Pre tačno 76 godina, u februaru 1945. godine, u Jalti je održana Krimska konferencija, na kojoj su lideri SSSR, SAD i Velike Britanije usaglasili principe posleratnog uređenja sveta. Danas je. čini se, svetu potrebna Nova Jalta koja bi uspostavila pravila u svetu koji je skliznuo u haos
Predsednik Rusije, Vladimir Putin, više puta je predlagao da se sastanu pet zemalja, članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kako bi se izbegle opasnosti u kojima danas živimo - Amerika je pogazila principe Ujedinjenih nacija, posleratni mir brzo je skliznuo u hladni rat, koji se, opet, pretvorio u opšti haos nakon što je nestao bipolarni svet.
Svetu bez pravila prete i mali i veliki ratovi, a za njegovo normalno funkcionisanje najviše su odgovorne članice saveta bezbednosti. Njihov sastanak bio bi prilika za resetovanje odnosa i šansa za smanjenje međunarodnih tenzija.
Na ovaj predlog još nema odgovora iako su ga mnogi već nazvali "Novom Jaltom". A kako je izgedala "stara"?
Sastanak šefova triju savezničkih država antihitlerovske koalicije Josifa Staljina, Frenklina Ruzvelta i Vinstona Čerčila dogodio se u završnoj fazi Drugog svetskog rata -sovjetske trupe su se približavale Berlinu, dok su savezničke snage beležile uspehe na frontu. Na Pacifiku, američke trupe su napredovale ka Japanu i kontrolisale gotovo ceo taj region. Kraj Trećeg rajha je već bio očigledan i bilo je potrebno utanačiti plan za konačno razračunavanje sa Hitlerovom Nemačkom, dogovoriti podelu sfera uticaja u Evropi i utvrditi pravila igre u međunarodnoj areni nakon završetka rata.
Danas kada govore o glavnom rezultatu konferencije, ruski istoričari ističu da su dogovori „velike trojke" sprečili da svet u narednim decenijama sklizne u novi globalni rat.
U suštini, uspeh je i što su učesnici samita na Jalti postigli kompromisna rešenja i usaglasili se oko niza teških pitanja, uprkos tome što su kao moćne sile sa jakim armijama imali različite interese i bili ideološki protivnici - Sovjetski savez s jedne strane, a SAD i Velika Britanija s druge.
Tokom osam dana teških pregovora u Livadijskom dvorcu u Jalti, trojica lidera su najveću pažnju posvetili sudbini posleratne Nemačke, ali i pitanjima Poljske, Balkana i mira u svetu.
Bilo je potrebno povući nove državne granice na teritoriji koje su prethodno bile pod okupacijom Nemačke i završiti posao započet na Konferenciji u Teheranu o uspostavljanju linija razgraničenja između sfera uticaja saveznika.
Foto: fotomontaža
Najviše sporova izazvala je diskusija o budućnosti Poljske. Ona je dobila deo nemačke teritorije, ali je neke delove izgubila i oni su postali sastavni deo Ukrajine.
Nemačka je podeljena na četiri okupacione zone u kojima će upravljati četiri savezničke zemlje: Velika Britanija, SAD, Sovjetski Savez i Francuska. Odlučeno je da se Nemačka potpuno razoruža, da se uništi nemački militarizam i eliminiše nacistički režim. Napravljen je kompromis u pogledu nadoknade štete koju je Nemačka nanela zemljama pobednicama i odlučeno je da Velika Britanija i SAD isplate Sovjetskom savezu 50 odsto od svih reparacija.
Na Konferenciji je doneta i Deklaracija o oslobođenoj Evropi, kojom je narodima Evrope omogućeno da stvore demokratske institucije po sopstvenom izboru.
Što se tiče sudbine Jugoslavije, u Jalti je faktički priznato da vlast dobije Josip Broz kome je sugerisano da u vlast uzme i demokrate.
Rešen je i niz drugih pitanja, ali jedno od najvažnijih bilo je rađanje nove međunarodne organizacije, koja bi zamenila neefikasnu Ligu naroda. Sve je išlo ka stvaranju Organizacije ujedinjenih nacija. Staljin je uspeo da se izbori za princip jednoglasnosti pet stalnih članica Saveta bezbednosti sa pravom veta. Usvajanje odluka većinom glasova, na čemu je posebno insistirao Ruzvelt, neizbežno bi dovelo do dominacije SAD i njenih saveznika u ovoj ključnoj strukturi.
Dva i po meseca posle održavanja istorijske konferencije u Jalti, 30. aprila, Hitler će izvršiti samoubistvo u svom bunkeru, Nemačka će 8. maja potpisati bezuslovnu kapitulaciju, a na ruševinama Trećeg rajha uspostaviće se novi svetski poredak.
Amerikanci šire i pojačavaju svoje vojno prisustvo u Grčkoj. Najnovija verzija grčko-američkog sporazuma o vojnoj saradnji omogućava Pentagonu da u narednim godinama koristi desetine novih vojnih objekata na teritoriji Grčke
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Sava
pre 5 godina
Englezi nisu izdali vec su bili nemocni pred Staljinom.Ucinak u ratu je odlucio.Razlika je bila ogromna u Staljinovu korist .On je hteo nas i ako je dobijao druge ,nije ih hteo i zato smo dobili Tita.
Amerikanci šire i pojačavaju svoje vojno prisustvo u Grčkoj. Najnovija verzija grčko-američkog sporazuma o vojnoj saradnji omogućava Pentagonu da u narednim godinama koristi desetine novih vojnih objekata na teritoriji Grčke
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
U nedelju, 24. maja, u manastiru Tumane svečano će biti obeležena dva velika jubileja – 90 godina od obretenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i deset godina od obnove velike tumanske litije.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Nakon misije koja je trajala čak 326 dana, najmoderniji američki nosač aviona na nuklearni pogon Džerald R. Ford (CVN-78), zajedno sa svojom udarnom grupom, konačno se vratio u matičnu luku u mornaričkoj bazi Norfolk u Virdžiniji u SAD.
Bivši oficir Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), Vasilij Prozorov, izjavio je da je u američkim biolaboratorijama u Ukrajini razvijano genetski selektivno oružje namenjeno uništavanju Slovena.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Iranski komandanti proučavali su način na koji američki lovci i bombarderi lete u regionu, a u tome su, prema navodima američkog vojnog zvaničnika, možda imali i pomoć Rusije, objavio je Njujork tajms.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Ljubavni život Anite Stanojlović godinama intrigira javnost, iza nje su brojne turbulentne veze i romanse, a ovo je spisak njenih partnera iz rijalitija.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar