Posle promene američke predsedničke administracije oživele su stare ideje o prekrajanju unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine i pritisci na Republiku Srpsku
Poznati srpski novinar i dugogodišnji dopisnik iz Londona Siniša Ljepojević održao je predavanje na temu "Geopolitička ravnoteža i Republika Srpska". Njegovu analizu prenosimo u celini!!!
U tom novom entuzijazmu čak se tvrdi da će predsednik Bajden "ukinuti Dejtonski sporazum". To je, naravno, besmisleno jer kako jedan čovek, makar bio i predsednik Amerike, može da ukine međunarodni sporazum čiji su garanti nekoliko svetskih zemalja?!
To prije svega svedoči o nerealnom svijetu u kome živi politička Amerika. Svet se temeljno promenio.
Zapad više nije jedini "gospodar" i, u stvari, živi u "zamrznutom vremenu".
Istovremeno to još jednom potvrđuje da ni Amerika ni Zapad u osnovi nemaju neku novu, efikasnu politiku ni prema Republici Srpskoj ni Bosni i Hercegovini.
U tom svetlu, mnogo je verovatnije da će Amerika i Zapad samo obnoviti agresivnu medijsko-političku kampanju i uz taj narativ osloniti se na lokalne "agente uticaja". Uslovi za konkretne političke ili neke druge akcije, međutim, ne postoje.
Moguće su razne inicijative preko stranih predstavnika, čak i lokalno nasilje američkih klijenata na terenu, ali ozbiljnija politička ili vojna akcija nije moguća.
Zapadne mogućnosti su ograničene
Ukratko, i Republika Srpska i Srbija će biti izložene obnovljenim pritiscima Zapada ali u novom vremenu mogućnosti otpora su daleko veće nego ranije. Svet se promenio a ni Srbija ni Republika Srpska nisu više usamljene na vetrometini opadajuće imperije Zapada.
U stvari, svedoci smo početka novog procesa konfiguracije geopolitičke ravnoteže koja ima daleko širi značaj. I to je ključni proces kroz koji bi trebalo gledati i na obnovljenu narativnu agresivnost Zapada.
U centru stvaranja te nove ravnoteže u ovom delu sveta se nalazi ukupan srpski nacionalni korpus i južnoslovenske srpske države. Drugim rečima, odbrana prava Republike Srpske je istovremeno i odbrana celog srpskog korpusa i srpskih država.
Amerika i Zapad opravdavaju svoju agresivnost uverenjem da u Bosni i Hercegovini nisu postigli svoje strateške, i političke i vojne, ciljeve.
Politički nije postignuta takozvana jedinstvena Bosna pod kontrolom zapadnih klijenata, prije svega muslimanskog dela, a na vojno-strateškom planu nije postignuto ono glavno.
Foto: Fotoilustracija
Pre nekoliko godina mi je u Briselu jedan nemački general rekao da u Bosni strateški vojni cilj NATO alijanse ipak nije ostvaren. Ključni, strateški cilj, rekao je, bila je kontrola nad Han Pijeskom, to je bilo osnovno, i to NATO nije uspeo. Sve drugo, rekao je on, nije bilo važno.
To je pozicija Zapada koja je naravno odavno poznata. Ali, Zapad više nije jedini u južnoslovenskim a ne samo srpskim zemljama. Tu su i drugi čime je i otvoren proces nove geopolitičke ravnoteže.
Šta to znači za Republiku Srpsku i koji su to novi izazovi pred njom?
U takvom ambijentu nije više, međutim, samo riječ o Republici Srpskoj nego i o celom srpskom korpusu čiju sudbinu u mnogo čemu simbolizuje i Srpska.
Novi izazovi su prije svega činjenica da se svet poslednjih godina temeljno promenio, odnosi u svijetu su prošli i još prolaze kroz tektonske promene, a da Zapad, koji se već dugo lažno predstavlja kao "međunarodna zajednica" više nije jedini u srpskom delu sveta.
Pitanje je, takođe, za koga su baš ti izazovi veći - za RS i srpski korpus ili za Zapad koji se ponaša kao da se ništa nije desilo i smatra da je ovaj dio sveta njegov posed stečen generisanjem ratova i onda igranjem mirovne uloge.
Trebalo bi podsetiti da opstanak i razvoj bilo koje zajednice i svakog društva je u njegovoj unutrašnjoj snazi, bilo da je organizovana kao država ili entitet. I tu snagu mora neprestano da održava, neguje i testira jer kada je riječ o Zapadu - on ima široku tehnologiju vrbovanja i korupcije, samo im je za to potrebno vrijeme i to u kontinuitetu i trenutak nepažnje.
Najefikasniji način borbe protiv toga je javna komunikacija i dijalog. Javnost mora da bude pravovremeno upoznata sa svim kretanjima i na taj način se stiče društveni konsenzus i unutrašnja snaga.
Ali, neophodna je i vizija modela i razvoja srpskog društva. Jer, bez toga nema ni jasnog stava.
Tu dolazimo do još jednog ozbiljnog izazova odnosa među srpskim zemljama, prije svega Republike Srpske i Srbije. Naravno, po definiciji, srpske zemlje su jedinstven front, jedan nacionalni korpus, ali izazovi ipak postoje. Najveći problem su takozvane evropske integracije i Evropska unija.
Evropske integracije iza kojih se krije monstrum Evropske unije su ipak zapadni blok i one su instrument politike Zapada koja je i politički, i ekonomski i kulturološki, ako hoćete i civilizacijski, antisrpska. Gotovo religijska odanost Evropskoj uniji je najveća pretnja i izazov jer ona preti razbijanju srpskog korpusa.
Vrlo je moguće da će Evropska unija ucenjivati Srbiju da ona obavi veliki dio posla oko Republike Srpske i to bi mogao biti jedan od uslova u ambiciji Srbije da postane članica EU. Takozvane evropske integracije se tako pojavljuju kao jedan od ozbiljnih problema za srpske interese.
U takvom geopolitičkom ambijentu dolazimo i do pitanja strateškog, srpskog opredeljenja. To je izuzetno važan izazov.
Zapad više nije sam na srpskom prostoru, tu su prije svega Rusija i Kina a u manjoj meri i Turska a na neki neobičan način i Iran, saveznik Rusije i Kine. To su ključni akteri nove geopolitičke ravnoteže. Uz to, i Zapad se razjeda iznutra i sve je jasnije da se interesi nekih zapadnih zemalja sukobljavaju u srpskim zemljama.
Ta nova situacija se obično zove multipolarnost ali, kada je riječ o srpskim interesima, ne radi se samo o tome da postoji više strana nego i o snazi svake od tih strana. Ko ima veći potencijal…
U takvim okolnostima teško je, uprkos dominantnim emocijama, donositi jednostavne odluke. Utoliko prije što se dinamika međunarodnih odnosa vratila u vrijeme druge polovine 19. veka što karakterišu česte promene savezništava, nejasan intenzitet interesa, drugim rečima, trgovina interesima, promjene kratkoročnih ciljeva i agresivnost onih koji gube uticaj.
Trebalo bi biti veoma oprezan i pronicljiv
U prevodu, kada je riječ o međunarodnim odnosima - trebalo bi biti veoma oprezan i pronicljiv.
EU i Zapad u tom smislu danas u najvećoj meri, kada je riječ o Srbima, podsećaju na politiku Austrije. I zato je veoma važno da imamo u vidu iskustva Srba iz druge polovine 19. i početka 20. veka.
RS i Srbija bi zato trebalo jasnim stavovima o svojim interesima i politici javno da iskažu te svoje stavove. Takav pristup bi onda značio i neku vrstu opredeljenja.
U prevodu, ko u svijetu podrži takve stavove i ima više razumevanja - to je onda to opredeljenje.
Srbi ne bi smeli da imaju bilo kakve iluzije o svijetu uopšte, čemu nas uči istorijsko iskustvo, i davno i nedavno, a u ovom slučaju o Zapadu.
Pre svega mislim da ono što se nekada mislilo o Srbima i šta se dana misli. Tu nema nikakvih promena niti će ih biti… Mi ne možemo promeniti mišljenje Zapada o nama, to su iluzije i zato ne bi trebalo da gubimo vrijeme uporno se udvarajući Zapadu.
Zapad ima samo moć destrukcije a ne umije da gradi. I zato ne treba da se gubi vrijeme.
Mada zvuči neobično, Zapadu je u BiH mnogo važnije da na bilo koji način očuva kontrolu nad Hrvatima a tako i privid hrvatsko-muslimanskog savezništva. Jasno je Zapadu da ne može mnogo šta da učini u RS i zato mu je važnije da kontroliše hrvatsku zajednicu i mehanizme održavanja tog nakaradnog muslimansko-hrvatskog savezništva.
Foto: tanjug/informer/ilustracija
To se prikriva neprestanom hajkom na Srpsku. Kao što su to pokazali i izbori za Predsedništvo BiH. Nije riječ samo o očuvanju privida političkog koncepta Zapada nego da se spreči eventualno srpsko-hrvatsko savezništvo.
Nije isključeno da bi neki dalji razvoj geopolitičke igre mogao dovesti i do neke nove "male istočne krize". Samo što bi ovoga puta ona bila izazvana slabošću samoproglašene Zapadne imperije na Balkanu.
Postoji mogućnost da to krene tim pravcem. I ta "mala istočna kriza" bi mogla da bude i završna faza uspostavljanja nove geopolitičke ravnoteže.
Koliko će sve to trajati - teško je proceniti. Procesi u međunarodnim odnosima su se ubrzali ali ipak je teško reći koliko će trajati preraspodela geopolitičke ravnoteže.
Istorijska iskustva mogu pomoći u razumevanju tih procesa što je i najvažnije a da bi se zadržao tempo u tom razumevanju Republika Srpska i celi srpski korpus moraju imati jasne stavove i odlučno definisane interese.
Utoliko prije što stvaranje istorije u kojoj ćemo živeti narednih decenija ulazi u završnu fazu.
Prvi izveštaj o Srbiji ovog saziva Evropskog parlamenta - koji će dobiti formu rezolucije kada ga EP krajem marta usvoji u plenumu - nije baš laskav za zvanični Beograd
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prvi izveštaj o Srbiji ovog saziva Evropskog parlamenta - koji će dobiti formu rezolucije kada ga EP krajem marta usvoji u plenumu - nije baš laskav za zvanični Beograd
Južnokorejski predsednik Li Dže Mjung zapretio je "dodatnim merama" protiv Ukrajine ako Kijev javno ne prizna kršenje dogovora o poverljivosti i ne uputi izvinjenje zbog otkrivanja prebacivanja dvojice severnokorejskih vojnika u Južnu Koreju.
U domovima zdravlja na pedijatrijskim odeljenjima povećan je broj pregleda dece zbog respiratornih i stomačnih infekcija, što je karakteristično za početak školske godine i jesenju sezonu, izjavila je načelnica Pedijatrije u Domu zdravlja "Savski venac" dr Marija Golubović.
Mladić L. S. (23) poginuo je u stravičnoj nesreći u ataru sela Vrćenovica kod Aleksinca, kada mu je u nedelju tokom povratka iz lova iznenada pozlilo usled čega je izgubio kontrolu nad kvadom i sleteo u provaliju duboku oko 20 metara.
Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, državljanin Srbije Srđan Vušurović oslobođen je optužbe za pokušaj ubistva Aleksandra Jabučanina, nakon što je sud ocenio da sačekuša sa napunjenim pištoljem ispred garaže predstavlja "samo pripremne radnje", dok je istovremeno osuđen na zatvorsku kaznu zbog pripadnosti organizaciji Filipa Ivanovića i Vladana Radomana.
Noćas oko 3 sata iza ponoći na Voždovcu izbio je dramatičan požar na skupocenom automobilu marke "porše makan", koji je u potpunosti izgoreo, dok se silovita vatrena stihija proširila i na susedno parkirano vozilo.
Visoko pozicionirani pripadnik "škaljarskog klana" Boban Sjekloća, koji se nalazio u bekstvu i na optužnicama za najteža krivična dela, ubijen je pre godinu dana u surovoj likvidaciji kod plaže Trsteno u Crnoj Gori.
Poljoprivrednik B. K. (40) osuđen je na 11 meseci zatvora, koji su mu zameneni društveno korisnim radom, nakon što je tokom lova na Pelješcu, pri demontaži puške slučajno ispalio metak i teško ranio svog prijatelja.
Sjedinjene Države povukle su sve svoje bombardere B-1 iz vazduhoplovne baze Ferford u Velikoj Britaniji zbog obaveštajnih podataka o mogućem napadu dronovima koji bi organizovala iranska Islamska revolucionarna garda, javlja Volstrit džurnal.
Na ruskim Telegram kanalima poslednjih dana kruži poruka pod naslovom "Šojgu! Gerasimov! Gde su pelene?", u kojoj se pominju ruski volonteri koji se žale da vojnicima na frontu nedostaju osnovne potrepštine i da bez pelena "ne mogu da ratuju".
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Modna kuća "Šanel" predstavila je danas kolekciju za proleće/leto 2027. godine kreativnog direktora Matjea Blazija, u kojoj su se našle providne suknje i tvid sa tigrastim dezenom.
Garet Ving, osnivač American Standard Dog Training sa više od dvadeset godina iskustva u obuci najzahtevnijih pasa, uključujući policijske pse i one specijalizovane za otkrivanje bombi, podigao je veliku buru na društvenim mrežama.
Karirani dezen s razlogom nosi titulu večnog klasika koji se uvek iznova vraća. Njegova najveća moć leži u svestranosti . Ovaj dezen ponovo vlada modnom scenom, a ove sezone može da se pronađe na gotovo svemu, od sakoa i kaputa do suknji, pantalona i modnih dodataka.
Voditelj Milan Milošević saopštio je u programu uživo rezultate testa Radojke Jovanović koja je imala odnose sa Stojinim sinom Milanom i pokazao negativan test za trudnoću.
Pevačica Ceca Ražnatović zasijala je na svom koncertu u Berlinu u papreno skupoj modnoj kombinaciji, a samo pevačicina haljina košta oko 140.000 dinara.
Pevačica Nataša Bekvalac raskinula je sa S.R. sa kojim je nekoliko meseci bila u vezi, a on se nije pojavio na pevačicinom rođendanu i viđen je kako razgovara sa drugom devojkom ispred kluba.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.