SRBIJA JE 100 PUTA REKLA NE, ALI... G7 I EU SANJAJU DA BEOGRAD PRIZNA LAŽNU DRŽAVU, da Šmit ukine RS i od BiH napravi unitarnu državu, pa svi "srećni i zadovoljni" uđemo u NATO!
Nakon zaključaka G7 i EU, ostaje još samo da Srbija „prizna Kosovo“, da se Šmit ustoliči u Sarajevu i stvori bezentitetsku državu, i da svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO
Ono što su zaključili šefovi diplomatija G7 na sastanku u Londonu praktično su ponovili nekoliko dana kasnije ministri spoljnih poslova država EU na sastanku u Briselu. Opet se dešava da je EU zadužena za operacionalizaciju planova koje iniciraju SAD preko različitih multilateralnih formata.
Ovoga puta, to je krenulo od G7. Pomalo i iznenađujuće, zato što se na ovakav način predstavnici šest najuticajnijih država „zapadnog bloka“ pojačani Japanom već dugo nisu bavili „zapadnobalkanskim pitanjima“. A kada je reč o „zapadnobalkanskom“, podrazumeva se da su u fokusu Kosovo i BiH. Šta hoće G7?
Reakcija na „non pejper“
Prvo, to su „reforme“, koje će za cilj imati stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sprovođenje „zelene agende EU“ u postpandemijskoj eri i nastavak Berlinskog procesa. Uprkos opet ponovljenim velikim rečima o evroperspektivi regiona, punopravno članstvo u EU niti ko može da garantuje, niti će se ta stvar brzo otvarati. Prosto, tema nije popularna, raspoloženje javnosti u većini zapadnoevropskih članica nije naklonjeno tom procesu, neće političari i mnogobrojne birokrate žrtvovati svoje rejtinge i karijere zbog Crne Gore, Albanije, Severne Makedonije… Zato, kada se govori o evroperspektivi, ostaju tri navedene stvari, do daljnjeg, na tome se bazira „funkcionalno prisajedinjenje“ zapadnobalkanskog prostora većem „evropskom bloku“.
Drugo, daleko važnije jeste ono što je u fokusu. Sada i G7 zvanično poziva Beograd i Prištinu „da se konstruktivno uključe u pregovore u okviru dijaloga uz pomoć EU i da u potpunosti normalizuju svoje odnose kroz sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum koji doprinosi regionalnoj stabilnosti.“ Šta se pod tim podrazumeva ne treba posebno naglašavati.
Takođe, zvanično je podržana kandidatura Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH. Funkcioner bavarske Hrišćansko-socijalne unije već neko vreme figurira kao naslednik Valentina Incka, ali je otvoreno hoće li to (ikada?) postati. Put do funkcije vodi preko rezolucije Saveta bezbednosti UN i saglasnosti stalnih članica ovog tela, a tu se isprečila Rusija koja traži raspravu o daljoj svrsishodnosti postojanja te pozicije.
Dakle, oko Kosova ništa novo, a iako se i ovo može rastumačiti kao dodatni politički pritisak, ipak predstavlja recikliranje starih mantri koje u krajnjoj liniji ne mogu dovesti do za G7 „podrazumevajućeg ishoda“. Samim tim, nije bilo preke potrebe ni da se ovo još jedared zvanično ponavlja.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Oko BiH, takođe, ništa novo u odnosu na javno saopštavano sa raznih strana prethodnih meseci. Umesto zvaničnog saopštenja G7 bilo bi bolje da se tema raspravi na Savetu za implementaciju mira ili tokom redovnih konsultacija Saveta bezbednosti UN. Nije valjda da misle da će ovako izvršiti politički pritisak na Rusiju, te će Moskva promeniti stav povodom Šmita!?
Naposletku, suštinski nema ništa novo ni oko „funkcionalnog prisajedinjenja“, to se „vrti“ oko Berlinskog procesa, pratećeg „mini-Šengena“ i sličnih inicijativa. Kako će to na kraju izgledati u praksi i koliko će doprineti rastu uticaja EU, ostaje da se vidi. Zbog svega, pravo pitanje zapravo i nije šta hoće G7, već zašto se pomalo i ovako iznenađujuće G7 zainteresovala za regionalna pitanja?
Odgovor je ponuđen u istom zvaničnom saopštenju. U delu gde se navode „neopravdane spekulacije o promenama granica duž etničkih linija“ i dodaje: „Takve promene predstavljale bi pretnju regionalnoj bezbednosti. Odlučno odbijamo svaki pokušaj podrivanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.“ Stav G7 je, dakle, reakcija na famozni „non pejper“.
Nezatvoreno pitanje
Hitra oglašavanja šefova diplomatija sedam najrazvijenijih država (koje su u međuvremenu rešile da iz ovog kruga „izbrišu“ Rusiju, a Moskva im odgovorila da više ne razmišlja o „povratku“ u taj klub) i „evropske dvadesetsedmorke“ dolaze kako bi se sveobuhvatno i „politički obavezujuće“ zakleli da o „non pejperu“ nisu ni razmišljali, niti da on predstavlja realnu alternativu dosadašnjim težnjama. I to je, zapravo, najbolji pokazatelj da su zapali u ćorsokak. Čiji je „non pejper“? Slovenački, Janšin, Pahorov, Orbanovih savetnika, nekoga petog, šestog…
Do danas, niti se iko zatrčao da prigrabi autorska prava, niti je na videlo dana izašla autentična verzija, sa svim detaljima (od kojih i te kako zavise tumačenja predloženog). Zašto bi onda G7 i EU uopšte reagovali na tako nešto? Kolika je „težina“ takvog dokumenta?
Ako jedan takav papir može izazvati ovakve reakcije, onda to najviše govori o onima koji reaguju. „Zapadnobalkansko pitanje“ za G7 i EU ostaje nezatvoreno, a što je još gore, dosadašnja praksa ne donosi rezultat, celokupno dvodecenijsko delovanje usmereno ka novoj političkoj i teritorijalnoj prekompoziciji regiona ispostavlja se da je – promašeno.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Kreirana (samo)obmanjujuća slika kako je sve rešeno, gotovo, kako smo svedoci nove realnosti kojoj prkose još neki „radikalni elementi“ u Beogradu, ali ni oni neće moći da izdrže dugo, razbija se u paramparčad pred jednim „non pejperom“ i dalje nepoznatih autora i diskutabilne sadržine.
Opšta mobilizacija, oličena u zaključcima G7 i EU treba da posluži najpre njima samima, da pokaže kako su i dalje homogeni, jedinstveni, zaklinju se jedni drugima kako neće biti odstupanja. Neće biti preispitivanja i razmišljanja o promeni kursa. Još samo da Srbija „prizna Kosovo“, Šmit se ustoliči u Sarajevu i stvori unitarnu, bezentitetsku državu, a svi iz regiona srećni i zadovoljni uđu u NATO i zauvek proteraju maligne Ruse i opasne Kineze.
Zauzvrat, tu je „šargarepa“ u vidu zajedničkog regionalnog tržišta, sprovođenja „zelene agende EU“ u postpandemijskoj eri i nastavka Berlinskog procesa. Protiv bilo kakve diskusije o alternativnim pristupima boriće se neprestanim ponavljanjem jednog te istog, onoga što već decenijama slušamo. Što je i dovelo do ćorsokaka. I što će trajati do sledećeg „non pejpera“. Dok se opet neko ne odvaži da kaže kako se pristup mora menjati.
Vlada Kosova, koju predvodi premijer Aljbin Kurti, objavila je plan za sprovođenje njenog programa za period 2021-2025, kao i zakonodavni program za 2021. godinu, prenosi Ekonomija Onlajn
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vlada Kosova, koju predvodi premijer Aljbin Kurti, objavila je plan za sprovođenje njenog programa za period 2021-2025, kao i zakonodavni program za 2021. godinu, prenosi Ekonomija Onlajn
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je izazov Iliji Srdanoviću, nosiocu blokaderske liste na predstojećim izborima, koji je pokrenuo salve reakcija.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
U blizini glavne magistrale Kučevo-Beograd, kod sela Lješnica, izbio je veliki požar. Vatra je zahvatila nisko rastinje na njivama i širi se prema gustoj šumi.
Vozač sanitetskog vozila Dimitrije Vlahović i medicinski tehničar Haris Bećirović, zaposleni u Opštoj bolnici u Bijelom Polju, pokazali su neverovatnu pribranost i ljudskost kada su se prvi zatekli na mestu teške saobraćajne nezgode kod Mojkovca, gde je autobus sa podgoričkom decom sleteo s puta u provaliju.
Najbizarnija lopovska grupa u Zagrebu konačno je dočekala pravosudni epilog. Četvorica majstora mesecima su harali po kućama i vikendicama noseći sve što im padne pod ruku, od bakarnog krova s mrtvačnice do kamina od 100 kila, a spektakularni fijasko doživeli su kada su ukrali bager od 20.000 evra i njime se strmoglavili niz liticu.
Prava dramatična i filmska potera odigrala se u blizini Skadarskog jezera, gde je crnogorska granična policija uz pomoć drona i patrola jurila dva vozila bez tablica, te zaplenila 185,5 kilograma prokrijumčarenog duvana vrednog 13.000 evra, dok su osumnjičeni šverceri uspeli da pobegnu u šumu.
Pripadnici austrijske Specijalne jedinice za borbu protiv uličnog kriminala (EGS) izveli su sinoć munjevitu akciju u bečkom okrugu Marijahilf, u kojoj je uhapšen državljanin Srbije (29) zbog trgovine drogom, a u njegovom stanu pronađena je velika količina kokaina, kanabisa i gotovog novca.
Vlada Slovačke neće slati vojnike da se bore protiv Rusije na osnovu izmišljenog izgovora, a u interesu onih koji podstiču sukob sa Moskvom, izjavio je slovački premijer Robert Fico.
Predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je izjavu Volodimira Zelenskog o ogromnom budžetskom deficitu u Ukrajini.
Vlada Luksemburga saopštila je danas da su raspoređena dodatna sredstva za detekciju radi jačanja nadzora vazdušnog prostora, nakon što je aerodrom u Luksemburgu privremeno obustavio saobraćaj u petak zbog dronova koji su primećeni u njegovoj blizini.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Pasterizovani paradajz priprema se bez konzervansa, a uz nekoliko koraka možete napraviti zimnicu koja će vam biti pri ruci za kuvanje sosova, čorbi i raznih jela.
Stručnjaci iz osiguravajuće kuće Purely Pets naglašavaju da nijedan pas nije stvoren da bude sam po ceo dan. Ipak, neke rase lakše se prilagođavaju mirnijem načinu života i ne zahtevaju sate intenzivne aktivnosti svakog dana.
Korišćenje opcije za prebacivanje sadržaja sa telefona na pametni televizor može da ograniči količinu podataka koje striming platforme prikupljaju o navikama korisnika. Upravo zato ovakav način gledanja nije naročito poželjan kompanijama koje stoje iza popularnih servisa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.