Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prisutnima na svečanosti otvaranja spomenika na Savskom trgu. Prenosimo njegov govor u celosti
Trudili smo se u prethodnih osam godina da našu Srbiju podignemo iz pepela, da je obnovimo, izgradimo nove puteve, pruge, škole i bolnice, ali više od svega pokušali smo da vratimo poštovanje i veru u sebe, svoje mogućnosti i snagu srpske države.
I večeras, dragi narode, stojimo na mestu koje je neretko izazivalo stid svakoga od nas, na mestu koje je bilo neuređeno, prljavo i koje je predstavljalo sramotu, ne samo našeg grada, već cele zemlje. O tome kako smo ovo mesto nazivali, nije vreme da danas govorimo. Večeras sam posebno ponosan i srećan, jer ovde gde stojim, pa naviše uz Nemanjinu ulicu, na vrhu, nalazi se i hram posvećen njegovom trećem sinu Rastku Nemanjiću, velikom i našem Svetom Savi.
I baš onako kako danas na dan Svetog Save otkrivamo ovaj velelepni spomenik, tako smo za kratko vreme uspeli, ne da završimo, kako neki kažu, već da suštinski izgradimo i oslikamo najfinijim mozaikom, najlepši i najveći pravoslavni hram na svetu, Hram Svetog Save, a tako ćemo obnoviti i Hilandar i celu našu Srbiju. Uspeli smo da objedinimo ono što je najvažnije, da zemlju ekonomski uspravimo, da nacionalno odbranimo i duhovno povratimo i uzdignemo.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
Kome mi danas, u večno sećanje i kao znak najiskrenijeg pijeteta, posvećujemo najviši spomenik na teritoriji Srbije i pitamo se da ovih kolosalnih 24 metra možda nije premalo?
Da bi izrastao u Simeona morao je prethodno biti Nemanja.
Morao je u svoju biografiju da objedini i dva sužanjstva, i brojna hrabra i viteška vojevanja, i mudru diplomatiju i odricanje od vlasti kako bi postao Sveti.
Imali su Srbi Vlastimiroviće. Imali su Srbi Vojislavljeviće. Imali su Srbi i Vukanoviće. Imali su i Višeslava, i Mihaila i Svetog kralja Jovana Vladimira.
Imali su Srbi i arhonte i kneževe i župane i kraljeve i svece - pre Nemanje.
Da je Srbiji podario samo Svetog Savu, mnogo bi joj podario.
Da je Srbiji podario samo Stefana Prvovenčanog, mnogo bi joj podario.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
A podarivši nam obojicu, podario nam je Srbiju, jaku, prvi put istinski centralizovanu državu, koja je umela da nađe svoj suvereni prostor između Istoka i Zapada, između prvog i drugog Rima.
Ovaj velelepni spomenik predstavlja ga kao odlučnog vladara, u čijoj se desnoj ruci nalazi mač, a u levoj Hilandarska povelja. Do Nemanje bili smo pleme, a od njega pa do danas smo državotvorni narod. Tu državotvornost simboliše mač. Tim mačem pravio je i gradio, a zatim čuvao i štitio Srbiju. Do Nemanje imali smo kulturu oponašanja i prevođenja. Od njega imamo kulturu kreacije, graditeljstva i pisanja. U kulturnom smislu postajemo punopravni član vizantijskog komonvelta. Tu pripadnost najnaprednijim kulturnim tokovima simboliše Hilandarska povelja.
Ovo nije samo čin otkrivanja spomenika našem ocu, tvorcu države, svecu i onome od koga je sve počelo. Ovo je svojevrsan čin polaganja računa, o sebi, o svom identitetu, o tome šta smo naučili, šta znamo i gde idemo. Stati ovde, ispred velikog Stefana Nemanje, znači i svojevrsno pokajanje, za sve godine u kojima smo ga zaboravili, ali, istovremeno, i to je i svest o tome da smo konačno otkrili onaj koren iz kojeg je nastalo to veliko drvo koje se zove Srbija.
Foto: Tanjug
Dodik, Vučić i Dačić na otkrivanju spomenika Stefanu Nemanji
Na Hilandaru, i dan-danas, niče loza, čudotvorna, sa mesta na kojem je Stefan Nemanja prvobitno bio sahranjen. U Beogradu, iz ovog spomenika, ta loza, taj put, ta svest o Srbiji, treba da nastavi da raste, da se razvija i da nam stalno govori koliko je važno imati koren, ime i identitet.
I jeste da je sve to, čitava istorija, svakog naroda, samo nešto što postoji u pričama, tačnim ili netačnim, ali bez tih priča mi ne bismo bili mi, ne bismo postojali, jer ne bismo ni imali šta da pričamo, šta da kažemo, o sebi.
I ovaj spomenik je veliki, zato što je priča o nama velika.
