Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je prognozu rasta Srbije za ovu godinu na 6,0 posto u današnjem novom izveštaju o regionalnim ekonomskim izgledima, što je duplo više od njene procene iz septembra 2020. kada je predviđala rast od 3,0 procenta
Za 2022. godinu, EBRD očekuje da stopa rasta srpske ekonomija uspori na 3,5 procenta.
U prvom kvartalu 2021, srpska ekonomija je, kako se ističe u izveštaju, porasla za 1,7 procenata u odnosu na isti kvartal 2020, podržana snažnim razvojem građevinskog sektora, ali i rastom industrijske proizvodnje, trgovine, transporta i turizma.
Rast BDP-a u 2021. godini biće podržan dodatnim vladinim izdacima za zdravsto, subvencijama za zarade i jednokratnim isplatama penzionerima i drugim kategorijama stanovništva, navodi se u dokumentu.
Ova međunarodna investiciona i kreditna institucija očekuje oporavak potrošnje u Srbiji nakon pandemije kovid-19 i povećanje javnih investicija u skladu sa nastavkom ekspanzivne fiskalne politike.
U tom kontekstu podseća da je vlada, nakon dva paketa podrške tokom prošle godine, usvojila dodatne mere fiskalnih podsticaja u iznosu od 4,5 procenata BDP-a (2,0 milijarde evra) za 2021. godinu.
Budžet za 2021. godinu, takođe uključuje značajno povećanje javnih investicija, ukazuje se u izveštaju.
Mateo Kolanđeli, direktor EBRD-a za Srbiju i Zapadni Balkan, kaže da su zadovoljni snažnim ekonomskim oporavkom Srbije i da Banka ostaje posvećena pružanju podrške vlastima u održanju ovog ubrzanog rasta.
"Jačanje konkurentnosti privatnog sektora, podrška dobro strukturisanim ulaganjima u saobraćajnu i ekološku infrastrukturu, kao i tranzicija ka zelenoj energiji biće ključni prioriteti za bolji rast nakon krize kovid-19“, dodaje on.
Generalno, efekti pandemije kovid-19 na srpsku ekonomiju u 2020. godini bili su umereni, piše u izveštaju EBRD-a.
Struktura ekonomije, s ograničenim prihodima od turizma i relativno visokim udelom osnovnih dobara u proizvodnoj strukturi, zaštitila je zemlju od dubljeg šoka. Kombinacija velikih vladinih paketa podrške i manje restriktivne mere zaključavanja tokom većeg dela godine, rezultirala je ekonomskom kontrakcijom od samo 1,0 odsto prošle godine, napominje EBRD.
Dodaje da je vlada reagovala na pandemiju 2020. godine sa dva paketa pomoći ukupne vrednosti oko 13 procenata BDP-a (5,8 milijardi evra), koji su obuhvatili podršku zdravstvenom sektoru, subvencionisanje zarada, finansijsku podršku građanima, odlaganje poreza i podršku likvidnosti malim i srednjim preduzećima putem šeme kreditnih garancija.
Javni dug se povećao za oko pet procentnih poena u 2020. godini, dostigavši 58 procenata BDP-a, navodi se u dokumentu.
Što se tiče rizika, prema oceni EBRD-a, oni su uravnoteženi i prvenstveno se odnose na tempo oporavka eksterne potražnje i brzinu sprovođenja projekata javne infrastrukture i strukturnih reformi.
Kada je reč o prognozi za ceo Zapadni Balkan, EBRD očekuje da će proizvodnja u ovom regionu porasti za 5,1 odsto 2021. godine, što je odraz snažnih rezultata u dosadašnjem delu godine i nastavka fiskalnih podsticaja.
Međutim, kontinuirana neizvesnost u vezi sa ograničenjem putovanja opterećuje izglede ekonomija zavisnih od turizma. Za 2022. godinu se predviđa usporavanje rasta regiona na 3,8 odsto.
Što se tiče pojedinačnih ekonomija na Zapadnom Balkanu, EBRD je povećala prognozu rasta Crne Gore za 3,5 procentnih poena (pp) u odnosu na septembar na 6,0 posto za 2021, u Severnoj Makedoniji očekuje rast od 4,0 procenta (povećanje za 1,0 pp u odnosu na septembar), za BiH projektuje rast od 3,5 odsto (za 0,5 pp veći), dok je prognoze za Albaniju i kosovsku privredu ostavila na nepromenjenom nivou od po 4,0 posto.
Glavna ekonomistkinja EBRD-a Beata Javorčik izjavila je da iako revidirane prognoze daju razloge za optimizam, ostaje velika neizvesnost u pogledu kretanja kovida-19 Delta soja, koji predstavlja posebno veliki rizik za zemlje koje imaju manji napredak u vakcinaciji, kao i za ekonomije koje se u velikoj meri oslanjaju na međunarodni turizam.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.