BRISEL ĆE UCENITI SRBIJU DA SRUŠI SRPSKU, MADA ZNA DA NI BAJDEN NE MOŽE "UKINUTI DEJTONSKI SPORAZUM"! Sarajevo se uzalud nada, svet više nije njihov!
Podeli vest
Posle promene američke predsedničke administracije oživele su stare ideje o prekrajanju unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine i pritisci na Republiku Srpsku
Poznati srpski novinar i dugogodišnji dopisnik iz Londona Siniša Ljepojević održao je predavanje na temu "Geopolitička ravnoteža i Republika Srpska". Njegovu analizu prenosimo u celini!!!
Prvi izveštaj o Srbiji ovog saziva Evropskog parlamenta - koji će dobiti formu rezolucije kada ga EP krajem marta usvoji u plenumu - nije baš laskav za zvanični Beograd
01.03.2021
19:54
U tom novom entuzijazmu čak se tvrdi da će predsednik Bajden "ukinuti Dejtonski sporazum". To je, naravno, besmisleno jer kako jedan čovek, makar bio i predsednik Amerike, može da ukine međunarodni sporazum čiji su garanti nekoliko svetskih zemalja?!
To prije svega svedoči o nerealnom svijetu u kome živi politička Amerika. Svet se temeljno promenio.
Zapad više nije jedini "gospodar" i, u stvari, živi u "zamrznutom vremenu".
Istovremeno to još jednom potvrđuje da ni Amerika ni Zapad u osnovi nemaju neku novu, efikasnu politiku ni prema Republici Srpskoj ni Bosni i Hercegovini.
U tom svetlu, mnogo je verovatnije da će Amerika i Zapad samo obnoviti agresivnu medijsko-političku kampanju i uz taj narativ osloniti se na lokalne "agente uticaja". Uslovi za konkretne političke ili neke druge akcije, međutim, ne postoje.
Moguće su razne inicijative preko stranih predstavnika, čak i lokalno nasilje američkih klijenata na terenu, ali ozbiljnija politička ili vojna akcija nije moguća.
Zapadne mogućnosti su ograničene
Ukratko, i Republika Srpska i Srbija će biti izložene obnovljenim pritiscima Zapada ali u novom vremenu mogućnosti otpora su daleko veće nego ranije. Svet se promenio a ni Srbija ni Republika Srpska nisu više usamljene na vetrometini opadajuće imperije Zapada.
U stvari, svedoci smo početka novog procesa konfiguracije geopolitičke ravnoteže koja ima daleko širi značaj. I to je ključni proces kroz koji bi trebalo gledati i na obnovljenu narativnu agresivnost Zapada.
U centru stvaranja te nove ravnoteže u ovom delu sveta se nalazi ukupan srpski nacionalni korpus i južnoslovenske srpske države. Drugim rečima, odbrana prava Republike Srpske je istovremeno i odbrana celog srpskog korpusa i srpskih država.
Amerika i Zapad opravdavaju svoju agresivnost uverenjem da u Bosni i Hercegovini nisu postigli svoje strateške, i političke i vojne, ciljeve.
Politički nije postignuta takozvana jedinstvena Bosna pod kontrolom zapadnih klijenata, prije svega muslimanskog dela, a na vojno-strateškom planu nije postignuto ono glavno.
Foto: Fotoilustracija
Pre nekoliko godina mi je u Briselu jedan nemački general rekao da u Bosni strateški vojni cilj NATO alijanse ipak nije ostvaren. Ključni, strateški cilj, rekao je, bila je kontrola nad Han Pijeskom, to je bilo osnovno, i to NATO nije uspeo. Sve drugo, rekao je on, nije bilo važno.
To je pozicija Zapada koja je naravno odavno poznata. Ali, Zapad više nije jedini u južnoslovenskim a ne samo srpskim zemljama. Tu su i drugi čime je i otvoren proces nove geopolitičke ravnoteže.
Šta to znači za Republiku Srpsku i koji su to novi izazovi pred njom?
U takvom ambijentu nije više, međutim, samo riječ o Republici Srpskoj nego i o celom srpskom korpusu čiju sudbinu u mnogo čemu simbolizuje i Srpska.
Novi izazovi su prije svega činjenica da se svet poslednjih godina temeljno promenio, odnosi u svijetu su prošli i još prolaze kroz tektonske promene, a da Zapad, koji se već dugo lažno predstavlja kao "međunarodna zajednica" više nije jedini u srpskom delu sveta.
Pitanje je, takođe, za koga su baš ti izazovi veći - za RS i srpski korpus ili za Zapad koji se ponaša kao da se ništa nije desilo i smatra da je ovaj dio sveta njegov posed stečen generisanjem ratova i onda igranjem mirovne uloge.