I ovaj spomenik je težak, zato što je priča o nama često bila teška.
I lep je, koliko je i priča o nama lepa.
Ovaj spomenik je, dakle, i pre svega, priča, o nama.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
O tome ko smo bili, gde smo bili, šta smo radili, i najviše o tome šta smo danas i šta hoćemo da budemo. I kao što je Nemanja, vladar i svetac, gradio zadužbine širom Srbije, tako i mi danas gradimo, svesni da je naša sadašnjost, to šta u njoj radimo, zadužbina naše budućnosti. One koja zna odakle je stigla, i koja zna gde ide. Bez toga, bez svesti da je postojao neko pre nas, neko ko je imao snove, koje mi danas živimo, nijedan san o budućnosti nije moguć.
Reč "današnjica", "sadašnjost", na nekim jezicima se izgovara istim glasovima, na isti način kao i reč "poklon". Zato što ona to i jeste. Poklon koji smo dobili od otaca, poklon za koji i zbog kojeg su toliki krvarili i umirali.
Mi imamo sadašnjost, zbog Stefana Nemanje, i njegovog Rastka, a našeg Svetog Save, i zbog Stefana Prvovenčanog, Milutina, Dušana, Uroša, Lazara, Vuka, Đurađa, Stefana, i zbog Đorđa, i Miloša, Mihajla, i Milana, Petra, jednog i drugog Aleksandra.
Zbog ljudi koji su pričali tu priču, priču o nama, o Srbiji.
I reč koju danas izgovaramo, reč "Srbija", nije naša. Oni su je stvorili, stvarajući i nas, i to nikada ne smemo da zaboravimo.
Oni su je iskovali, od Sitnice, do Marice, od Kosova, do Kumanova, od Cera, do Kajmakčalana.
Mnogo krvi i mnogo olova je u toj reči.
Zato je tako teška, zato je i tako velika.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
Zato je tolika obaveza, za svakoga ko se usudi da je izgovori.
Zato, na kraju, i ovaj spomenik, njemu, i Srbiji.
I nije bilo lako doći do ovog dana, do ovog čina delimičnog vraćanja tog ogromnog duga.
Nije mogla, Srbija, nije imala čime, nije ni znala kako, dugo se plašila, bila kriva i sebi i drugima, i stajala pognute glave i pred svojom prošlošću i pred svojom budućnošću.
I nema krivca za to, osim u nama samima. Nije bilo ni razloga, osim, opet, u nama.
Trebalo nam je vremena, trebalo nam je hrabrosti, znanja, da ponovo poverujemo u to da nismo nikakav balkanski izrod, nikakvo besno pleme bez ikakvog korena, nikakav dežurni krivac, i da opet stanemo na svoje noge, uspravimo se, i setimo. Svakog trena te duge istorije, i svakog čoveka koji nas je, kroz nju, stvarao.
Trebalo nam je vremena, da svima kažemo da nismo ovde da bilo kome pretimo, da nam je dosta i krvi i ratova, da razumemo, volimo, praštamo, kajemo se, ali i da nećemo ni tek tako da ne postojimo.
Da imamo ime, da imamo istoriju, našu, da imamo očeve i da, kroz njih, imamo i ponos, i da, zahvaljujući tome, njima, imamo i slobodu. Našu, baš kao što je i ta istorija naša, i jezik, naš, kultura, naša, tradicija i vera, opet naše. Nismo ih ni od koga oteli, niko nam ih nije dao, i nemamo kome da ih vraćamo.
Nećemo ništa ni od koga, zanima nas da, poput ovog spomenika, rastemo u visinu, ali niko više, i nikada više, neće Srbiju naterati da se odrekne. Ni imena, ni dela.
Zato što su, zahvaljujući ovom našem ocu, i svakome ko je došao posle njega, i to ime i to delo veliki.
Nema, na Balkanu, ni većeg ni lepšeg.
I nema razloga da se stidimo, da uzmičemo, da krijemo, bilo šta od svega toga.
Zato je ovaj spomenik, što bi rekli, golem. Zato što treba da ga vide, i da, kroz njega, vide nas.
Uspravne, i ponosne.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
Ljude spremne da rade i da grade.
Prijatelje koji nikome ne žele zlo, koji ni od koga ništa neće da uzmu, ali i koji drže do sebe i koji se neće stideti, ni pred kim.
Zato je ovaj spomenik i svojevrsna tačka koju stavljamo na kraj jedne priče. One o lepoj i teškoj prošlosti, one o ratovima, krvi, robovanju, oslobađanju, greškama, lošim odlukama, grobovima i ponovom uzdizanju.
Nemanja je rođen 1113. godine u Ribnici, današnjoj Podgorici, ceo život je proveo u pokretu. Živeo je u svim, nekadašnjim, srpskim zemljama, a umro je 1199. na Svetoj Gori. Svugde na svom putu zidao je gradove i crkve. Manastir Svetog Nikole kod Kuršumlije, Manastir Svetog Nikole na Ibru, Bogorodicu Bistričku kod Bijelog Polja, Svetog arhangela Mihaila u Skoplju, Svetog Nikolu i Svetog Pantelejmona u Nišu, ibarski Gradac. Gradi Đurđeve stupove, Studenicu, sa sinom, Svetim Savom osniva Manastir Hilandar. Kao veliki župan Raške, svaku sudbonosnu odluku sprovodio je odlučno i snažno.
Istovremeno, iza te tačke, odavde, počinje nova priča. Ona koja se vidi iza spomenika, u Srbiji koja raste, u novim kulama, zgradama, tržnim centrima, putevima, bolnicama, školama.
U tim zadužbinama naše budućnosti.
U tim novim pričama koje imamo kome da ostavimo, bez trunke stida, ponosni što smo ih baš mi ispričali.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
Jedna od najvažnijih naših priča je istina o jedinstvu našeg naroda. Ma koliko pokušavali da nas razdvoje i gotovo uvek u prošlosti u tome su uspevali, mi Srbi, danas razumemo koliko je važno da budemo jedno i jedinstveno biće, koliko je važno da čuvamo svoj jezik, svoju istoriju, svoju kulturu i svoju budućnost. Zahvalan sam svima koji su dali svoj doprinos stvaranju ovog umetničkog remek-dela, od vajara Svetomira Arsića Basare, Vladimira Veličkovića i Emira Kusturice do Aleksandra Rukavišnjikova.
Ovde gde se simbolički spajaju ulice Nemanjina i Karađorđeva, mi danas slavimo i raskoš svojih istorijskih dometa, i obnavljanje državnosti, i prosperitetnu budućnost koju mi i naši potomci moramo vredno da gradimo. Sa velikom dozom opravdanog optimizma, smatram da će Savski trg sa spomenikom osnivaču naše države kao centralnom delu urbanističko-arhitektonske celine postati verovatno najlepši javni prostor u Beogradu.
Nemanja je, za nas, bio početak. Ovaj spomenik je kraj, ali samo tog početka. Pošto od njega počinjemo mi, i svi koji posle nas dolaze. On je dokaz i da je istorija stvorila nas, ali i da smo mi u stanju da istoriju stvaramo. I to onu dobru istoriju, istoriju mira, znanja, rasta, kakvog nikada nismo imali.
Foto: Tanjug
Otkrivanje spomenika Stefanu Nemanji
U ime te istorije smo danas ovde, u ime te istorije i otkrivamo Spomenik Stefanu Nemanji, ocu, rodonačelniku, tvorcu i svecu.
I neka stoji ovde, uzdignut, osvetljen, i neka ga svi vide.
Neka vide Srbiju, kakvu smo mi napravili.
Iskreno, iz dubine duše običnog srpskog smrtnika, želim da ovo obraćanje završim rečima Svetog Save kojima se u "Službi Svetom Simeonu" obraća svome ocu: "Moli Boga za nas, Simeone blaženi, da se sačuva stado tvoje nepovredno! Slava, i sada!"
Ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov u izjavi za Sputnjik na dan otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji čiji je on autor, negira spekulacije da je krst u ruci rodonačelnika srpske države u poslednjem trenutku zamenjen mačem
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija se uspravila, sme da kaže ko je, kako je nastala, čemu stremi. I sam Stefan Nemanja nam je utro taj put. Znamo korene, sado smo ponosni i čvrsti.
Spomenik srpskom vladaru krasiće našu prestonicu i podsećati nas gde su nam koreni, ko smo, kakva nam je istorija i kultura. I Nemanja i Rastko su nas mnogo zadužili, da nastavimo putem jedinstva i sloge srpskog naroda.
Spomenik Stefanu Nemanji je pokazatelj da se srpska istorija ne zaboravlja. Prestonica postaje sve lepša.Savski Trg je dobio nov i moderniji izgled. Ovakav spomenik je stvarno nesto spektakularno za nasu prestonicu.
Ponosni na prizor koji ce krasiti Beograd, spomenik Stefanu Nemanji je nesebicni poklon Srpskom narodu i to na poseban dan, tako simbolicno spomen obelezje. Uzdignimo glavu, i pogledajmo sve lepote istorije, koje ne damo da zaboravimo.
Toliko lepote na jednom mestu, nemoguce zadrzati ravnodusnost, velika cast je ucinjena Srpskom narodu sa otvaranjem ovakvog predivnog simbola koji pokazuje koliko nam je stalo da sacuvamo kulturu, svoje pismo i svoju istoriju.
Aleksandar Vučić je simbol našeg naroda u regionu, mira i stabilnosti. hvala predsedniče što na sve načine pokušavate da našu državu jačate.Srbija danas ima predsednika kojem je zaista važno da građani Srbije žive bolje.Srbija je na pravom putu razvoja.
Spomenik ce nas sve ujediniti, ovo je velika stvar, svaka cast na ideji i realizaciji projekta, odusevljenje je vidno kod svih!
Istorija mora biti sacuvana!
Ovim cuvamo identitet, kulturu i dostojanstvo.
Ispisana još jedna stranica u našoj nacionalnoj istoriji. Na Savskom trgu svečano otkriven spomenik ocu nase drzavnosti i duhovnosti- velikom županu Stefanu Nemanji na dan Svetog Save prvog srpskog arhiepiskopa.
Nasu Srbiju su neki hteli pretvoriti u pepeo, unistiti slavnu istoriju srpskog naroda, nisu uspeli i sada smo spremni za svaku odbranu, za svaki vid napada, zelimo bolju i lepsu buducnost za svu nasu decu, za nasu voljenu Srbiju
Itekako je bio potreban ovakav jedan spomenik , da nikada ne zaboravimo Stefana Nemanju osnivaca srpske drzave, eto ova vlast se setila posle 800 godina.
Stefan Nemanja predstavlja najcistiji simbol nase drzave i nacije, koja se kroz istoriju uvek svojski borila za svoje mesto pod Suncem i nadasve slobodu, koju danas i imamo!
Mi svoju državu nismo dobili na poklon..kao neke okolne zemlje. Ne ,krvarili smo vekovima i borili se za parče svog neba i hleba. Zato uvek moramo biti ponosni na svoje pretke.
Nekad ruglo Beograda, svi putevi su vodili do njega pa odatle se išlo dalje.Sada je to uređena površina,zatravljena, sa pristupnim stazama i zasađenim cvećem.A odatle se izdiže spomenik sa velelepnom visinom.
Ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov u izjavi za Sputnjik na dan otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji čiji je on autor, negira spekulacije da je krst u ruci rodonačelnika srpske države u poslednjem trenutku zamenjen mačem
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Meteorolozi u Grčkoj izdali su upozorenje zbog naglog skoka temperatura koje će u pojedinim delovima zemlje prelaziti i 40 stepeni Celzijusa, dok se more ubrzano zagreva.
Arhimandrit Jefrem Vatopedski, jedan od najuticajnijih svetogorskih staraca, preživeo je progon, zatvaranje i veliku nepravdu, a sada prvi put u javnost
Mađarski MOL dobio je licencu od SAD da do 16. juna nastavi pregovore o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u. Iz kompanije navode da pregovori napreduju.
Hakerski napad na platformu Phobs ugrozio je podatke oko 100.000 turista na Jadranu. Prevaranti šalju lažne WhatsApp poruke i traže doplatu za smeštaj.
Kompanija Mlekoprodukt d.o.o. Zrenjanin saopštila je danas da hitno povlači sa tržišta sir "Ile de France Petit Brie" u pakovanju od 125 grama, zbog sumnje na prisustvo opasnih toksina.
Telefonske poruke dvojice tadašnjih službenika policije Crne Gore, otkrivaju da je zaštićeni svedok u slučaju ubistva Šćepana Roganovića prošao policijsku torturu nakon što je uhapšen u februaru 2020. godine kao član grupe koja je organizovala i taj zločin.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uputilo je 4. juna Kantonalnom sudu u Zenici predlog za određivanje pritvora B. N, osumnjičenom za pokušaj ubistva vanbračne supruge H. S. u Zavidovićima.
Na parkingu supermarketa u Insbruku, glavnom gradu Tirola u Austriji, izbila je žestoka svađa koja je eskalirala do te mere da je 74-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine teže povređen.
Ivica Dačić izrazio je veliko zadovoljstvo i čast na svom Instagram profilu, što je učestvovao devetnaestoj Policijadi na Zlatiboru, manifestaciji koja već gotovo dve decenije okuplja pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova iz svih krajeva Srbije.
Iran se ubuduće neće uzdržavati kada bude odgovarao na američke i izraelske napade, izjavio je danas portparol iranskog Saveza za nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku Ebrahim Rezai.
Anton Kobjakov, savetnik predsednika Rusije i izvršni sekretar Organizacionog komiteta SPIEF-a, komentarisao je otvoreno pismo Volodimira Zelenskog Vladimiru Putinu.
Ruska vojska zauzela je selo Ševčenko u Harkovskoj oblasti koje su ukrajinske oružane snage pokušale da zadrže koristeći najobučenije jedinice, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Jelisaveta je svojevremeno javno ogolila dušu i ispričala kakav je šok priredila Teu na samom venčanju, kada je preko noći promenila odluku o prezimenu!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar