planira da sprovede zbog krize izazivane koronavirusom su neophodne, jer se odnose na olakšavanje funkcionisanja privrede i kao takve su komplementarne sa merama koje su Vlada i NBS donele prethodnih dana, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Ðuričin.
Ekonomska pauza, kaže Ðuričin za Tanjug, trpi dva šoka, jedan sa strane tražnje i drugi sa strane ponude i zato je, navodi, važno da država iskoristi svoje rezerve likvidnosti koje postoje na bazi fiskalnog prostora ostvarenog dobrim poslovanjem u prethodne dve, tri godine, ali i u prvih mesec i po dana ove godine.
Ministar finansija Siniša Mali kaže da će paket ekonomskih mera za pomoć privredi biti 50 odsto budžeta države Srbije
01.04.2020
09:45
"Akcenat je na olakšavanju uslova poslovanja, pre svega vodeći računa da je glavni makroekonomski stabilizator u situaciji ovakve krize očuvanje radnih mesta. Takođe, mere imaju i određeni stimulativni karakter, ali mislim da će mere stimulativnog tipa dolaziti tek kada izađemo iz krize", navodi Ðuričin.
Foto: FOTO TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC
Projekcija Vlade Srbije je, kaže, da će kriza sa pandemijom direktno trajati jedan kvartal, a da će posle toga postojiti slabi eho efekti koji će postepeno slabiti.
On objašnjava da će značajna negativna stopa rasta biti ostvarena u drugom kvaratalu, a posle toga bi se privreda polako oporavljala da bi efekat krize na kraju godine uz ove mere bio oko minus dva stope rasta na ono što je pretpostavljeno.
To znači, dodaje, da će budžetski deficit biti povećan na devet odsto, s tim da će uz indirektne mere podsticaja privredi kroz bankarske garancije i kredite koje će davati Fond za razvoj doći do oko 11 odsto.
Foto: FOTO TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC
Po scenariju Vlade, dodaje, trebalo bi da izgubimo u ovim uslovima svega dva procenta planiranog BDP.
Ðuričin kaže da su sve mere Vlade manje-više lenearne, i odnose se na celu ekonomiju.
"Ostaje da se industrijskim politikama kasnije u privilegovan položaj stave možda grane koje su jako pogođene krizom, kao što su turizam, ugostiteljstvo, logistika, saobraćaj", naveo je Ðuričin.
Kaže da su mere usmerene prema mikro, malim i srednjim preduzećima i zaposlenima, a da će na podršku države moći da računaju oni koji ne otpuštaju radnike.
Uputan da li će moći da se sprovedu najavljene mere, Ðuričin kaže da se pošlo od realnog stanja sa scenarijom da će kriza trajati jedan kvartal.
"Za tu situaciju mi imamo izbalansirane prihode i rashode. Kako će biti posle, to ćemo videti", kaže Ðuričin i navodi da je glavni priotet održavanje zdravlja nacije, a da ekonomija treba da se održi u stanju da posle krize bude sposobna za što brži i što snažniji restart.
Foto: FOTO TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC
On smatra da će mere Vlade i NBS omogućiti veći stepen likvidnosti banaka, a garancije koje će država davati na deo kredita su dobar signal da bi se kreditna ativnost zadržala na određenom nivou, kao i 200 miliona evra kredita mikro, malim i srednjim preduzećima pod veoma povoljnim uslovim sa jedan odsto kamate.
"Garancije velikoj privredi i povoljni krediti malim i srednjim preduzećima mogu biti dovoljno stimulativni da održe nivo privredne aktivnosti na određenom nivou", zaključuje Ðuričin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija dostavlja Iranu informacije o ciljevima napada na američke snage na Bliskom istoku, što je prvi pokazatelj da još jedan veliki američki protivnik učestvuje, indirektno, u ratu, ocenjuje Vašington post.
Blokaderska glumica Svetlana Ceca Bojkovića je do pre samo četiri, pet godina, dok joj je muž bio ambasador, sa oduševljenjem dočekivala predsednika Srbije Aleksandra Vučića, hvalila je vlast i sve joj je bilo bajno i krasno, da bi sada kada on više nije na toj funkciji počela najstrašnije da napada svoju zemlju, ali i narod.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Profesorka doktorka Radmila Tonković, akademik, Sreten Egerić, pukovnik u penziji i Žarko Rakić, spoljnopolitički komentator gostujući u Info jutru komentarisali su napad Amerike i Izraela na Iran.
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika SRS i Borko Kašanski, glavni urednik Srpskog telegrafa gostujući u Info jutru komentarisali su situaciju na političkoj sceni Srbije.
Jutro u Srbiji biće hladno sa slabim mrazem, dok se tokom dana očekuje pretežno sunčano i relativno toplo vreme za prvu dekadu marta. Temperature od minis 2 do 20 stepeni.
Na deonici puta od Sahat kule do manastira Mileševa, uveliko se izvode radovi, a kako građani kažu, reč je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Prijepolju u poslednjih nekoliko decenija.
Rusija sa Sjedinjenim Američkim Državama razgovara o mogućem ublažavanju sankcija na rusku naftu, izjavio je generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp privatno je razgovarao sa pomoćnicima i republikanskim zvaničnicima o mogućem raspoređivanju malog kontingenta američkih kopnenih trupa unutar Irana.
U izjavi koju su preneli i iranski mediji, predsednik Irana Masoud Pezeshkian je takođe uputio izvinjenje susednim državama zbog napada koji su se dogodili proteklih dana.
Fridrih II Veliki koji se često pominje u seriji "Katarina Velika" bio je treći kralj Pruske. Otac ga je u detinjstvu terao da gleda pogubljenje svog prijatelja.
Bamija, povrće poreklom iz istočne Afrike, sve češće se spominje kao prirodno rešenje za regulaciju nivoa holesterola u krvi. Stručnjaci ističu njene brojne koristi, ali i savetuju oprez kod osoba sa dijabetesom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar