Pre tačno 76 godina, u februaru 1945. godine, u Jalti je održana Krimska konferencija, na kojoj su lideri SSSR, SAD i Velike Britanije usaglasili principe posleratnog uređenja sveta. Danas je. čini se, svetu potrebna Nova Jalta koja bi uspostavila pravila u svetu koji je skliznuo u haos
Predsednik Rusije, Vladimir Putin, više puta je predlagao da se sastanu pet zemalja, članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kako bi se izbegle opasnosti u kojima danas živimo - Amerika je pogazila principe Ujedinjenih nacija, posleratni mir brzo je skliznuo u hladni rat, koji se, opet, pretvorio u opšti haos nakon što je nestao bipolarni svet.
Svetu bez pravila prete i mali i veliki ratovi, a za njegovo normalno funkcionisanje najviše su odgovorne članice saveta bezbednosti. Njihov sastanak bio bi prilika za resetovanje odnosa i šansa za smanjenje međunarodnih tenzija.
Na ovaj predlog još nema odgovora iako su ga mnogi već nazvali "Novom Jaltom". A kako je izgedala "stara"?
Sastanak šefova triju savezničkih država antihitlerovske koalicije Josifa Staljina, Frenklina Ruzvelta i Vinstona Čerčila dogodio se u završnoj fazi Drugog svetskog rata -sovjetske trupe su se približavale Berlinu, dok su savezničke snage beležile uspehe na frontu. Na Pacifiku, američke trupe su napredovale ka Japanu i kontrolisale gotovo ceo taj region. Kraj Trećeg rajha je već bio očigledan i bilo je potrebno utanačiti plan za konačno razračunavanje sa Hitlerovom Nemačkom, dogovoriti podelu sfera uticaja u Evropi i utvrditi pravila igre u međunarodnoj areni nakon završetka rata.
Danas kada govore o glavnom rezultatu konferencije, ruski istoričari ističu da su dogovori „velike trojke" sprečili da svet u narednim decenijama sklizne u novi globalni rat.
U suštini, uspeh je i što su učesnici samita na Jalti postigli kompromisna rešenja i usaglasili se oko niza teških pitanja, uprkos tome što su kao moćne sile sa jakim armijama imali različite interese i bili ideološki protivnici - Sovjetski savez s jedne strane, a SAD i Velika Britanija s druge.
Tokom osam dana teških pregovora u Livadijskom dvorcu u Jalti, trojica lidera su najveću pažnju posvetili sudbini posleratne Nemačke, ali i pitanjima Poljske, Balkana i mira u svetu.
Bilo je potrebno povući nove državne granice na teritoriji koje su prethodno bile pod okupacijom Nemačke i završiti posao započet na Konferenciji u Teheranu o uspostavljanju linija razgraničenja između sfera uticaja saveznika.
Foto: fotomontaža
Najviše sporova izazvala je diskusija o budućnosti Poljske. Ona je dobila deo nemačke teritorije, ali je neke delove izgubila i oni su postali sastavni deo Ukrajine.
Nemačka je podeljena na četiri okupacione zone u kojima će upravljati četiri savezničke zemlje: Velika Britanija, SAD, Sovjetski Savez i Francuska. Odlučeno je da se Nemačka potpuno razoruža, da se uništi nemački militarizam i eliminiše nacistički režim. Napravljen je kompromis u pogledu nadoknade štete koju je Nemačka nanela zemljama pobednicama i odlučeno je da Velika Britanija i SAD isplate Sovjetskom savezu 50 odsto od svih reparacija.
Na Konferenciji je doneta i Deklaracija o oslobođenoj Evropi, kojom je narodima Evrope omogućeno da stvore demokratske institucije po sopstvenom izboru.
Što se tiče sudbine Jugoslavije, u Jalti je faktički priznato da vlast dobije Josip Broz kome je sugerisano da u vlast uzme i demokrate.
Rešen je i niz drugih pitanja, ali jedno od najvažnijih bilo je rađanje nove međunarodne organizacije, koja bi zamenila neefikasnu Ligu naroda. Sve je išlo ka stvaranju Organizacije ujedinjenih nacija. Staljin je uspeo da se izbori za princip jednoglasnosti pet stalnih članica Saveta bezbednosti sa pravom veta. Usvajanje odluka većinom glasova, na čemu je posebno insistirao Ruzvelt, neizbežno bi dovelo do dominacije SAD i njenih saveznika u ovoj ključnoj strukturi.
Dva i po meseca posle održavanja istorijske konferencije u Jalti, 30. aprila, Hitler će izvršiti samoubistvo u svom bunkeru, Nemačka će 8. maja potpisati bezuslovnu kapitulaciju, a na ruševinama Trećeg rajha uspostaviće se novi svetski poredak.
Amerikanci šire i pojačavaju svoje vojno prisustvo u Grčkoj. Najnovija verzija grčko-američkog sporazuma o vojnoj saradnji omogućava Pentagonu da u narednim godinama koristi desetine novih vojnih objekata na teritoriji Grčke
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Amerikanci šire i pojačavaju svoje vojno prisustvo u Grčkoj. Najnovija verzija grčko-američkog sporazuma o vojnoj saradnji omogućava Pentagonu da u narednim godinama koristi desetine novih vojnih objekata na teritoriji Grčke
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Aranđelovdan, koji vernici obeležavaju danas, 21. novembra, donosi niz običaja, a najvažnije je izbegavanje teških poslova, svađa i velikih veselja, kao i duhovna priprema za slavu.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Ruske snage izvele su razoran napad na centar ukrajinskog grada Krivi Rog, pogodivši područje popularnog restorana sa dve balističke rakete, a zatim su, dok su spasioci i lekari pokušavali da pomognu povređenima, usledili novi udari bespilotnim letelicama.
Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je veliki politički uspeh u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, gde su njena dva poslanika izabrana u četvoročlano parlamentarno telo koje nadzire rad nemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Venera, planeta ljubavi, nije više retrogradna, tako da emotivna situacija postaje stabilnija. Prošlost prestaje da kuca na naša vrata, tako da je pred nama nedelja u kojoj su moguća nova poznanstva.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Starleta Maja Marinković ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta svojim pratiocima pokazala je izdanje koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.