Posle promene američke predsedničke administracije oživele su stare ideje o prekrajanju unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine i pritisci na Republiku Srpsku
Poznati srpski novinar i dugogodišnji dopisnik iz Londona Siniša Ljepojević održao je predavanje na temu "Geopolitička ravnoteža i Republika Srpska". Njegovu analizu prenosimo u celini!!!
U tom novom entuzijazmu čak se tvrdi da će predsednik Bajden "ukinuti Dejtonski sporazum". To je, naravno, besmisleno jer kako jedan čovek, makar bio i predsednik Amerike, može da ukine međunarodni sporazum čiji su garanti nekoliko svetskih zemalja?!
To prije svega svedoči o nerealnom svijetu u kome živi politička Amerika. Svet se temeljno promenio.
Zapad više nije jedini "gospodar" i, u stvari, živi u "zamrznutom vremenu".
Istovremeno to još jednom potvrđuje da ni Amerika ni Zapad u osnovi nemaju neku novu, efikasnu politiku ni prema Republici Srpskoj ni Bosni i Hercegovini.
U tom svetlu, mnogo je verovatnije da će Amerika i Zapad samo obnoviti agresivnu medijsko-političku kampanju i uz taj narativ osloniti se na lokalne "agente uticaja". Uslovi za konkretne političke ili neke druge akcije, međutim, ne postoje.
Moguće su razne inicijative preko stranih predstavnika, čak i lokalno nasilje američkih klijenata na terenu, ali ozbiljnija politička ili vojna akcija nije moguća.
Zapadne mogućnosti su ograničene
Ukratko, i Republika Srpska i Srbija će biti izložene obnovljenim pritiscima Zapada ali u novom vremenu mogućnosti otpora su daleko veće nego ranije. Svet se promenio a ni Srbija ni Republika Srpska nisu više usamljene na vetrometini opadajuće imperije Zapada.
U stvari, svedoci smo početka novog procesa konfiguracije geopolitičke ravnoteže koja ima daleko širi značaj. I to je ključni proces kroz koji bi trebalo gledati i na obnovljenu narativnu agresivnost Zapada.
U centru stvaranja te nove ravnoteže u ovom delu sveta se nalazi ukupan srpski nacionalni korpus i južnoslovenske srpske države. Drugim rečima, odbrana prava Republike Srpske je istovremeno i odbrana celog srpskog korpusa i srpskih država.
Amerika i Zapad opravdavaju svoju agresivnost uverenjem da u Bosni i Hercegovini nisu postigli svoje strateške, i političke i vojne, ciljeve.
Politički nije postignuta takozvana jedinstvena Bosna pod kontrolom zapadnih klijenata, prije svega muslimanskog dela, a na vojno-strateškom planu nije postignuto ono glavno.
Foto: Fotoilustracija
Pre nekoliko godina mi je u Briselu jedan nemački general rekao da u Bosni strateški vojni cilj NATO alijanse ipak nije ostvaren. Ključni, strateški cilj, rekao je, bila je kontrola nad Han Pijeskom, to je bilo osnovno, i to NATO nije uspeo. Sve drugo, rekao je on, nije bilo važno.
To je pozicija Zapada koja je naravno odavno poznata. Ali, Zapad više nije jedini u južnoslovenskim a ne samo srpskim zemljama. Tu su i drugi čime je i otvoren proces nove geopolitičke ravnoteže.
Šta to znači za Republiku Srpsku i koji su to novi izazovi pred njom?
U takvom ambijentu nije više, međutim, samo riječ o Republici Srpskoj nego i o celom srpskom korpusu čiju sudbinu u mnogo čemu simbolizuje i Srpska.
Novi izazovi su prije svega činjenica da se svet poslednjih godina temeljno promenio, odnosi u svijetu su prošli i još prolaze kroz tektonske promene, a da Zapad, koji se već dugo lažno predstavlja kao "međunarodna zajednica" više nije jedini u srpskom delu sveta.
Pitanje je, takođe, za koga su baš ti izazovi veći - za RS i srpski korpus ili za Zapad koji se ponaša kao da se ništa nije desilo i smatra da je ovaj dio sveta njegov posed stečen generisanjem ratova i onda igranjem mirovne uloge.
Trebalo bi podsetiti da opstanak i razvoj bilo koje zajednice i svakog društva je u njegovoj unutrašnjoj snazi, bilo da je organizovana kao država ili entitet. I tu snagu mora neprestano da održava, neguje i testira jer kada je riječ o Zapadu - on ima široku tehnologiju vrbovanja i korupcije, samo im je za to potrebno vrijeme i to u kontinuitetu i trenutak nepažnje.
Najefikasniji način borbe protiv toga je javna komunikacija i dijalog. Javnost mora da bude pravovremeno upoznata sa svim kretanjima i na taj način se stiče društveni konsenzus i unutrašnja snaga.
Ali, neophodna je i vizija modela i razvoja srpskog društva. Jer, bez toga nema ni jasnog stava.
Tu dolazimo do još jednog ozbiljnog izazova odnosa među srpskim zemljama, prije svega Republike Srpske i Srbije. Naravno, po definiciji, srpske zemlje su jedinstven front, jedan nacionalni korpus, ali izazovi ipak postoje. Najveći problem su takozvane evropske integracije i Evropska unija.
Evropske integracije iza kojih se krije monstrum Evropske unije su ipak zapadni blok i one su instrument politike Zapada koja je i politički, i ekonomski i kulturološki, ako hoćete i civilizacijski, antisrpska. Gotovo religijska odanost Evropskoj uniji je najveća pretnja i izazov jer ona preti razbijanju srpskog korpusa.
Vrlo je moguće da će Evropska unija ucenjivati Srbiju da ona obavi veliki dio posla oko Republike Srpske i to bi mogao biti jedan od uslova u ambiciji Srbije da postane članica EU. Takozvane evropske integracije se tako pojavljuju kao jedan od ozbiljnih problema za srpske interese.
U takvom geopolitičkom ambijentu dolazimo i do pitanja strateškog, srpskog opredeljenja. To je izuzetno važan izazov.
Zapad više nije sam na srpskom prostoru, tu su prije svega Rusija i Kina a u manjoj meri i Turska a na neki neobičan način i Iran, saveznik Rusije i Kine. To su ključni akteri nove geopolitičke ravnoteže. Uz to, i Zapad se razjeda iznutra i sve je jasnije da se interesi nekih zapadnih zemalja sukobljavaju u srpskim zemljama.
Ta nova situacija se obično zove multipolarnost ali, kada je riječ o srpskim interesima, ne radi se samo o tome da postoji više strana nego i o snazi svake od tih strana. Ko ima veći potencijal…
U takvim okolnostima teško je, uprkos dominantnim emocijama, donositi jednostavne odluke. Utoliko prije što se dinamika međunarodnih odnosa vratila u vrijeme druge polovine 19. veka što karakterišu česte promene savezništava, nejasan intenzitet interesa, drugim rečima, trgovina interesima, promjene kratkoročnih ciljeva i agresivnost onih koji gube uticaj.
Trebalo bi biti veoma oprezan i pronicljiv
U prevodu, kada je riječ o međunarodnim odnosima - trebalo bi biti veoma oprezan i pronicljiv.
EU i Zapad u tom smislu danas u najvećoj meri, kada je riječ o Srbima, podsećaju na politiku Austrije. I zato je veoma važno da imamo u vidu iskustva Srba iz druge polovine 19. i početka 20. veka.
RS i Srbija bi zato trebalo jasnim stavovima o svojim interesima i politici javno da iskažu te svoje stavove. Takav pristup bi onda značio i neku vrstu opredeljenja.
U prevodu, ko u svijetu podrži takve stavove i ima više razumevanja - to je onda to opredeljenje.
Srbi ne bi smeli da imaju bilo kakve iluzije o svijetu uopšte, čemu nas uči istorijsko iskustvo, i davno i nedavno, a u ovom slučaju o Zapadu.
Pre svega mislim da ono što se nekada mislilo o Srbima i šta se dana misli. Tu nema nikakvih promena niti će ih biti… Mi ne možemo promeniti mišljenje Zapada o nama, to su iluzije i zato ne bi trebalo da gubimo vrijeme uporno se udvarajući Zapadu.
Zapad ima samo moć destrukcije a ne umije da gradi. I zato ne treba da se gubi vrijeme.
Mada zvuči neobično, Zapadu je u BiH mnogo važnije da na bilo koji način očuva kontrolu nad Hrvatima a tako i privid hrvatsko-muslimanskog savezništva. Jasno je Zapadu da ne može mnogo šta da učini u RS i zato mu je važnije da kontroliše hrvatsku zajednicu i mehanizme održavanja tog nakaradnog muslimansko-hrvatskog savezništva.
Foto: tanjug/informer/ilustracija
To se prikriva neprestanom hajkom na Srpsku. Kao što su to pokazali i izbori za Predsedništvo BiH. Nije riječ samo o očuvanju privida političkog koncepta Zapada nego da se spreči eventualno srpsko-hrvatsko savezništvo.
Nije isključeno da bi neki dalji razvoj geopolitičke igre mogao dovesti i do neke nove "male istočne krize". Samo što bi ovoga puta ona bila izazvana slabošću samoproglašene Zapadne imperije na Balkanu.
Postoji mogućnost da to krene tim pravcem. I ta "mala istočna kriza" bi mogla da bude i završna faza uspostavljanja nove geopolitičke ravnoteže.
Koliko će sve to trajati - teško je proceniti. Procesi u međunarodnim odnosima su se ubrzali ali ipak je teško reći koliko će trajati preraspodela geopolitičke ravnoteže.
Istorijska iskustva mogu pomoći u razumevanju tih procesa što je i najvažnije a da bi se zadržao tempo u tom razumevanju Republika Srpska i celi srpski korpus moraju imati jasne stavove i odlučno definisane interese.
Utoliko prije što stvaranje istorije u kojoj ćemo živeti narednih decenija ulazi u završnu fazu.
Prvi izveštaj o Srbiji ovog saziva Evropskog parlamenta - koji će dobiti formu rezolucije kada ga EP krajem marta usvoji u plenumu - nije baš laskav za zvanični Beograd
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prvi izveštaj o Srbiji ovog saziva Evropskog parlamenta - koji će dobiti formu rezolucije kada ga EP krajem marta usvoji u plenumu - nije baš laskav za zvanični Beograd
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, krenuo je danas iz Priboja kako bi prisustvovao veličanstvenom skupu u srcu Beograda i pružio podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Osmaci i maturanti koji nisu zadovoljni rezultatima završnog ili prijemnog ispita ove godine imaju više konkretnih opcija, a vreme za akciju je upravo sada.
U Grčkoj su saobraćajni prekršaji strogo kažnjivi, a među najskupljima su prekoračenje brzine čija kazna može dostići i do 8.000 evra, kao i prolazak kroz crveno svetlo zbog čega možete biti kažnjeni sa čak 4.000 evra!
Digitalizovani auto-put je savremeni auto-put koji, pored standardne putne infrastrukture, koristi napredne digitalne tehnologije za upravljanje saobraćajem, povećanje bezbednosti i efikasnije održavanje puta.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Iznoseći svoju odbranu pred Višim tužilaštvom u Beogradu, Danka Vuković, supruga Saše Vukovića Bosketakoji se sumnjiči da je 12. maja u restoranu "27" na Senjaku ubio Nešovića, ispričala je da je izričito bila protiv druženja njenog muža sa Aleksandrom Nešovićem.
Pristalice Hezbolaha izašle su tokom noći na ulice Bejruta nakon što je objavljen dogovor između Izraela i Libana, prema kojem bi dve zone na jugu zemlje trebalo da pređu pod kontrolu libanske vojske, dok bi izraelska vojska ostala na ostalim teritorijama.
Venecuelu su pogodila dva izuzetno snažna zemljotresa u razmaku od samo nekoliko minuta, ostavljajući iza sebe pustoš, stotine mrtvih i desetine hiljada nestalih, a prema rečima zvaničnika, reč je o jednoj od najvećih prirodnih katastrofa u istoriji ove zemlje.
U Poltavskoj oblasti, u centralnom delu Ukrajine, izgubljen je ukrajinski lovac MiG-29 koji je izvršavao borbeni zadatak, ali se pilot uspešno katapultirao, saopštile su Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapleo se u sopstvenim pretnjama Belorusiji i njenom predsedniku Aleksandru Lukašenku, ocenio je kiparski novinar Aleks Hristoforu, tvrdeći da takva retorika ne pokazuje snagu Kijeva, već očaj.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Promene u učestalosti mokrenja kod pasa mogu ukazivati na probleme sa bubrezima, dijabetes ili bolesti mokraćnih puteva, zbog čega ih ne treba ignorisati.
Neverovatni podvizi kojima se pomeraju granice ljudske izdržljivosti ne prestaju da iznenađuju, a jedan Nemac sada je postavio rekord koji je mnoge ostavio bez reči.
Starinski kolač sa orasima, mekanom korom i laganim kremom od slatke pavlake godinama se priprema za slave i porodična okupljanja, a krasi ga jednostavna izrada i elegantan izgled.
Pravilna nega stopala, dobra hidratacija i nekoliko trikova pri lakiranju dovoljni su da nokti izgledaju besprekorno, a sandale nosite sa više samopouzdanja.
Orkestar Perice Jaćimovića nastupio je na velikom narodnom veselju u Kraljevu, organizovanom povodom otvaranja auto-puta, a svečanosti je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Iako je Miloš Teodosić rođen u Valjevu, njegovu suprugu, od koje se razvodi, Jelisavetu Orašanin, Valjevci su retko kad mogli da vide u gradu, o čemu su sad i govorili.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.