Trebalo bi podsetiti da opstanak i razvoj bilo koje zajednice i svakog društva je u njegovoj unutrašnjoj snazi, bilo da je organizovana kao država ili entitet. I tu snagu mora neprestano da održava, neguje i testira jer kada je riječ o Zapadu - on ima široku tehnologiju vrbovanja i korupcije, samo im je za to potrebno vrijeme i to u kontinuitetu i trenutak nepažnje.
Najefikasniji način borbe protiv toga je javna komunikacija i dijalog. Javnost mora da bude pravovremeno upoznata sa svim kretanjima i na taj način se stiče društveni konsenzus i unutrašnja snaga.
Ali, neophodna je i vizija modela i razvoja srpskog društva. Jer, bez toga nema ni jasnog stava.
Tu dolazimo do još jednog ozbiljnog izazova odnosa među srpskim zemljama, prije svega Republike Srpske i Srbije. Naravno, po definiciji, srpske zemlje su jedinstven front, jedan nacionalni korpus, ali izazovi ipak postoje. Najveći problem su takozvane evropske integracije i Evropska unija.
Evropske integracije iza kojih se krije monstrum Evropske unije su ipak zapadni blok i one su instrument politike Zapada koja je i politički, i ekonomski i kulturološki, ako hoćete i civilizacijski, antisrpska. Gotovo religijska odanost Evropskoj uniji je najveća pretnja i izazov jer ona preti razbijanju srpskog korpusa.
Vrlo je moguće da će Evropska unija ucenjivati Srbiju da ona obavi veliki dio posla oko Republike Srpske i to bi mogao biti jedan od uslova u ambiciji Srbije da postane članica EU. Takozvane evropske integracije se tako pojavljuju kao jedan od ozbiljnih problema za srpske interese.
U takvom geopolitičkom ambijentu dolazimo i do pitanja strateškog, srpskog opredeljenja. To je izuzetno važan izazov.
Zapad više nije sam na srpskom prostoru, tu su prije svega Rusija i Kina a u manjoj meri i Turska a na neki neobičan način i Iran, saveznik Rusije i Kine. To su ključni akteri nove geopolitičke ravnoteže. Uz to, i Zapad se razjeda iznutra i sve je jasnije da se interesi nekih zapadnih zemalja sukobljavaju u srpskim zemljama.
Ta nova situacija se obično zove multipolarnost ali, kada je riječ o srpskim interesima, ne radi se samo o tome da postoji više strana nego i o snazi svake od tih strana. Ko ima veći potencijal…
U takvim okolnostima teško je, uprkos dominantnim emocijama, donositi jednostavne odluke. Utoliko prije što se dinamika međunarodnih odnosa vratila u vrijeme druge polovine 19. veka što karakterišu česte promene savezništava, nejasan intenzitet interesa, drugim rečima, trgovina interesima, promjene kratkoročnih ciljeva i agresivnost onih koji gube uticaj.
Trebalo bi biti veoma oprezan i pronicljiv
U prevodu, kada je riječ o međunarodnim odnosima - trebalo bi biti veoma oprezan i pronicljiv.
EU i Zapad u tom smislu danas u najvećoj meri, kada je riječ o Srbima, podsećaju na politiku Austrije. I zato je veoma važno da imamo u vidu iskustva Srba iz druge polovine 19. i početka 20. veka.
RS i Srbija bi zato trebalo jasnim stavovima o svojim interesima i politici javno da iskažu te svoje stavove. Takav pristup bi onda značio i neku vrstu opredeljenja.
U prevodu, ko u svijetu podrži takve stavove i ima više razumevanja - to je onda to opredeljenje.
Srbi ne bi smeli da imaju bilo kakve iluzije o svijetu uopšte, čemu nas uči istorijsko iskustvo, i davno i nedavno, a u ovom slučaju o Zapadu.
Pre svega mislim da ono što se nekada mislilo o Srbima i šta se dana misli. Tu nema nikakvih promena niti će ih biti… Mi ne možemo promeniti mišljenje Zapada o nama, to su iluzije i zato ne bi trebalo da gubimo vrijeme uporno se udvarajući Zapadu.
Zapad ima samo moć destrukcije a ne umije da gradi. I zato ne treba da se gubi vrijeme.
Mada zvuči neobično, Zapadu je u BiH mnogo važnije da na bilo koji način očuva kontrolu nad Hrvatima a tako i privid hrvatsko-muslimanskog savezništva. Jasno je Zapadu da ne može mnogo šta da učini u RS i zato mu je važnije da kontroliše hrvatsku zajednicu i mehanizme održavanja tog nakaradnog muslimansko-hrvatskog savezništva.
Foto: tanjug/informer/ilustracija
To se prikriva neprestanom hajkom na Srpsku. Kao što su to pokazali i izbori za Predsedništvo BiH. Nije riječ samo o očuvanju privida političkog koncepta Zapada nego da se spreči eventualno srpsko-hrvatsko savezništvo.
Nije isključeno da bi neki dalji razvoj geopolitičke igre mogao dovesti i do neke nove "male istočne krize". Samo što bi ovoga puta ona bila izazvana slabošću samoproglašene Zapadne imperije na Balkanu.
Postoji mogućnost da to krene tim pravcem. I ta "mala istočna kriza" bi mogla da bude i završna faza uspostavljanja nove geopolitičke ravnoteže.
Koliko će sve to trajati - teško je proceniti. Procesi u međunarodnim odnosima su se ubrzali ali ipak je teško reći koliko će trajati preraspodela geopolitičke ravnoteže.
Istorijska iskustva mogu pomoći u razumevanju tih procesa što je i najvažnije a da bi se zadržao tempo u tom razumevanju Republika Srpska i celi srpski korpus moraju imati jasne stavove i odlučno definisane interese.
Utoliko prije što stvaranje istorije u kojoj ćemo živeti narednih decenija ulazi u završnu fazu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
DEDA RAKA
pre 5 godina
Srbijo slušaj komandu: NA LEVO KRUG ! Ostvi Zapad - na Istoku sunce sija gde se Kina i Rusija !
Prvi izveštaj o Srbiji ovog saziva Evropskog parlamenta - koji će dobiti formu rezolucije kada ga EP krajem marta usvoji u plenumu - nije baš laskav za zvanični Beograd
Pripadnici Afričkog korpusa Oružanih snaga Rusije napustili su malijski grad Kidal, nakon što je to uporište bilo opkoljeno hiljadama boraca, navodi se u izveštajima sa terena.
Iran je Sjedinjenim Američkim Državama predao formulu za pregovore u tri faze, prema kojoj bi se najpre razgovaralo o potpunom prekidu rata i garancijama da se sukob neće obnoviti u Iranu i Libanu.
Na obroncima Murtenice, gde se proleće tek budi i priroda još miriše na zimu i hladnoću, skriven među travom i granjem raste smrčak, jedna od najneobičnijih i najcenjenijih gljiva.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju odredio je zadržavanje do 72 sata osumnjičenima T. V. (27) i L. R. (34) iz Mojkovca, nakon saslušanja povodom slučaja brutalnog zlostavljanja muškarca B. M. (28).
Nakon pucnjave na Sedreniku, u kojoj su ranjene dve osobe, porodica i prijatelji povređenih reagovali su na način na koji je slučaj predstavljen u javnosti.
Tužilaštvo za organizovani kriminal Severne Makedonije saopštilo je da je privedeno 14 osoba osumnjičenih za nelegalan uvoz, distribuciju i korišćenje falsifikovanih medicinskih lekova i pomagala za estetske intervencije.
Mladić L. T. (21) iz Beograda oglašen je krivim i osuđen na godinu dana kućnog zatvora, nakon što je u julu 2024. godine na Vračaru fizički napao Dragana R, koji je u tom trenutku, zajedno sa suprugom i bebom u kolicima, prelazio pešački prelaz.
Argentinski predsednik Havijer Milej pokrenuo je novu inicijativu za preuzimanje kontrole nad Folklandskim ostrvima, čime je ponovo otvorio dugogodišnji spor sa Velikom Britanijom oko arhipelaga zbog kojeg su dve zemlje već ratovale 1982. godine.
Novi mađarski premijer Peter Mađar imenovao je Judit Lanert, koju lokalni mediji opisuju kao „prvu LGBT aktivistkinju“ u Mađarskoj, za ministarku prosvete i brige o deci, nakon izborne pobede nad Fidesom Viktora Orbana.
Hezbolah je FPV dronom gađao izraelsku spasilačku jedinicu u Tajbehu, na jugu Libana, dok su vojnici Izraelskih odbrambenih snaga pokušavali da evakuišu ranjenog narednika Idana Fuksa, koji je kasnije podlegao povredama.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pokušava da utvrdi kada je porodica Kola Alena, osumnjičenog za napad tokom večere Udruženja dopisnika Bele kuće, saznala za njegove spise i kada je o tome obavestila policiju u Konektikatu, javlja Si-En-En, pozivajući se na više izvora upućenih u slučaj.
Glumac Miodrag Miki Krstović retko govori o privatnom životu, ali je jednom prilikom odlučio da podeli iskustvo koje mu je, kako kaže, potpuno promenilo pogled na zdravlje.
Božur je raskošan i dugovečan cvet koji godinama krasi vrtove bez potrebe za čestim presađivanjem. Zbog svog dostojanstvenog izgleda i jarke crvene boje, vekovima se vezuje za simbole časti, bogatstva i ljubavi.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar